VRIJEME JE INTERLIBERA...

Emica Calogjera Rogić: Roditelji su najvažniji za prvi susret djeteta s knjigom

srijeda, 13. studenoga 2019.

Brojne se rasprave vode, rade se istraživanja i donose strategije, a sve u želji da se najmlađim generacijama usadi ljubav prema knjizi i čitanju. Zadatak nije nimalo lak, i mnogo je važnih karika koje bi u njegovu izvršenju trebale sudjelovati.

Emica Calogjera Rogić: Roditelji su najvažniji za prvi susret djeteta s knjigom

Neosporna je nužnost doprinos roditelja i šire obitelji, škola tj. obrazovni sustav također moraju odigrati svoju ulogu, koliko god nam npr. bila nerazumljiva neslaganja oko školske lektire, no u cijeloj toj križaljci važnih uloga ne treba zaboraviti niti one koji stvaraju slikovnice i knjige za djecu i mlade, od autora (pisaca, ilustratora) pa do onih uključenih u njihovo oblikovanje i proizvodnju. Stoga je pozicija urednika/ce izdanja za djecu i mlade neobično važna i odgovorna, jer ako smo pogriješili u startu, uputili djecu na nekvalitetna i njima dosadna izdanja, tada smo kreirali problem koji ćemo kasnije teško rješavati. I upravo je zato pozicija urednika/ce izdanja namijenjenih djeci i mladima vjerojatno i odgovornija od onih urednika koji biraju naslove za odrasle, već formatirane čitatelje. 

S ovom mišlju razgovaramo s Emicom Calogjerom Rogić, izvršnom urednicom za jezike, časopise i dječju književnost u Školskoj knjizi, ali i osobom angažiranoj na aktivnostima iznalaženja rješenja koja potiču čitanje među mladim generacijama, kao što je npr. bilo sudjelovanje u radu Radne skupine za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Razmišljamo li o poziciji urednika u našim izdavačkim kućama koji u prvom redu rade na dijelu izdavačkog programa koji je prvenstveno namijenjen djeci i mladima... pitamo se osjećaju li oni, za razliku od kolegica i kolega iz izdavačkih programa "za odrasle", i neku dodatnu, posebnu odgovornost, jer i odabirom knjiga i smišljanjem raznih strategija kako mladima približiti knjigu i čitanje mogu puno toga dobroga napraviti, ali mogu i zabrljati, barem u svojoj "zoni odgovornosti". Vaš komentar?

Emica Calogjera Rogić: Svi mi imamo odgovornost prema svojim čitateljima, ali ono što odabir i uređivanje dječjih knjiga čini drugačijim jest to što su naslovi u dječjem programu namijenjeni čitateljima od 0 do 12 godina. Stoga odabir zahtijeva promišljanje o svakoj dobnoj skupini zasebno jer svaka ima određenu razinu kognitivnog razvoja i različite interese. Za svaku je dobnu skupinu važno pronaći naslove koji će male čitatelje zainteresirati i otkriti im radost čitanja. Naslove u kojima će naučiti nešto o sebi i svijetu koji ih okružuje, razvijati maštu, vizualnu kulturu i rječnik.

Osmišljavanje dječjeg programa i odabir naslova podrazumijeva praćenje recentne svjetske i domaće produkcije, ali i najnovijih istraživanja o čitalačkim navikama djece, kognitivnom i emocionalnom razvoju djece i mladih, kao i o njihovim trenutnim interesima. Sve te spoznaje trebaju poslužiti u osmišljavanju strategija za razvoj, unaprjeđivanje ili održavanje onoga što je dobro i ispravljanja onoga što nije dobro kada govorimo o čitateljskim navikama i čitalačkoj pismenosti. 

Dječji program Školske knjige ima naslove namijenjene svim dobnim skupinama koji tematski pokrivaju sva područja važna za cjelovit razvoj djeteta, jezično-umjetničko, prirodoslovno-matematičko (STEM), nove tehnologije i održivi razvoj.

U kojem smjeru se razvija današnje izdavaštvo za djecu i mlade, kakvi su trendovi u inozemstvu i koliko ih je moguće slijediti u Hrvatskoj? Jer, ne ovisi sve o spremnosti izdavača već i o cjelokupnom kontekstu, društvenom okruženju u kojem se ono odvija, o školstvu, prisutnosti knjige & čitanja u obitelji, medijima...?

Izdavaštvo za djecu i mlade najpropulzivnija je grana izdavaštva na globalnoj razini već nekoliko godina, a u posljednje dvije godine svjedočimo o iznimnom rastu broja novih izdanja i novih izdavača dječjih knjiga. Prošle je godine na sajmu knjiga u Frankfurtu prvi put otvoren Frankfurt Kids Foyer na kojemu se predstavlja selekcija najboljih dječjih naslova iz cijeloga svijeta u protekloj godini. Ove je godine taj prostor zaživio u pravom smislu riječi s iznimno bogatim programom predstavljanja, radionica i razgovora s autorima i izdavačima iz cijeloga svijeta, njih čak 1549. Posebno je ove godine bio živ dio s još neobjavljenim knjigama za djecu na radost nas izdavača koji tražimo nešto posebno i novo. 

