Lekcije iz Finske je knjiga o Finskoj i o tome kako su Finci svoj odgojno obrazovni sustav promijenili iz osrednjega, kakav je bio 1980-ih, u jedan od primjera izvrsnosti, kakav je danas. Prema međunarodnim pokazateljima, finski su građani jedni od najobrazovanijih u svijetu, obrazovanje je jednako dostupno svima, a Finska učinkovito raspolaže svojim resursima. U posljednje vrijeme finsko je obrazovanje privuklo pozornost mnogih međunarodnih stručnjaka.

Početkom 1990-ih obrazovanje u Finskoj nije u međunarodnim okvirima bilo ništa posebno. Svi mladi Finci redovito su pohađali školu, mreža škola bila je široka i gusta, srednjoškolsko obrazovanje bilo je dostupno svima, a visoko je obrazovanje bila mogućnost za sve veći broj učenika sa završenom višom srednjom školom. No uspjeh finskih učenika u međunarodnim procjenama bio je blizu općeg prosjeka, osim u čitanju, u čemu su mladi Finci bili bolji od većine učenika iz drugih zemalja. Neočekivana i duboka gospodarska kriza dovela je tada Finsku do ruba financijske propasti. Bile su potrebne poduzetne i trenutačne mjere za uspostavljanje nacionalne fiskalne ravnoteže i obnovu vanjske trgovine, koja je nestala nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990. godine. Ključni pokretač oporavka Finske od najteže gospodarske depresije nakon Drugoga svjetskog rata bila je Nokia, glavna, svjetski poznata finska proizvodna marka. Još jedan finski zaštitni znak, peruskoulu, odnosno devetogodišnja opća obvezna osnovna škola, bila je drugi ključni čimbenik ovog preokreta u finskom gospodarstvu i društvu. Zanimljivo je da i Nokia i finski sustav javnoga obrazovanja vuku korijene iz istoga povijesnog razdoblja: zlatnih godina stvaranja finskoga nacionalnog identiteta, sredinom 19. stoljeća.

Diljem svijeta ima zemalja u kojima se vodeće osobe u području obrazovanja suočavaju sa situacijama veoma nalik na onu u Finskoj 1990. godine. Svjetska gospodarska kriza teško pogađa mnoge škole, sveučilišta i cijele obrazovne sustave. Uzmimo kao primjer Irsku, Grčku, Englesku ili Sjedinjene Države – uspjeh učenika nije ni približno onakav kakav bi trebao biti u ekonomijama zasnovanim na znanju, u kojima su produktivnost i inovativnost nužni uvjeti konkurentnosti. Čini se da učenici i studenti postojeće oblike podučavanja sve više smatraju dosadnima i nepovezanima s njihovim potrebama u ovome svijetu koji se brzo mijenja. Priča o promjeni finskog odgojno-obrazovnog sustava ispričana u ovoj knjizi pruža nadu svima onima koji su zabrinuti da mijenjanje odgojno-obrazovnog sustava uopće nije moguće. Također, potiče na razmišljanje one koji traže način kako prilagoditi obrazovnu politiku i stvarnost gospodarskog oporavka. Lekcije iz Finske trebale bi donijeti osvježenje jer odstupaju od uobičajenih ideja koje se spominju u časopisima i knjigama o razvoju obrazovanja. Štoviše, one pokazuju da je uistinu moguće poboljšati sustav ako se politika i strategije osmisle mudro i održivo.

I dok ove lekcije obećavaju mnogo, za njih je potrebno i strpljenje. U ovom našem vremenu trenutačnih rezultata obrazovanju je potreban drugačiji mentalni sklop. Obrazovna reforma složen je i spor postupak. Požurivati ga, značilo bi odvesti ga u propast. To nam jasno pokazuje priča o promjeni finskog obrazovanja. Svaki korak mora proizaći iz istraživanja i primijeniti se u suradnji znanstvenih radnika, tvoraca javnih politika, ravnatelja i nastavnika.

