…da 20 posto djece pati od mentalnih poremećaja poput depresije, tjeskobe i ADHD-a. 

Ovo je važan problem u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje jedno od osmero djece u dobi između pet i 19 godina ima dijagnozu emocionalnog poremećaja ili poremećaja ponašanja.  

Čak i mlađa djeca u dobi od pet godina obolijevaju od ovakvih poremećaja: prema posljednjim izvještajima, šest posto petogodišnjaka pati od nekoga mentalnog poremećaja. Situacija je još gora za djecu iz obitelji s niskim prihodima, za koje postoje do četiri puta veći izgledi da razviju probleme mentalnog zdravlja. 

Dok obiteljski život, prijatelji, društveni mediji i mentalna slika tijela imaju utjecaj na mentalno zdravlje djece, nedavni izvještaj  organizacije The Children’s Society otkriva da se više mladih osjeća nesretno radi škole nego u vezi bilo kojega drugog područja njihovih života. Ipak, istraživanja iz cijelog svijeta pokazuju da škole mogu pomoći djeci da vode sretnije živote – ako cijene takve ishode.

POD PRITISKOM 

Općenito govoreći, britanski obrazovni sustav – poput mnogih u svijetu – usmjeren je prema konkurenciji. Međunarodne ljestvice poput PISA-e  ocjenjuju uspješnost škole, radeći pritisak na političare, učitelje i učenike. Kao rezultat, škole više cijene akademski uspjeh učenika nego njihovo mentalno zdravlje i blagostanje, što se odražava ne samo u načinu na koji se učenike poučava, nego i na koji ih se procjenjuje. 

Učitelji su također suočeni s pritiskom davanja učenicima što boljih ocjena. To također pridonosi slabom mentalnom zdravlju među učiteljima, a mnogi od njih razvijaju probleme mentalnog zdravlja poput profesionalnog sagorijevanja, što negativno utječe na njihovu uspješnost i može dovesti do odlaska s posla.

Iako britanske škole imaju obvezu poučavati učenike o fizičkom i mentalnom zdravlju, to očito nije dovoljno. Prečesto akademski zahtjevi izazivaju osjećaj suparništva među učenicima, umjesto da uče kako uživati u životu i kako njegovati pozitivne emocije. Ipak, cijena akademskog uspjeha ne smiju biti dječja sreća i blagostanje. 

Obrazovni sustavi imaju sposobnost odgovoriti na rastuću krizu mentalnog zdravlja među djecom. A istraživanja pokazuju da promicanje mentalnog zdravlja i blagostanja u školama, usporedno s osnovnim vještinama poput matematike i pismenosti, ima pozitivan utjecaj na samopoštovanje, akademski uspjeh, društvene odnose, motivaciju i karijerne ciljeve za učenike.

NORDIJSKI NAČIN

Da biste razumjeli kako škole mogu poučavati učenike da budu sretni, razmotrite obrazovne sustave nekih od najsretnijih zemalja na svijetu. Primjerice, svih pet nordijskih zemalja – Danska, Norveška, Švedska, Finska i Island – među prvih su deset najsretnijih zemalja na svijetu, prema World Happiness Reportu.  

Dobro je poznato da nordijske zemlje stavljaju veći naglasak na društveno-emocionalno učenje, što djeci omogućuje vještine i znanje da prepoznaju emocije i učinkovito se nose s njima. To oblikuje temelje blagostanja te može uvelike poboljšati akademski uspjeh među učenicima. 

Nordijske zemlje također cijene mišljenje učitelja više od rezultata državnih testiranja, a škole nisu ocjenjene ili rangirane. To sprječava obrazovni sustav od stavljanja nepotrebnog pritiska na škole, što vodi do manje suparništva, stresa i tjeskobe među učenicima te do nižih stopa profesionalnog sagorijevanja među učiteljima. 

PRONALAŽENJE SREĆE 

Kad se radi o zdravlju i sreći, istraživanje nalaže da je novac važan samo do određenog stupnja. Najvažnije je razvijanje znanja o sebi, tj. znanja o tome kako razmišljate, ponašate se i upravljate vlastitim emocijama – te pozitivni društveni odnosi. To je očigledno u nekim zemljama Latinske Amerike. Primjerice, Kostarika i Meksiko također postižu dobre rezultate na Svjetskom indeksu sreće te su među najsretnijim zemljama. 

Ove nacije imaju kulturu promicanja društvenih mreža među prijateljima, obiteljima i susjedima. Unatoč tome što žive na najneravnopravnijem kontinentu na svijetu, istraživanja pokazuju da su ljudi u Latinskoj Americi iznimno otporni, što znači da imaju sposobnost uspješno prevladati nedaće i uživati u životu unatoč teškim okolnostima. 

Prema nedavnim izvještajima UN-a, škole u Latinskoj Americi također rade dobar posao u promicanju otpornosti među djecom. Održivost okruženja također je ključni dio obrazovnih politika na mjestima poput Kostarike. To potiče empatiju prema drugim članovima društva – što je osnovna vještina društveno-emocionalnog učenja.

 Moje je istraživanje pokazalo da obrazovni sustavi, i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, cijene izgradnju odgovornih građana stavljanjem naglaska na ravnopravnost, harmoniju i raznolikost svojih građana. Ipak, nijedna od zemalja uključenih u analizu – Kina, Engleska, Meksiko i Španjolska – ne daje iznimnu vrijednost mentalnom zdravlju u svojim obrazovnim sustavima.  

Obrazovni sustavi diljem svijeta mogu pomoći u rješavanju krize mentalnog zdravlja među djecom. A zemlje koje na prvo mjesto stavljaju dječju sreću i blagostanje mogu biti odličan uzor. Promicanjem pozitivnih odnosa umjesto suparništva i konkurencije te stavljanjem naglaska na učenje umjesto na ljestvice i rang-liste djeci diljem svijeta možemo dati priliku da ostvare svoj puni potencijal.

 ………………..

NAPOMENA:

•  Ujedinjeno Kraljevstvo: portal The Conversation neovisni je izvor za vijesti i stavove iz akademske i istraživačke zajednice. Naš tim profesionalaca surađuje sa sveučilištima i istraživačkim institutima te stručnjacima koji svoje znanje žele podijeliti sa širom publikom.
• Izvor: theconversation.com