Novi trend je i pojava velikog broja malih nezavisnih izdavača s vrlo zanimljivim izdavačkim programima. O živosti ovog segmenta izdavaštva govori i činjenica da se sve češće predstavljaju knjige koje će tek biti objavljene 2021. Vrlo je uzbudljivo u procesu odabira naslova prepoznati potencijal u nečemu što tek nastaje. Ove je godine i u Hrvatskoj zamjetan porast broja novih dječjih knjiga i raduje me živost koju ćemo vidjeti na Interliberu. Mislim da u ovom segmentu u potpunosti pratimo svjetsku produkciju i da smo njezin dio.

Koliko se danas nakladništvo i općenito produkcija za djecu i mlade mora prilagođavati ne bi li išlo u korak s razvojem tehnologije, kakve su tendencije u svijetu, čemu se teži, u čemu uspijeva?

Stabilizirani rast e-knjige doprinio je smanjenju prvotnog oduševljenja, ali i neizvjesnosti o posljedicama primjene novih tehnologija u izdavaštvu. Uporabom digitalnih tehnologija diferencirali su se sadržaji uz koje se primjenjuju. 3D modelisimulacije VR videa imaju svoju najbolju primjenu upravo u udžbenicima i to prvenstveno u prirodnim znanostima, geografiji ili u povijesti, primjerice u 3D rekonstrukcijama palača ili bitaka u kojima možete sudjelovati s VR naočalama. Ti su sadržaji iznimno zanimljivi i korisni, ali uz njih je potrebno ponuditi dodatne sadržaje i smislene zadatke kako ne bi bili sami sebi svrhom. 

Prije dvije godine Školska knjiga objavila je "Veliku knjigu istraživača", prvu knjigu za djecu s proširenom stvarnosti. Djeca su jako dobro reagirala na interakciju koju im knjiga nudi.

Kada govorimo o tehnologijama u izdavaštvu ono što je važno i što se ne mijenja i što se prvenstveno traži je kvalitetan sadržaj. Na ovogodišnjem sajmu u Frankfurtu najveća je pozornost bila usmjerena na audio knjigu koja je u prošloj godini imala nevjerojatan rast od 43%  a rezultati pokazuju da audio knjiga ne ugrožava tiskanu knjigu. Novi važan dio prihoda izdavači ostvaruju preko pretplata čitatelja na digitalne platforme.

U kontekstu knjiga i čitanja, kako gledate na utjecaj koji digitalne tehnologije imaju na mlade? Možete li razdvojiti što je ono pozitivno što donose, a što bi bilo ono što bi nas trebalo zabrinjavati?

Digitalne tehnologije sastavni su dio života djece i mladih, a prema istraživanjima mladi ih koriste prvenstveno za zabavu zatim za međusobnu komunikaciju, a tek onda za učenje. Digitalne tehnologije su alati, a ono što može biti problematično su sadržaji koji se njima posreduju. Najnovija istraživanja govore da školska djeca pred ekranom provedu dnevno do 5 sati veći dio tog vremena je bez nadzora roditelja ili staratelja. U moru sadržaja koji su im dostupni ima nažalost jako puno onih koji nas trebaju zabrinjavati. Evidentan je porast nasilnog ponašanja, cyberbullinga, s kojim se jako teško suočavaju i odrasli, a kamoli djeca. Potrebno je stvoriti sigurno digitalno okruženje za djecu i smanjiti vrijeme koje provode pred ekranima.

Zašto su roditelji u Hrvatskoj toliko nekritički raspoloženi prema tehnologiji, u tolikoj mjeri da guraju pametne uređaje djeci u ruke gotovo čim se rode, što nije slučaj u inozemstvu gdje djeca često uopće ne posjeduju mobilne uređaje, a u nekim su zemljama u školama zabranjeni, kao npr. u Francuskoj?

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da djeca do dvije godine života ne bi trebala  uopće koristiti male ekrane, a do polaska u školu maksimalno 2 sata. Prema Prvom nacionalnom istraživanju Poliklinike o izloženosti predškolske djece svim ekranima, 79% djece u Hrvatskoj već koristi male ekrane do 2 godine života, dok predškolska djeca u Hrvatskoj u prosjeku provode 2,5 sata dnevno pred ekranima, vikendom 3 sata.

