Školstvo u medijima
RUSIJA: KOJE METODE POTIČU DJECU NA ČITANJE
Djeci je bolje nuditi tiskane knjige
objavljeno: 7. listopada 2019.

Novinar portala Gazeta.SPb razgovarao je s voditeljicom odjela za predškolce i mlađe osnovnoškolce Središnje gradske knjižnice „A. S. Puškin” Anom SOSEDOVOM. Ova je knjižnica ujedno koordinator Udruženja dječjih knjižnica Sankt Peterburga.

Ana, čitaju li djeca u posljednje vrijeme manje nego ranije? Ili, naprotiv, čitaju li više?  

✿ Da, djeca su počela manje čitati, iako je pitanje složeno. Postoje, naravno, djeca koja mnogo čitaju, a ima i roditelja koji dolaze tražiti pomoć pri nalaženju knjige koja bi mogla zanimati njihovo dijete.

Koji je, po vašem mišljenju, najbolji način za poticanje djece na čitanje?

✿ Prije svega ilustracije, ali ne računalne, već one koje su stvorili umjetnici ilustratori. Tu su također kratke priče, jer duge pripovijesti uglavnom odbijaju djecu. Popularni su i stripovi sa zanimljivim tekstom, ilustracijama i fascinantnom pričom, poput stripova Avanture Tintina ili Andy Griffiths. Trenutačno su popularne priče švedskog pisca Svena NORDQVISTA o Pettsonu i Findusu. Postoje knjige bez teksta i knjige s 3D ilustracijama i drugim efektima.

Kojim aktivnostima vaše udruženje knjižnica potiče djecu na čitanje?

✿ Na primjer, knjižnica Puškin ima predivno 7D kino. Jednom tjedno dajemo projekciju adaptacija književnih djela. Radi se o kratkom filmu koji djeluje kao svojevrsni poticaj djeci da čitaju. Djeca dobiju zadatak pročitati knjigu i priliku sudjelovati u kvizu, nakon čega gledaju film.

Također, održavaju se susreti s piscima, ilustratorima te zanimljive radionice, na primjer, „Izradite svoju ilustraciju”, organiziramo izlet pod nazivom „Kuća u kojoj žive čarobne knjige”. Vodimo u preglede knjiga, objavljujemo podatke na internetu. Također organiziramo sve vrste aktivnosti za škole, vrtiće i osobe s invaliditetom. Organiziramo predstavljanje najnovijih knjiga i objavljujemo na internetu. Provodimo usto i razne vrste aktivnosti za škole, vrtiće i osobe s invaliditetom.

Sudjelujemo u kampanjama Noć knjižnica (Biblionoč) i Noć muzeja. Ove je godine Noć knjižnica održana 19. i 20. travnja 2019. i bila je posvećena D’Artagnanovu rođendanu. To su događaji različitih formata, predavanja, tečajeve, gledanje videonajava za knjige, interaktivne izložbe, mnoga iznenađenja.

U kojoj bi dobi trebalo početi voditi dijete u knjižnicu kako bismo povećali izglede da će kasnije više čitati?

✿ Ne prije godine dana. U dobi od tri do četiri godine djeca već mogu samostalno birati knjige.

Što roditelji ne bi trebali činiti kako ne bi obeshrabrili svoju djecu kad je čitanje u pitanju? Kako mogu usaditi ljubav ili barem interes prema knjigama?

✿ Prije svega, nemojte nametati svoje mišljenje, dopustite djetetu da samo odluči. Postoji i klasičan način, večernje čitanje djetetu, što ujedno jača i psihološku vezu između roditelja i djeteta.

Čitajte postupno, na primjer s vremenom povećavajte broj riječi. Također, knjige za djecu obvezatno trebaju uključivati slike.

Postoji li doista razlika između čitanja s elektroničkog uređaja ili iz tiskanih knjiga? U čemu je osobitost dječje percepcije?

✿ Naravno da postoji. Ovdje možemo reći da obje vrste knjiga zaslužuju pravo na postojanje, ali za djecu su bolje tiskane knjige, posebno kad se radi o neobičnim knjigama koje možete presložiti, igrati se njima, dodati svoju ilustraciju i slično. U starijoj su dobi elektroničke knjige praktičnije, jer na jednostavan način možete prenijeti veliku količinu literature i nositi je sa sobom.

Koje biste knjige preporučili djeci koja su tek počela čitati?

✿ Tu su ruski klasici za djecu Agnija BARTO, Kornej ČUKOVSKI, Vitalij BIANKI. Prije svega bih ipak preporučila švedske autore, jer se u Švedskoj mnogo radi na čitanju kod djece, a taj program ima i vladinu podršku. Oni su izdali mnoštvo knjiga s odličnim ilustracijama koje pripremaju djecu na čitanje knjiga s tekstom.

Danas ima mnogo zanimljivih knjiga istraživačke tematike o vikinzima, dinosaurima, vozilima s posebnim efektima usmjerenima na igru.

Vrlo su tražene serije o životinjama u čijoj su izradi sudjelovali poznati ljudi, a koje su pisane u prvome licu („Ja sam vjeverica”, „Ja sam rakun”).

———————-

NAPOMENA

  • RUSIJA:  Gazeta.spb – sanktpeterburški dnevni list.
  • Izvor: gazeta.spb.ru