INTERVJU ŠKOLSKIH NOVINA ■ RAVNATELJICA AGENCIJE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DR. SC. DUBRAVKA BREZAK STAMAĆ

Tek ćemo vidjeti jesmo li bili spremni za reformu

petak, 13. rujna 2019.

Dužnost ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) prije dva mjeseca preuzela je profesorica hrvatskog jezika dr. sc. Dubravka BREZAK STAMAĆ. Na novu je dužnost iz XV. gimnazije, gdje je godinama predavala hrvatski jezik…

Tek ćemo vidjeti jesmo li bili spremni za reformu

… došla u vrijeme kad se intenzivno radilo na frontalnom uvođenju Škole za život, unatoč tome što su mnogi nastavnici i ravnatelji upozoravali, a rade to i dalje, da s time treba pričekati i bolje se pripremiti. Budući da se neposredno nakon preuzimanja dužnosti ravnateljice kritički osvrnula na Školu za život, pitamo je je li taj projekt dobro pripremljen, je li obavljeno sve što je trebalo i je li uopće vrijeme za njegovo uvođenje u škole.

■ Na ova pitanja nisam mjerodavna odgovoriti kao ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, jer nisam sudjelovala ni u jednom segmentu pripreme reforme nazvane Škola za život. Kao profesorica hrvatskoga jezika u zagrebačkoj XV. gimnaziji u kojoj sam radila do 1. srpnja 2019. nisam sudjelovala u eksperimentalnom programu. Nositelj projekta eksperimentalnoga programa, a nastavno i frontalnog uvođenja u škole ove školske godine 2019./2020., jest Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Agencija za odgoj i obrazovanje navedena je kao partner u projektu Eksperimentalni program Škola za život, kao i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, CARNet, Agencija za mobilnost i EU projekte te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Partnerstvo AZOO-a oživljava u kasnom kolovozu i prvim tjednima rujna 2019. Dotad je Agencija bila izvan okvira predloženih za eksperimentalnu provedbu. Ne čini mi se to dobrom odlukom za konačan ishod, jer kod ovako važnih projekata svi snose suodgovornost, najviše nositelj projekta, no i partneri na projektu.

Prema prezentacijama ministrice Divjak koje se nižu na stručnim skupovima za ravnatelje, kao i u obraćanju višim savjetnicima i suradnicima AZOO-a 19. kolovoza 2019., sve je pripremljeno za novu školsku godinu i tomu trebamo vjerovati. O tomu je li sazrjelo vrijeme da eksperimentalni dio reforme implementiramo u škole najbolje će pokazati izvedba u predstojećoj školskoj godini. Svaki je eksperiment postupak kontroliranog opažanja i mjerenja pojava, koji se provodi kako bi se provjerile znanstvene hipoteze. Kad eksperimentiramo s kemijskim i fizikalnim procesima, možemo biti komotniji. Za hrvatsko je društvo ovo prevažan segment reformskih zahvata, a u eksperiment su svi uronjeni pomalo: učenici, nastavnici, učitelji, nakladnici, roditelji. Škola za život prvi je korak prema Cjelovitoj kurikulnoj reformi. Stoga su se u prethodnoj godini eksperimentom ispitivali novi kurikuli, različiti oblici rada i metode poučavanja, nastavna sredstva. Jesmo li imali dovoljno vremena nakon jedne školske godine u dva ljetna mjeseca provjeriti primjenjivost novih kurikula i metodologiju rada iz eksperimentalnoga programa – vrijeme pred nama će pokazati.

Jesu li nastavnici odgovarajuće pripremljeni za uvođenje Škole za život?

■ Na ovo bi bolje odgovorili nastavnici i učitelji u anonimnim anketama. Stav je nekih učitelja i nastavnika koji dugo rade u obrazovnom sustavu da nismo spremni. No nespremnost možemo tumačiti i generalno, a ništa nije dobro generalizirati, da u svakomu od nas uvijek postoji otpor prema nepoznatome. Po prirodi smo komotni i ne volimo revolucionarne promjene, katkad ni svakodnevne koje narušavaju našu rutinu u poslu. To je vjerojatno i u našem mentalitetu. Nerado mijenjamo navike, radno mjesto, posao. Mladi se lakše nose s time. Tako će biti i s reformom, ako je prigrle đaci, a prigrlit će samo ako osjete da su njihovi nastavnici i učitelji samouvjereni u svojim kompetencijama i da ne improviziraju nastavni sat, uspjet će! Često govorim – uspjeh reforme nose ljudi, naši učitelji i nastavnici.