Ključan je obrazac cjelodnevne aktivnosti prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije: zamijeniti produženo vrijeme u sjedećem položaju provedeno pred ekranom s više aktivne igre, a istodobno se pobrinuti da mala djeca dobivaju dovoljno kvalitetnog sna. Kvalitetno sjedilačko vrijeme provedeno u interaktivnim aktivnostima bez ekrana, ali s roditeljem ili skrbnikom, poput čitanja, pričanja priča, pjevanja i slaganja slagalica, vrlo je važno za djetetov razvoj

Kako najmlađi danas dolaze u kontakt s čitanjem pa onda i s knjigom?

Roditelji su, naravno, najvažniji za prvi susret djeteta s knjigom. Kroz prvu nacionalnu kampanju Čitaj mi koju provode Hrvatsko knjižničarsko društvo - Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, UNICEFHrvatsko pedijatrijsko društvoHrvatsko čitateljsko društvoHrvatska udruga istraživača dječje književnostiHrvatsko logopedsko društvoHrvatsko čitateljsko društvoUNICEF u Hrvatskoj i Školska knjiga kao pokrovitelj kampanje, promičemo važnost čitanja djeci o najranije dobi. Hvale vrijednu inicijativu pokrenula je prim. mr. sc. Marija Radonić, voditeljica Pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik. Na Dječjem odjelu OB Dubrovnik i u pedijatrijskim ambulantama Dubrovačko-neretvanske županije s djecom čitaju pedijatri i roditelji, a na redovitim sistematskim pregledima pedijatri čitaju i darivaju slikovnicu primjerenu djetetu.

Ovakve su inicijative iznimno važne. Mislim da su nove generacije roditelja svjesne važnosti čitanja i vjerujem da će se negativni trend koji godinama pratimo konačno početi mijenjati. Roditelji, odgajatelji, nastavnici i knjižničari čine taj važan niz u stvaranju budućih čitatelja. A izdavači imaju važnu ulogu ne samo u produkciji knjiga nego i u organiziraju i provođenju uspješnih programa poticanja čitanja u osnovnim i srednjim školama.

Kako postići da djeca počnu doživljavati čitanje (citiramo vas) "kao radost, 
istraživanje i zabavu, a ne kao muku"?

Dobrim izborom knjiga i promjenom paradigme poučavanja književnosti u školi. Stalnim naglašavanjem važnosti čitanja i dostupnosti knjiga djeci u razredu, u školskoj knjižnici i kod kuće, razgovorima o knjigama, susretima s književnicima, odlaskom na književne festivale, sajmove knjiga, promocije. Djeci treba pokazati kako izgleda ljubav koju mi osjećamo prema knjizi dok je stvaramo.

Sudjelovali ste u izradi Nacionalne strategije poticanja čitanja. Vjerujete li da će ona zaživjeti u praksi, i donijeti željene promjene na bolje?

Nacionalna strategija će zaživjeti u praksi ako se doista realiziraju mjere iz Akcijskog plana koje  bi svakako pridonijele željenim promjenama, ali zasad to ide jako sporo.

Lektire, kurikulum hrvatskog jezika... početkom godine puno je toga na tu temu napisano i komentirano, i vi ste to komentirali na našim stranicama... kratki komentar osam mjeseci poslije?

Rad na udžbenicima hrvatskoga jezika omogućio mi je vrlo temeljit uvid u sadržaj i strukturu dokumenta. Proces strukturiranja propisanih sadržaja u čvrstu i logičnu strukturu udžbenika otkrio je niz manjkavosti ovog dokumenta. Dok su trenutno svi zaokupljeni štrajkom zaboravili smo da još uvijek nemamo javno dostupno, nevisno i ozbiljno vrednovanje eksperimenta Škole za život.

Školska knjiga je veliki izdavač, čak i kada joj "oduzmemo" udžbeničku produkciju... koliko je brojan stručni tim koji uz vas radi na izdanjima o kojima danas razgovaramo?

Tim koji je radio na ovogodišnjem dječjem programu mali je, ali iskusan. Naslove iz područja prirodnih znanosti uredila je naša glavna urednica Jelena Lončarić, ranije urednica za fiziku, kolega Goran Bukan, urednik za kemiju, uredio je "Akademiju za znanstvenike", naslove iz serije s proširenom stvarnosti uredila je kolegica Vanja Jajić, a ja sam uredila naslove iz jezično-umjetničkog područja i društvenih znanosti.

Kako odabirete naslove koje ćete objaviti? Testirate li uspješnost izbora naslova koje ćete objaviti još u predprodukciji, odnosno, koji je put od odabira naslova pa do konačne realizacije?

