…a u Međimurskoj županiji 85,21 posto zaposlenih ustvrdivši kako su odazivom zadovoljni.

“Odaziv je i drugi dan dobar. Ovdje je cirkularnost doprinjela da je on na razini prvoga dana. To su jako dobri podaci, visok odaziv, osobito što se radi o drugom danu”, kazao je na konferenciji za novinare Željko STIPIĆ predsjednik sindikata Preporod. Taj se sindikat pridružio štrajku koji su pokrenuli Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama te Sindikat hrvatskih učitelja nakon neuspjelog mirenja s Vladom.

Naglasio je da je odaziv jako dobar jer su svi školski sindikati u štrajku. Štrajk se, kaže, u visokoj mjeri ispolitizirao i puno se o njemu govori.

Dodao je i da je podrška ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke DIVJAK dala vjetar u leđa neodlučnima, jer “više nema poruka prijetnji iz te institucije da im neće biti plaćeno i da će morati odrađivati, kao što se događalo u prethodnim štrajkovima”.

Stipić je rekao da je cirkularnost štrajka novost u Hrvatskoj i ide zasad jako dobro, ali je poručio da će sindikati morati osmisliti načine kako bi sačuvali podršku članstva i motivirali ih “jer ako štrajk počinje slabiti bit će to vjetar u leđa za Vladu”.

Kazao je da je i pritisaka manje, ali ipak postoje te dolaze od  ravnatelja koji osporavaju zakonitost njihovog štrajka.

“Jedino mjesto odakle se može osporiti zakonitost štrajka je Županijski sud u Zagrebu. Dokle god nema takvog pravorijeka naš je štrajk zakonit. Naš štrajk kao i svi dosadašnji ima uporište u međunarodnim konvencijama, Ustavu, Zakonu u radu, kolektivnim ugovorima. Nismo avanturistički poveli naše zaposlenike u štrajk, mi smo to sve pažljivo odvagali kada smo donosili odluku da se tom štrajku priključimo i mislim da će to proći bez nekih posljedica”, kazao je Stipić.

Čelnik Preporoda kazao je da razlika između onoga što Vlada nudi, a sindikati traže i nije tako velika. Problem je, kaže, to što Vlada nudi kroz dodatak kolektivnom ugovoru, a sindikati bi željeli da se to dogodi kroz korekciju koeficijenta.

Problem je, ističe, u koeficijentima što njih od 2001. autonomno donosi Vlada i nikada nisu bili predmetom spora ili pregovora sa sindikatima, već su oni sad to prvi puta sada postali. “Pretpostavljam da se u Vladi ne žele odreći jedinog mehanizma kojim direktno može mijenjati plaće u javnom sektoru”, kazao je sindikalac Stipić.

• ŠTRAJK DO ISPUNJENJA ZAHTJEVA

Ustvrdio je i kako je “jako moguće” da Vlada prihvati njihov prijedlog te poručio da će štrajk trajati dokle god Vlada ne prihvati njihove zahtjeve. “Mi smo u štrajku svi jedna vojska, to što imamo dva zapovjedništva u ovom trenutku, ona izdaju zajedničke zapovijedi”, kazao je Stipić. Osobno, kaže, smatra kako bi možda bilo bolje da sindikati pitanje povećanja plaća riješe kroz dodatke na plaću i kolektivne ugovore, a ne koeficijente koje Vlada opet može promjeniti.

U e-Dnevniku, kazao je, treba upisivati da se štrajka. “Ne treba se skrivati da smo u štrajku. Nema potrebe za upisivanjem, ali potrebno je ostaviti trag da smo u štrajku. Tko želi raditi neka radi, a tko želi štrajkati, mora mu se omogućiti da štrajka i to mora otvoreno reći svome poslodavcu”, naglasio je Stipić.

Štrajk u osnovnim i srednjim školama održava se nakon što je u srijedu propao postupak mirenja Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama te Sindikata hrvatskih učitelja i Vlade, koja je odbila zahtjev za 6-postotnim povećanjem koeficijenata složenosti poslova.

Vlada je sindikatima ponudila povećanje dodataka na plaću za dva posto od 1. listopada ove i 2 posto od prvog lipnja iduće godine, ustvrdivši da koeficijent složenosti poslova nije predmet pregovora između Vlade i sindikata, no takvu su ponudu sindikati odbili.

U četvrtak su u štrajk bile uključene sve osnovne i srednje škole, a od danas će se održavati cirkularni štrajk po županijama. [ HINA ]