 Je li njihova edukacija obavljena na odgovarajući način, je li online edukacija dovoljna?

■ Načelno, veliki projekti traže vrijeme i spremne timove. Ja mogu govoriti o rujanskim edukacijama, otkad je Agencija uključena kao partner i organizator. Osmišljene su u sedam regionalnih i međužupanijskih skupova za ravnatelje između 26. kolovoza i 6. rujna na kojima se ministrica Divjak sa svojim suradnicima obraća ravnateljima. Edukacije za predmetna područja diljem Hrvatske organizirane su između 28. kolovoza i 6. rujna. Postoje okvirne zadane teme ovih skupova. To je istraživačko učenje, zamišljeno kao predavanje i radionica u kojima zajedno sudjeluju viši savjetnici i mentori. Drugi krug tema stručnoga skupa jest kurikulsko planiranje, u sklopu kojega mentori Škole za život nude primjere iz prakse eksperimentalnoga programa kako je moguće izvesti godišnje planiranje određenoga nastavnog predmeta. Treći je krug tema Sve što ste željeli znati o reformi, a niste se usudili pitati. Viši savjetnici Agencije i mentori Škole za život zajedno odgovaraju na pitanja. Osmišljene su u trajanju od četiri sata, objavljene su na EMA-i, aplikaciji za organizaciju edukacija, a virtualne učionice otvorene su 26. kolovoza i u njima su popratni materijali za rujanske stručne skupove. Svi polaznici ovih edukacija dobit će zajedničku potvrdu da su sudjelovali, a u potpisu su ravnateljica AZOO-a i ministrica MZO-a. Takozvane edukacije uživo bile su u siječnju i lipnju, no tada je to još uvijek bila eksperimentalna faza. Online edukacije nisu nevažne, ali mislim da ne bi trebale nositi prioritet u smislu brže, lakše i bolje dolazimo do takozvanih polaznika edukacija. Dakle, online edukacije na otocima ili u malim mjestima gdje nemamo nastavnika za određeni predmet strateški su potez i moraju zaživjeti. U ovoj fazi Škole za život između eksperimentalnoga i frontalnoga, kad se borilo sa svladavanjem vremena, prostorima, kadrovima, online edukacije bile su ad hoc mjera. Kao profesorica XV. gimnazije u online edukacijama sudjelovala samo od 2010. godine u projektu e-škole. Nemam prema njima nikakav otklon. Dapače, samo ih treba mudro složiti i nuditi pametne sadržaje da zadržite učitelje i nastavnike u online prostoru. Konačno, ovakve su edukacije primjerene 21. stoljeću, nose znanje, kreativnost, odraz su napretka tehnologije, konačno i stila života.

Evaluacija koja je provedena nad eksperimentalnim provođenjem Škole za život pokazala je niz manjkavosti. Mogu li se one popraviti, posebno što ih, ako je suditi po ministričinim izjavama da su to samo preliminarni podatci, ministarstvo ne shvaća ozbiljno?

■ Naravno, sve je moguće dorađivati. Mentorski i savjetnički posjeti školama bit će potpora u cijeloj školskoj godini koja je pred nama. No, na ovo bi pitanje suvereno mogla odgovoriti ministrica Divjak.

Stručnjaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji su evaluaciju proveli, tvrde da je ona stručno i znanstveno utemeljena i da su podatci relevantni. A ti podatci govore da promjene koje će obuhvatiti dio učenika nisu dobre. Treba li po vašem mišljenju odgoditi provođenje Škole za život?

