Školstvo u medijima
SPORA OBRADA INFORMACIJA NEMA VEZE S DJETETOVOM INTELIGENCIJOM
Jedan dan u životu djeteta koje sporije obrađuje informacije
objavljeno: 20. kolovoza 2019.

Sporije obrađivanje informacija utječe na djecu u društvenom i emocionalnom smislu.

U nastavku saznajte kako sporija obrada informacija utječe na svakodnevni život djeteta i na koji način obitelj i učitelji mogu pomoći.

Upoznajte Sofiju, učenicu trećeg razreda osnovne škole koja sporije obrađuje informacije. Spora obrada informacija utječe na svaki aspekt njezina života. Kako biste bolje razumjeli neke od iznenađujućih načina na koji spora obrada informacija utječe na djecu, pogledajte kako izgleda tipičan dan u Sofijinu životu.

7:00

„Sofija, što želiš za doručak?” Sofija gleda mamu, ali ne zna odgovor. „Sofija, pahuljice ili jogurt?” Osjećajući pritisak, Sofija konačno odgovara: „Pahuljice.” Pahuljice su se već pretvorile u kašu kad je Sofija shvatila da je zapravo željela jogurt. Mama je sad ljutita, jer će Sofija propustiti autobus.

  • PROBLEM: Donošenje odluka

8:45

Sofija je uzbuđena zbog zadatka koji joj je povjeren. Odnijet će listu pohađanja nastave u zbornicu, ali je usput zaboravila što joj je činiti i zašto. Za razliku od neke djece, Sofija nema ADHD, ali sporo obrađuje informacije stoga ima manje vremena pohraniti ih u radnu memoriju prije nego što se izgube.

  • Problem: Korištenje radne memorije

10:00

Joj… Kontrolni ispit iz matematike. Sofija poznaje postupak dijeljenja, ali joj treba više vremena da dođe do rezultata. Počinje osjećati grč u želudcu nakon što je učiteljica obavijestila djecu da oni koji završe ranije mogu čitati knjigu. Sofija neće stići ispuniti ni prvi stupac.

  • PROBLEM: Samopouzdanje, tjeskoba

12:00

Odmor traje samo 20 minuta, a Sofiji treba određeno vrijeme da odluči što želi raditi tijekom odmora. Pridružuje se djeci koja razmjenjuju kartice Pokemona, što je u njezinoj školi zabranjeno. Nije primijetila kako druga djeca vješto kriju svoje kartice od školskih promatrača. Sofija je uhvaćena s karticama i ona je jedina koja je upala u nevolju.

  • PROBLEM: Primjećivanje društvenih znakova

14:45

Kraj školskog dana toliko je stresan. Sofija uvijek posljednja prepiše domaće zadatke s ploče. Razred se ne može raspustiti dok svi nisu završili s prepisivanjem. Pisanje joj uvijek teško pada, ali joj je još teže kada joj kolege iz razreda dovikuju: „Požuri!”

  • PROBLEM: Zapisivanje bilježaka, suočavanje s tjeskobom

16:15

Sofija voli košarku. Posebno je uspješna u pogađanju trica. Ali trener brzo govori i ona ne stigne razumjeti što se od nje traži. Njezine suigračice ljuti što Sofija stalno zaboravlja zadane vježbe. I osjećaju nelagodu zbog dugačkih stanki koje Sofija radi tijekom razgovora.

  • PROBLEM: Slijediti upute i održavati razgovor

20:30

Pisanje zadaće trebalo bi trajati oko pola sata, ali Sofija piše zadaću već dva sata i još nije gotova. Kako bi se dobro naspavala, mora se odmah spremiti za spavanje. Mama nije sigurna što činiti. Treba li pomoći djetetu napisati zadaću ili joj omogućiti dovoljno sna?

  • PROBLEM: Ispunjavanje zadataka, slijediti rutinu

22:00

Pranje zubi, oblačenje pidžame. Za svaki je korak potrebno vrijeme. Odlazak u krevet emotivni je dio dana. Sofija je ispričala mami kako ne zna zašto je ona jedina upala u nevolju zbog kartica Pokemona kad su ih i druga djeca razmjenjivala. U razgovoru, pokušavajući razumjeti što se dogodilo i mazeći se s mamom, osjeća se malo bolje.

  • PROBLEM: Povezivanje s drugima, izgradnja samopouzdanja

O SPOROJ OBRADI INFORMACIJA

  • Spora obrada informacija nema veze s djetetovom inteligencijom. Njihovu mozgu jednostavno treba dulje da prihvati informaciju i odgovori na nju. Neka djeca znaju odgovor na pitanje, ali jednostavno im treba više vremena da ga izgovore.
  • Kada djeca sporo obrađuju informacije za svaku im stvar treba više vremena nego drugoj djeci. To uključuje pisanje zadaće, razgovor, pridržavanje rutine poput odluke o tome što će jesti za doručak.
  • Spora obrada informacija može se javiti i s drugim poremećajima poput ADHD-a i disleksije. Djeca sa sporijom obradom informacija često imaju problema s tjeskobom i niskim samopouzdanjem. Važno je dati im do znanja da postoje strategije uz pomoć kojih se mogu nositi s izazovima s kojima se susreću.

 KAKO POMOĆI

  • Ne govorite djeci poput Sofije da požuri. Ako radite snažan pritisak na djecu sa sporom obradom informacija na kraju će im trebati još više vremena da obave zadatak.
  • Mjerite vrijeme. Ako dijete zna koliko traje pranje zubi, to će mu pomoći da izgradi osjećaj za vrijeme. Može pomoći obitelji da organizira rutinu poput spremanja za školu ili spavanje.
  • Ograničite vrijeme pisanja zadaće i dopustite roditeljima da otpišu nedovršene zadatke.
  • Ograničite svaku smetnju koristeći se praznim listom papira kako biste pokrili sve osim zadatka koje dijete rješava.
  • Omogućite dodatno vrijeme za pisanje ispita i druge zadatke.
  • Razgovarajte s djecom o sporoj obradi informacija. Dajte im vremena da postave pitanje. Odvojite vrijeme kako biste ih saslušali kad vam govore o svojim osjećajima i idejama o tome što bi im moglo pomoći.

………………

NAPOMENA

  • SAD: Understood.org – portal za podršku roditeljima djece s poteškoćama u učenju.
  • Izvor: understood.org