ZANEMARUJE LI HRVATSKA MALE LUMENE?

Od 20 darovite djece, na kraju obrazovnog sustava 'ispari' njih 17!

utorak, 2. srpnja 2019.

Neprilagođeni, prezahtjevni i buntovni. Odnosno, zločesti, naporni i neposlušni. A zapravo inovativni, znatiželjni i kreativni. U Hrvatskoj ih ima otprilike 7500 i oni su djeca s posebnim potrebama.

Od 20 darovite djece, na kraju obrazovnog sustava 'ispari' njih 17!

Mali lumeni, čiju darovitost društvo najčešće pogrešno doživljava, a sustav previđa, ako već ne pruža i aktivan otpor te ostavlja roditeljima da se nose s problemima zahvaljujući vlastitoj snalažljivosti i dobroj volji pojedinačnih entuzijasta. Iako su izvan kalupa, prolaze ispod radara.

Istraživanja pokazuju da se većina problema darovite djece pojavljuje između vrtića i četvrtog razreda osnovne škole jer provode četvrtinu do čak polovine svog vremena čekajući ostale da dostignu njihovu razinu kompetencije.

Već u trećem razredu ona postižu manje od svojih mogućnosti, a do te su dobi već propustila priliku naučiti kako se uči i kako razviti svoje radne navike. Stoga ne čudi da ih, ako nisu prepoznata kao darovita, u školi i poslije u životu vrlo često čekaju poteškoće veće nego ostalu djecu.

Problemi se mogu izbjeći ranim prepoznavanjem i razumijevanjem okoline te obogaćivanjem nastave.

No, što Hrvatska čini na tom polju?

Provjerili smo što kao država i društvo radimo da bismo pomogli roditeljima darovite djece, imamo li obrazovni sustav prilagođen specifičnim potrebama darovitih tijekom cijeloga obrazovnog ciklusa počevši od najranije dobi te kakvu potporu Ministarstvo znanosti i obrazovanja daje obrazovnom kadru u kontinuiranoj edukaciji vezanoj za rad s darovitom djecom.

  • 'OBRAZOVNI SUSTAV ČESTO JE JEDAN OD RAZLOGA PODBAČAJA DAROVITIH UČENIKA'

Na početku ipak važno je razjasniti o kome govorimo kad govorimo o darovitoj djeci. Iako definicija darovitosti ima veoma mnogo i stručnjaci se još nisu usuglasili koja bi bila općeprihvaćena, najčešće se koristi definicija edukacijskog psihologa Josepha RENZULLIJA koja kaže: “Darovitost je sklop osobina, visoko iznadprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokog stupnja kreativnosti i motivacije koji darovitima omogućava razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnog postignuća i/ili uratka u jednom području ili u više njih.''

''Kao darovitu djecu stručnjaci izdvajaju jedan do tri posto populacije, i to su djeca s posebnim obrazovnim potrebama, kao i djeca s teškoćama. Prema istraživanju Mense, od 1000 djece njih 20 je darovito. No, na kraju obrazovnog sustava ostaje ih samo troje. Pitanje je gdje je nestalo onih 17'', za Vijesti.hr upozorila je Ksenija R. BENAKOVIĆ, psihologinja iz Dječjeg vrtića 'Mali princ' i udruge 'Vjetar u leđa', koja organizira radionice za darovitu djecu te edukacije za odgajatelje i nastavnike.
Nažalost, obrazovni je sustav često jedan od razloga podbačaja darovitih učenika, objašnjava: ''Odgajatelji, učitelji i nastavnici uglavnom nisu educirani za prepoznavanje darovitosti i za prilagodbu nastavnih cjelina darovitim učenicima. Takvoj djeci je na početku previše lagano i ne uspijevaju razviti upornost, trud i sposobnost nošenja s neuspjehom. Nemaju dovoljno izazova, pa im je dosadno na nastavi i gube zanimanje za školu i učenje. Poslije, u višim razredima osnovne škole to je teško nadoknaditi. Često se događa da imaju odlične ocjene u predmetima koji su područje njihova zanimanja i sposobnosti, ali nisu tako uspješni u ostalim predmetima, i to ih može spriječiti da se upišu u gimnaziju koja im je primjerena s obzirom na njihove posebne sposobnosti.''

''Darovita djeca često imaju problem s autoritetom jer su nezavisna u mišljenju, odlično zapažaju i problematiziraju neke od informacija učitelja. Vole pokazati svoje znanje i postavljati pitanja. Zato nisu baš omiljena, katkad ih se proglašava neposlušnima ili neodgojenima. Neka od darovite djece odustaju od svojih talenata da bi se uklopila u grupu vršnjaka i doživjela prihvaćanje. Iako je jedan od načina skrbi o darovitoj djeci – mjera akceleracije – ona se u Hrvatskoj iznimno rijetko provodi'', upozorava Benaković.
Naime, postoji predrasuda da se dijete, koje preskače razred, neće dobro socio-emocionalno snaći u novoj sredini. No, međunarodna istraživanja pokazuju da akcelerirana djeca nemaju nikakvih socijalnih ili emocionalnih problema u novom razredu ako im razrednici i nastavnici pomognu u početnoj prilagodbi, ističe Benaković i dodaje da istraživanja također pokazuju da su popustljivi roditelji i problemi u obitelji čest uzrok podbačaja darovitih učenika.

''S druge strane, roditelji koji postavljaju razumne granice, razvijaju u djece akademske vrijednosti kao što su: radoznalost, ulaganje truda, traženje izazovnih zadataka, učenje, pozitivno utječu na uspješnost svoje darovite djece. Vršnjaci koji su uspješni i zainteresirani  za učenje također pozitivno utječu na svoje darovite prijatelje. Katkad se roditelji djece koja su darovita na akademskom području susreću s otporom okoline, ljubomorom i stavovima da su programi za njihovu djecu elitni. Djeca koja su darovita na području glazbe, likovnosti ili sporta uglavnom nemaju takvih problema'', kaže Benaković.

  • 'HRVATSKA JE PREMALA DA BI IMALA PRAVO ZANEMARIVATI DAROVITU DJECU'

Točnih podataka o tome koliko ima darovite djece u Hrvatskoj nema, a i to nešto govori. Procjena da ih je otprilike 7500, podatak je iz Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, a pitanje je koliko je od te djece i prepoznato kao darovito, što je u našim okvirima posebno problematično. Naime, kako upozorava predsjednik udruge za darovitu djecu 'Dar' Dubravko ČOP: ''Toliko smo mala zemlja da nemamo pravo na zanemarivanje darovite djece.'' [ IZ DRUGIH MEDIJA | vijesti.rtl.hr ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Vezani članci
Školski portal: Nedostaje nam stručnjaka za darovite

Nedostaje nam stručnjaka za darovite

Potvrđuju nam to praktičari s kojima smo razgovarali, a koji…

Školski portal: Problem s nadarenošću

Problem s nadarenošću

Razjasnimo nešto: nitko nije rođen za bilo što, svakako ne…

Školski portal: Više od 50% darovite djece podbaci u obrazovnom sustavu

Više od 50% darovite djece podbaci u obrazovnom sustavu

…Ksenija BENAKOVIĆ, psihologinja u Dječjem vrtiću 'Mali princ', Dubravko ČOP, predsjednik…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…