No kineski stručnjaci nisu bili tako impresionirani rezultatima domaćih učenika. U posljednja tri PISA testiranja, 2015., 2012. i 2009. godine, kineski su učenici bili među najuspješnijima u svijetu u sva tri područja – matematici, prirodoslovlju i čitalačkoj pismenosti.

U čemu je tajna? Kako funkcionira kinesko obrazovanje?

Kineski obrazovni sustav regulira država, odnosno ministarstvo obrazovanja koje od 1986. godine propisuje da se svaki državljanin Kine mora školovati najmanje devet godina. Obrazovanje u tom razdoblju financira država, a u devet godina uključeno je šest godina osnovnoškolskog obrazovanja te tri godine niže srednje škole koju pohađaju učenici od 12 do 15 godina. U nekim pokrajinama osnovna škola traje pet godina, a srednja četiri, no bez obzira na podjelu osnovnoškolskog i nižega srednjoškolskog obrazovanja završetkom dodatne tri godine više srednje škole završava sekundarno obrazovanje.

VELIKA ULAGANJA

Kina trenutačno ima više od 200 milijuna osnovnoškolaca i srednjoškolaca koji, s djecom koja pohađaju vrtiće i malu školu, čine šestinu ukupnog broja stanovnika. Zbog toga je jedan od prioriteta kineske vlade ustanoviti obrazac obvezatnog osnovnog obrazovanja za svoje građane kao ključni zadatak za izgradnju infrastrukture i razvoj obrazovnog sustava. Osnovan je i poseban fond za poboljšanje uvjeta u osnovnim i srednjim školama. U osnovno obrazovanje vlada ulaže milijarde dolara te proračun za obrazovanje svake godine od 1999. raste za oko 20 posto.

Unatoč velikim ulaganjima, Kina nije bila zadovoljna podatcima iz 2004. koji su pokazali da se u više srednje škole upisuje 43,8 posto učenika, što je još uvijek niže od drugih razvijenih zemalja.

Stoga se vlada obvezala do 2020. godine povećati opću razinu obrazovanja nacije. Tako prema planu resornog ministarstva do 2020. na svakih 100 000 građana njih 13 500 mora imati najmanje nižu srednju školu, dok ih 31 000 mora imati završeno i više srednjoškolsko obrazovanje. Razina pismenosti i polupismenosti mora pasti ispod tri posto, a prosječno trajanje školovanja mora rasti sa sadašnjih osam na 11 godina.

Mnoge su europske zemlje osjetile paniku zbog fantastičnih rezultata kineskih učenika te su pokušavale pronaći „recepte” koje bi primijenile na svoje obrazovne sustave u želji da dostignu Kineze. No kineski stručnjaci nisu bili tako impresionirani rezultatima domaćih učenika. Kažu da unatoč odličnim rezultatima na PISA testiranjima ne znači da kineski obrazovni sustav nema probleme. Upravo suprotno, tvrde. Ističu da njihov sustav učenike navikava na učenje napamet, što je odlično samo za rješavanje PISA testova.

Yong ZHAO, rođen i školovan u Kini, a danas profesor na Sveučilištu u Oregonu, napisao je knjigu „Tko se boji velikoga zlog zmaja? Zašto Kina ima najbolji (i najgori) obrazovni sustav na svijetu”, u kojoj piše kako Kina ima najbolji obrazovni sustav jer može proizvesti najbolje ispitne rezultate. Ali, ujedno tvrdi da ima i najgori sustav na svijetu, jer su ti rezultati ostvareni žrtvovanjem kreativnosti, drukčijeg mišljenja, originalnosti i individualizma.

NETRANSPARENTNOST

Iako su testove rješavali učenici iz ukupno 12 kineskih pokrajina, vlada je predstavila samo rezultate šangajskih učenika. I dalje nije poznato jesu li u testovima sudjelovale i druge provincije niti je li kineski ogranak PISA-e objavio tko je i po kojim kriterijima birao provincije koje će sudjelovati u testiranju.

Uz probleme s transparentnošću PISA rezultata, kineski učitelji govore da su opće okruženje i prilike koje se pružaju učenicima drastično različiti u manjim sredinama u usporedbi s onima u Šangaju ili Pekingu. Također, bezobzirnost i bezdušnost kineskog obrazovnog sustava nekoliko je puta završila i tragedijama. Prije nekoliko su godina tako svijet obišle fotografije kineskih učenika koji su u učionicama za prijamne ispite priključeni na infuziju. U svibnju 2013. dvojica su tinejdžera počinila samoubojstvo jer nisu stigli napisati domaću zadaću, a jedan je učenik tek nakon ispita doznao da mu je majka umrla, i to 12 dana ranije, jer mu škola i rođaci nisu htjeli priopćiti tužnu vijest kako ga ne bi dekoncentrirali na ispitima.

Vlasti tvrde da su svjesne ovih ozbiljnih problema pa su još prije nekoliko godina školama poslale smjernice kako učenike usmjeriti prema razvoju osobnog morala, građanstva i osobnih ambicija više nego prema ispitnim rezultatima. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema The Guardian ]