Prije mjesec je dana Oxford Economic, privatni institut za istraživanje, objavio znanstvenu studiju u kojoj ističe da će umjetna inteligencija i pametni strojevi promijeniti poslovanje i radnu snagu iz temelja i to već do 2030.

Stoga visoko obrazovanje ima posebnu ulogu, budući da potražnja za visokokvalificiranim i društveno angažiranim osobama raste i mijenja se. EU analitičari predviđaju da će se do 2025. za polovinu svih radnih mjesta tražiti visokoobrazovani kadar. A nedostatci naprednih vještina itekako se osjećaju.

Visoko obrazovanje trebalo bi studentima omogućiti prije svega da steknu vještine i iskustva sudjelovanjem u aktivnostima koje se temelje na stvarnim problemima, sadržavati i učenje radom te, gdje je to moguće, ponuditi međunarodnu mobilnost. Suradnja s poslodavcima može visokim učilištima omogućiti da povećaju relevantnost svojih kurikula i djelotvorno ih provode, a studentima povećati mogućnosti pristupa kvalitetnom učenju putem rada. Bez učinkovitih sustava visokog obrazovanja koji će biti aktivno povezani sa svojim društvima EU će teško moći odgovoriti na sve izazove globalizacije.

EUROPSKI OBRAZOVNI PROSTOR DO 2025.

EU je svoju viziju stvaranja europskog prostora obrazovanja do 2025. iznio krajem 2017. godine, naglasivši da je obrazovanje dio rješenja kako bi ne samo što više ljudi pronašlo pristojan posao, nego i bolje odgovorilo na potrebe gospodarstva za vještinama i osnažila otpornost Europe u kontekstu brzih i dubokih promjena izazvanih tehnološkom revolucijom i globalizacijom.

Inicijativa Europske komisije o konceptu europskih sveučilišta pozvala je na uspostavu najmanje 20 ovako organiziranih europskih sveučilišta do 2024. i dio je rada na izgradnji europskog prostora obrazovanja do 2025.

Koncept europskih sveučilišta razvijen je u suradnji s državama članicama, visokim učilištima i studentskim organizacijama, a privukao je prijave 54 saveza s više od 300 visokih učilišta iz 28 država članica i drugih zemalja sudionica programa Erasmus+. Javili su se na poziv za „europska sveučilišta”, koji je u sklopu programa Erasmus+ pokrenut u listopadu 2018.

Europska sveučilišta postat će međusveučilišni kampusi među kojima se studenti, doktorandi, osoblje i istraživači mogu neometano kretati. Udružit će svoje stručno znanje, platforme i resurse u izradi zajedničkih kurikuluma ili modula za različite discipline.

Ti će kurikuli biti vrlo fleksibilni i omogućiti studentima da sami sebi prilagode obrazovanje, odaberu što će, gdje i kad studirati te steknu europsku diplomu.

Europska sveučilišta pridonijet će i održivom gospodarskom razvoju svojih regija, jer će njihovi studenti surađivati s tvrtkama, regionalnim tijelima, akademskom zajednicom i istraživačima na pronalasku odgovora za tekuće izazove.

Za tih prvih 17 europskih sveučilišta svaki savez dobiva do 5 milijuna eura u iduće tri godine kako bi počeo provedbu svojih planova i oblikovao primjer koji će poslije slijediti druga visoka učilišta u EU-u.

VEĆI PRORAČUN OD 2021. DO 2027.

Za sljedeći višegodišnji proračun EU-a, odnosno za razdoblje od 2021. do 2027., Komisija predlaže da se projekt „europskih sveučilišta” potpuno provodi u sklopu programa Erasmus+, ali sa znatno povećanim proračunom.

Neki su savezi sveobuhvatni i obuhvaćaju sve discipline, a drugi su, na primjer, usmjereni na održivost obalnih urbanih područja, društvene znanosti ili svjetsko zdravlje. Svaki savez čini u prosjeku sedam visokih učilišta iz svih dijelova Europe, koja su otvorena za nova partnerstva.

Rezultati su u skladu s raspodjelom prijava zaprimljenih iz različitih zemalja.

Ako europski čelnici i građani žele otvorenu Europu u kojoj je mobilnost radi učenja standard i ako žele ostati kontinent izvrsnosti, privlačno mjesto za studij, znanstvena istraživanja i rad, izvrsna je prilika za to.

Iako je jasno da u sklopu nadležnosti EU-a u obrazovanju i kulturi nije dopušteno usklađivanje kao u drugim područjima, djelovanje na temelju suradnje na razini EU-a moguće je i poželjno.  

Vizija za 2025. bila bi Europa u kojoj granice ne koče učenje, studiranje i istraživanje, kontinent na kojem je boravak u drugoj državi članici radi studija, učenja ili rada postao standard. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Euractiv ]