– Imam saznanja da je NCVVO proveo ispitivanje kompetencija rješavanja problema kod učenika koji su bili uključeni u eksperimentalni program Škola za život. Veliki uzorak od  gotovo 7000 učenika prvih, petih i sedmih razreda osnovnih škola te prvih razreda srednjih škola, 74 eksperimentalne škole, a vrijednost istraživanja koštala je oko pola milijuna kuna. Ovo su brojke koje obvezuju! Kako one koji su istraživanje provodili, tako i one koji su naručitelji. Ne bi bilo dobro rezultate NCVVO-a relativizirati. Više ništa vezano za Školu za život nije moguće odgoditi.

Koliko su stručnjaci Agencije za odgoj i obrazovanje, kojoj ste na čelu dva mjeseca, bili uključeni u Školu za život?

■ Na dužnost ravnateljice u Agenciju sam stupila 1. srpnja, u vrijeme godišnjih odmora kad je bilo teško išta isplanirati. Viši savjetnici i suradnici Agencije uključeni su u implementaciju programa s mentorima Škole za život od 19. kolovoza 2019. Ovo je prvi organizirani korak.

Veća se pozornost mora posvetiti hrvatskom jeziku, jer se putem jezika uči misliti. Materinski jezik treba jednako njegovati na sveučilišnim studijima kao i engleski jezik. PISA testiranja upozorila su na ranjive točke hrvatskoga školstva glede kompetencija jezične i čitalačke pismenosti. Rezultate tih istraživanja u reformi moramo uzeti u obzir

......................  ... oOo ...  ......................  

U javnosti je stvoren dojam da ih je ministarstvo zaobilazilo. Što mislite zbog čega?

■ Nije mi poznat odgovor, postoje nagađanja, o čemu ne bih, jer ne bi bilo ozbiljno.

Ako se pokaže da će djeca koja su uključena u Školu za život imati lošije rezultate od svojih kolega koji su obrazovani po starom, postojećem modelu, tko će snositi odgovornost?

■ Odgovornost će, neki više, a neki manje, snositi svi koji su bili involvirani u projektu. Jedan je od glavnih zadataka Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. godine, na koju se i sadašnja Vlada RH obvezala, provesti Cjelovitu kurikulnu reformu. Stoga je eksperimentalni program Škola za život, koji je i Vlade RH podržala, prvi korak u reformskim zahvatima koji će potrajati.

Nedavno ste kazali da je Škola za život samo forma. Što bi po vašem mišljenju trebalo mijenjati u školi koju smo imali i odakle bi te promjene trebale krenuti te kakvom dinamikom?

■ Rekla sam u gostovanju na N1 da je Škola za život samo izvana pristojno posložena priča. Dobit ćemo bolje opremljene škole i više digitalnih nastavnih materijala. A što bi trebalo mijenjati? Otprilike onako kao tumači i posebni savjetnik premijera Plenkovića, dr. sc. Radovan Fuchs; svemu bi trebala prethoditi temeljita analiza stanja u sustavu školstva, kakvu školu želimo reformom. Činjenica jest da bogate europske zemlje na reformi rade svakih deset godina. Samo ona reforma koja zahvaća vertikalu od predškolskog odgoja do fakulteta može biti cjelovita. To se moramo usuditi.

Uloga Agencije posljednjih je godina minorizirana u sustavu obrazovanja. Kakvu bi ulogu Agencija po vašem mišljenju trebala imati, smiju li se promjene osmišljavati i provoditi bez stručnjaka kojima je to posao?

■ Ne bi se smjela zapostaviti činjenica da je Agencija institucija koja je stara 140 godina, samo je različito nazivana. To je tradicija koja nas obvezuje. Kao ustanova obavlja poslove u odgoju i obrazovanju, no treba se nositi i mijenjati sa zahtjevima i izazovima novih obrazovnih standarda koji su pred hrvatskim društvom. Od viših se savjetnika očekuje da se permanentno educiraju, da kontinuirano dolaze na nastavu svojim kolegama. Oni su viši savjetnici. Posljednjih petnaestak godina Agencija se uglavnom promatrala provedbom poslova i postupkom napredovanja odgojno-obrazovnih djelatnika te obavljanjem savjetničkih nadzora. Vrijeme je sazrjelo da se Agencija vrati svojoj savjetodavnoj ulozi koju će obavljati tijekom cijele školske godine. Siječanjske, lipanjske i rujanske edukacije Škole za život dobar su začetak. Konačno, bez viših savjetnika Agencije i mentora Škole za život rujanski se skupovi ne bi mogli kvantitativno i kvalitativno provesti u kratkom vremenu da nije bilo suradnje jednih i drugih. Poseban izazov bit će natjecanja i smotre koje provodi Agencija. Vrijeme je da ih kreativno osvježimo i osuvremenimo.

