Norman SIEVERS, ravnatelj škole Lorien Novalis, koja slijedi obrazovne principe Rudolfa STEINERA, kaže da je ova škola poučavala tzv. mekane vještine mnogo prije nego što su one postale svjetski popularne. Uz to, ovo je jedna od prvih škola koje su uvele zabranu mobitela u Australiji.

Steinerova škola Lorien Novalis dijeli svoj dan u tri dijela: akademski sadržaj obrađuje se ujutro, lekcije iz kulture i umjetnosti poslijepodne, a praktičnim aktivnostima poput vrtlarstva učenici se bave na kraju dana.

„Kao škola, zaista podupiremo osobnu komunikaciju i važnost dječje interakcije, ali ako u to ubacite mobitele odmah gubite ljudsku dimenziju”, rekao je Sievers.

„Ironija je u tome da se Steinerovo obrazovanje oduvijek svodilo na stvari koje su izgurane iz većine škola, poput izgradnje ljudskih odnosa, komunikacije, timskog rada, ustrajnosti.”

Steinerov model obrazovanja, također poznat kao Waldorfski model, razvio je austrijski filozof [inače rođen u Donjem Kraljevcu u Međimurskoj županiji] Rudolf Steiner ranih 1900-ih godina, radi omogućavanja učenicima da pronađu svoju kreativnost te da postanu slobodni pojedinci koji mogu misliti na sebe, donositi vlastite prosudbe i pronaći vlastitu svrhu i smjer u životu”.

U svijetu postoji oko 1200 Steinerovih škola, od toga ih je 50 u Australiji. Ove škole zadovoljavaju uvjete državnoga kurikuluma te ih je priznao australski Autoritet za kurikulum, procjenjivanje i izvještavanje.

„Steinerovo obrazovanje svodi se na usmjeravanje na intrinzične ljudske sposobnosti koje djeca već imaju. Mi znamo da obrazovanje temeljeno na ishodima ne djeluje”, rekao je Sievers.

„Obrazovanje nije samo akademsko ili intelektualno, ono se jednako toliko svodi na volju. Možete imati svu pamet ovoga svijeta, ali ako nemate volju tad nećete ništa postići.”

Škola Lorien Novalis učenike pokušava održati angažiranima tako da im dopušta da sami pišu vlastite udžbenike koristeći se formalnim lekcijama i vlastitim istraživanjem. Uz to, škola se pokušava pobrinuti da imaginacija bude velik dio poučavanja bilo kojeg predmeta.

„U Steinerovim osnovnim školama sadržaj lekcije poučava se oslanjajući se na maštui priče. Stoga, npr. za poučavanje osnovnih matematičkih principa poput zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja možemo osmisliti priču o selu u kojem su svi stanovnici na neki način povezani sa šumom: jedna osoba siječe drveće, jedna sortira debla, jedna gradi kuće”, kaže Sievers.

„Učenici postaju dio priče u svojoj mašti, a vi ih na taj način pričom učite osnovnim matematičkim konceptima.”

 Škola Lorien Novalis nudi standardne ispite i testiranja, ali samo otprilike 20 posto učenika odabire sudjelovati, dok mnogi biraju alternativan put do sveučilišta.

„Da bi učenici diplomirali u našoj školi moraju napraviti završni rad. Djeca mogu osmisliti projekt i napisati tezu o njemu ili izraditi nešto praktično. Imamo učenike koji izgrađuju električna vozila, a jedan je učenik izgradio 3D printer. Naši učenici rade ono što u njima potiče strast, a to može biti gotovo bilo što”, rekao je Sievers.

Tayla NAPOLI, 17-godišnja učenica, za temu svoga završnog rada uzela je ljudsku muskulaturu. „Još idem na satove matematike i engleskoga, samo što neću polagati ispite iz tih predmeta”, rekla je Tayla. „Umjesto toga, radim završni rad s temom mišića i svodi se na istraživanje o svakome mišiću u ljudskom tijelu. Cijeli je proces bio vrlo zabavan.”

…………..

NAPOMENA

• Australija: Sidney Morning Herald donosi najnovije vijesti iz Australije i svijeta, a obuhvaća poslovni svijet, sport, zabavnu industriju, putovanja, životni stil i tehnologiju.
• Izvor: smh.com.au