U ovoj je knjizi opisano kako je taj postupak tekao u Finskoj nakon završetka Drugoga svjetskog rata. To je prva knjiga namijenjena međunarodnom čitateljstvu koja govori o tome kako je Finska stvorila sustav koji je jednako hvaljen zbog pravednosti i visoke kvalitete. Mnoge vodeće svjetske novine i radio-televizije – New York Times, Washington Post, Times of London, Le Monde, El Pais, National Public Radio, NBC, Deutsche Welle i BBC – govorile su o tome finskom obrazovnom čudu. Tisuće izaslanstava posjetile su finske vlasti, škole i zajednice kako bi saznale što pokreće izvrsnost u obrazovanju. Međutim, toj priči do sada nije bila posvećena cijela knjiga, što je potrebno kako bi se nabrojili, povezali i objasnili prirodni čimbenici, ustanove i mnogi ljudi u nju uključeni.

Deset zamisli

Knjiga se zasniva na sljedećih deset zamisli koje su podrobno

objašnjene:

1. Finska ima odgojno-obrazovni sustav u kojem mladi ljudi stječu kvalitetno obrazovanje, a razlike u uspjehu između pojedinih škola su malene – sve se to postiže uz razumne troškove i uloženi trud.

2. Nije uvijek bilo tako.

3. Podučavanje se u Finskoj smatra uglednim zanimanjem te mnogi mladi ljudi žele postati na stavnici.

4. Finci stoga imau vjerojatno najkonkurentniji sustav pedagoškog obrazovanja na svijetu.

5. Kao posljedica toga finski nastavnici imaju znatnu profesionalnu samostalnost u svojoj struci, kao i pristup svrhovitom profesionalnom razvoju tijekom cijeloga radnog vijeka.

6. Oni koji imaju sreće postati nastavnici obično u struci ostaju cijeli život.

7. Gotovo polovica šesnaestogodišnjaka koji završe opće obrazovanje bila je uključena u neku vrstu posebnog obrazovanja, pomoći prilagođene osobnim potrebama ili pojedinačne poduke.

8. Nastavnici u Finskoj provode manje vremena podučavajući, a učenici učeći u školi i izvan nje, nego njihovi kolege u drugim zemljama.

9. U finskim školama ne primjenjuju se standardizirano testiranje, pripreme za testove i privatna poduka, kao u Sjedinjenim Državama i većem dijelu svijeta.

10. Svi čimbenici finskog uspjeha čine se kao suprotnost onomu što se događa u Sjedinjenim Državama i velikom dijelu svijeta, u kojemu prevladavaju natjecanje, odgovornost za uspjeh učenika zasnovan na testiranju, standardizacija i privatizacija.

O autoru:

Dr. Pasi Sahlberg trenutačno je generalni direktor Centra za međunarodnu mobilnost i suradnju (CIMO) pri finskome Ministarstvu obrazovanja i kulture te član upravnog odbora Udruge za superviziju i razvoj kurikuluma (ASCD) u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je kao nastavnik, profesor na nastavničkim studijima te stručnjak u nekoliko međunarodnih organizacija i savjetodavnih tvrtki. Jedan je od tvoraca obrazovne politike u Finskoj. Posljednja dva desetljeća bavi se analizom obrazovnih reformi u svijetu i surađuje s vodećim osobama u području obrazovanja u SAD-u, Kanadi, Europi, na Bliskom istoku te u Africi i Aziji. Dr. Sahlberg nekadašnji je zaposlenik Svjetske banke u Washingtonu, D. C., i Europske komisije u Torinu u Italiji. I dalje podučava nastavnike i rukovoditelje te savjetuje škole u Finskoj i svijetu. Izvanredni je profesor na Sveučilištu u Helsinkiju i Sveučilištu u Ouluu.

Više pročitajte u knjizi Lekcije iz Finske u izdanju Školske knjige.