Jeste li vi zadovoljni stanjem zatečenim u Agenciji i pozicijom Agencije u sustavu obrazovanja?

■ Uvijek može bolje. Optimist sam. Upravno vijeće Agencije pružilo mi je povjerenje i ja ću ga opravdati!

Posljednjih godina dramatično raste broj odlikaša. Primjerice, prije pet ih je godina bilo 39 posto, ove je godine gotovo svaki drugi učenik odlikaš. Znamo da to ne može biti realna slika. Kako je promijeniti, odnosno kako zaustaviti takozvanu inflaciju odlikaša? Mogu li se kriteriji ocjenjivanja konačno ujednačiti u cijeloj zemlji i kako?

■ Nikad nećemo uspjeti potpuno ujednačiti kriterije. Pogotovo je to teško kod kurikula koji imaju nagnuća u kreativnom izražavanju riječima, govorom, glazbom, pokretom, likovnošću, modeliranjem. Učitelji i nastavnici i prije su zajednički unutar svojih aktiva odnosno županijskih stručnih vijeća određivali parametre ocjenjivanja i oni su nastojali biti ujednačeni. Poplava odličnih đaka rezultat je opsesije roditelja da je samo odličan đak uspješan, što nikako nije točno. Pojam odličnoga i nadarenoga đaka nije jednoznačan. U nastavku reforme više bismo se trebali posvetiti radu s kreativnima, nadarenima, s djecom s teškoćama u razvoju koji žele inkluzivno učiti i družiti se sa svojim vršnjacima.

Djeca nerijetko takoreći pucaju pod pritiskom i nerealnim očekivanjima, a mnoge škole i dalje nemaju kompletirane stručne službe. Tako se događa da tri-četiri škole dijele npr. jednog psihologa ili pedagoga. Može li se to riješiti? I kako?

■ Može. Škole trebaju dobiti dozvolu za zapošljavanje psihologa i pedagoga. Pedagog ne može zamijeniti školskog psihologa. Važni su nam stručni suradnici u nastavi.

Što mislite u uvođenju takozvane male mature, odnosno završnih unificiranih ispita za sve osmaše, na temelju kojih bi se dalje upisivali u srednju školu? Bi li to bio pravedniji sustav upisa od postojećeg?

■  Ne. To bi bio dodatan stres. Motiviramo samo programe gimnazija, jer je i dalje najveći upisni pritisak prema njima. Zasad su izvan fokusa umjetničke i strukovne škole. Njih treba reformski obuhvatiti i snažnije podupirati.

Ministrica je najavila nove promjene u opravdavanju izostanaka iz škole. Što mislite o tome? Bi li za svaki izostanak trebalo opet pitati liječnike?

■ Ako će Škola za život postati škola u koju će đaci rado ići i doživljavati je kao drugi dom, ne trebamo se bojati opravdanih brojnih izostanaka. Djeca ne izbjegavaju školu namjerno, jer im se ne ide na nastavu, takvih je malo! Napetost, preopterećenost, strah od odgovaranja na svakom satu učinili su svoje. Ne ići na nastavu znači toga dana spremati sve ono što se nije stiglo. Dakle, liječnička je ispričnica potrebna kod duljih izostanaka. Mala viroza traži topli jastuk i paracetamol.

Škole su po definiciji odgojno-obrazovne ustanove. No, u vremenu trčanja za ocjenama odgojna komponentna nerijetko bude zapostavljena, naročito u srednjim školama. Kako ta dva aspekta škole ujednačiti?

■ U središtu svake škole mora biti učenik. Njima smo se profesijom posvetili. Danas se sve više govori o umjetnoj inteligenciji i kako je možemo iskoristiti. Voljela bih kao roditelj i profesor da progovorimo o odgoju, socijalnoj i emocionalnoj inteligenciji učenika. Bilo bi pogubno da se u obilju svega novoga i reformskoga izgubi pojam – čovjek. U Apolonovu svetištu u Delfima stoji natpis: „Spoznaj sama sebe!” To je bila grčka škola za život. Spoznaja vlastitog identiteta omogućuje spoznaju svijeta oko sebe. Tko sam, što sam, zašto postojim? Bila je to antička škola za život. Mudri Sokrat bio je najbolji učitelj svojim polaznicima Akademije. Nije izravno odgovarao na pitanja, nego su do spoznaje dolazili indirektno. To je kritičko mišljenje. U tom smislu Sokratova modernost i inovativnost može vrijediti i danas u odgoju i poučavanju. Naravno, ne može svaki učitelj biti Sokrat odgoja.

Knjižničari i profesori hrvatskoga primjećuju da djeca sve manje čitaju, odnosno da ih odbijaju knjige, naročito one s više od 100 stranica. Istovremeno se forsira digitalizacija, tabletizacija. Može li se dogoditi da naša djeca potpuno odustanu od čitanja odnosno imamo li snage kao društvo povući ručnu kočnicu i vratiti knjigu na njezino zasluženo mjesto?

■  Knjiga izumire. I to je činjenica civilizacije 21. stoljeća. Nikad neće trajno nestati, no biblioteke će s vremenom postati veliki muzeji. Teško mi je kao filologu i velikom zaljubljeniku u knjigu reći da će nove generacije koje ulaze u školu posezati za Kindle e-čitačima. Osobno volim imati knjigu u torbi, na brodu, u avionu, na stolu. Većina starih tekstova za kojima sam posezala u svojim istraživanjima bili su skenirani, jer su toliko osjetljivi da bi listanje razmrvilo stranice. Poznavanje i suvereno svladavanje materinskog jezika nije samo svedeno na čitanje lektire i pisanje eseja. Veća se pozornost mora posvetiti hrvatskom jeziku, jer se putem jezika uči misliti. Materinski jezik treba jednako njegovati na sveučilišnim studijima kao i engleski jezik. PISA testiranja upozorila su na ranjive točke hrvatskoga školstva glede kompetencija jezične i čitalačke pismenosti. Rezultate tih istraživanja u reformi moramo uzeti u obzir.

Koje sve promjene planirate provesti u Agenciji u sljedeće četiri godine? I što vam je bio motiv da se prihvatite izazova vođenja Agencije za odgoj i obrazovanje?

■ O motivima bih radije. Godinama sam profesorica hrvatskoga jezika. Uza svoj sam prvotni poziv i znanstvenica. Moja velika impresija i zaokupljenost jesu renesansni pisci i umjetnici. Većinu svojih istraživanja usmjerila sam na hrvatski jezik i kulturu 15. i 16. stoljeća. Sviđa mi se svestrani duh obrazovanoga renesansnog pisca, intelektualca, umjetnika. U toj renesansnoj znatiželji krije se i moj izazov – jedna etablirana institucija, a zove se Agencija za odgoj i obrazovanje, traži oporavak u modernu instituciju. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine ]

Vezani članci
Školski portal: Vrijeme je da se učitelje i nastavnike zaštiti zakonom

Vrijeme je da se učitelje i nastavnike zaštiti zakonom

Takvi su napadi sve češći i najmanje jednom mjesečnoodašilju se…

Školski portal: Ne očekujmo da dijete prihvati sva pravila odjednom

Ne očekujmo da dijete prihvati sva pravila odjednom

Dosad se u nastavi previše vremena trošilo na ispunjavanje programa,…

Školski portal: Treba li biti sarkastičan u učionici?

Treba li biti sarkastičan u učionici?

Međutim, trebaju li učitelji davati sarkastične komentare u učionici kad…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: U dva dana više od 10 000 posjetitelja

U dva dana više od 10 000 posjetitelja

…u organizaciji udruge FabLab te partnera…

Školski portal: U gostima Hrvatskom nacionalnom vijeću u Crnoj Gori

U gostima Hrvatskom nacionalnom vijeću u Crnoj Gori

… u Boki kotorskoj te davanje…

Školski portal: Mi smo mali pisci

Mi smo mali pisci

Odlučili smo napraviti zbirku pjesama koje…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…