Konstantno pratim svjetsku i domaću produkciju i komuniciram s agentima za prava, čitam rukopise u nastanku, redovito posjećujem sajmove u Frankfurtu, Bologni i Londonu. U odabiru naslova uzdam se u svoju uredničku intuiciju, odabrani naslov mora biti ljubav na prvi pogled. To je iznimno važno jer naslov na isti način mora pokrenuti emociju kod čitatelja. Nakon toga slijedi temeljito iščitavanje, analiza sadržaja i ilustracija, promišljanje na koji se način naslov uklapa u cjelovit program dječje knjige. Naravno, sve to prati izrada financijske konstrukcije, projekcija prodaje i marketinških aktivnosti.

Realizacija podrazumijeva, ako je riječ o stranim naslovima, pronalaženje najboljeg prevoditelja za pojedini naslov jer nam je iznimno važna kvaliteta prijevoda. Zbog važnosti ilustracije u dječjim knjigama koje objavljujemo važna je intenzivna suradnja s tiskarama radi postizanja kvalitete i standarda stranih izdanja.

Kako se izdavaštvu nosite s ranjivom dobnom skupinom, 12 plus, kad je primjećeno da nam djeca prestaju biti zainteresirana za knjigu. Pokazuje se da djeca vole knjige, posebno mala djeca i produkcija u Hrvatskoj dobro pokriva tu dobnu skupinu, međutim što je s dobnom skupinom 12 plus? Kakva je produkcija koja je njima namijenjena, objavljuje li se dovoljno, i kako uopće doskočiti tehnologiji koja uzima primat i zadržati zainteresiranost za čitanjem?

Da, upravo je prijelaz u 7. razred vrijeme kada se događa taj izrazit pad interesa za čitanje. Razloga je svakako više i treba imati na umu da mladi u ovome razdoblju traže sadržaje koji će odgovoriti na pitanja koja njih u tom trenutku muče. Tu im treba ponuditi 'lakšu' literaturu, neknjiževne tekstove, publicistiku i popularnu znanost i taj dio uspješno pokrivamo, ali najveći nam je izazov kako današnjoj djeci i mladima približiti klasike i u tom smislu radimo na novim edicijama klasika za nove generacije.

Vrijeme je Interlibera... idealna prilika da predstavite ukratko i neke od noviteta koje Školska knjiga "premijerno" predstavlja na sajmu. U kojim se glavnim programskim cjelinama ti naslovi pojavljuju, koje bi bile specifičnosti tih pojedinih cjelina?

Za Interliber, uz novi 7. nastavak iz serijala o Tomu Gatesu"Treba imati malo sreće",  pripremili smo i predstavit ćemo 12 novih naslova među kojima su nagrađeni naslovi sa sajma knjiga u Bologni i najaviti slikovnicu o Greti Thunberg koja izlazi u prosincu. Vrhunski prijevodi i briga za jezik čine ove knjige pouzdanim izvorima za djecu, roditelje, odgojitelje i učitelje na zajedničkom putovanju u svijet priča, umjetnosti, znanosti i tehnologije i održivog razvoja.

"Povijest slika za djecu" Davida Hockneyja i Martina Gayforda nagrađena je na ovogodišnjem sajmu dječje knjige u Bologni nagradom ‘Novi horizonti’ koja se dodjeljuje knjigama koje svojim inovativnim pristupom pomiču granice. Kao projekt, ova knjiga u formi interaktivnog dijaloga predstavlja inovativni pristup koji vodi čitatelje u otkrivanju biti umjetničkog stvaranja i umjetnosti.

Slikovnicu "Cvjetić" Anne Walker The New York Times proglasio je najljepše ilustiranom dječjom knjigom 2018. Priznanje je to koje The New York Times dodjeljuje od 1952. godine. Žiri pregledava sve ilustrirane knjige koje su tijekom godine objavljene u SAD-u i bira najbolje isključivo prema umjetničkoj vrijednosti ilustracija.

"Kralj koji je zabranio mrak" Emily Haworth-Booth iznimno je zabavno i prigodno štivo o vlasti, demokraciji i građanskoj hrabrosti.

Nastavljamo našu iznimno uspješnu seriju glazbenih slikovnica Orkestar priča priču s dva nova naslova "Trnoružica" i "Labuđe jezero", koje djecu uče slušati klasičnu glazbu i otkrivaju im na koji način glazbeni instrumenti interpretiraju priču, prenose ugođaj i osjećaje likova.

Novitet koji je prvoga dana pojavljivanja u knjižarama izazvao veliko zanimanje zbog iznimnih ilustracija Viktorije Topping je "Mitologija" enciklopedija starogrčkih bogova, čudovišta i smrtnika.

Školski udžbenici postaju sve interaktivniji, pratite li taj trend i u produkciji knjiga za (naj)mlađe čitatelje?

Interaktivnost je prisutna i u dječjem programu: interaktivne su glazbene slikovnice, knjige s proširenom stvarnosti i sve knjige iz STEM područja, a ovo posljednje osnažili smo s tri odlična naslova: "Velika knjiga usporedbi""Akademija za znanstvenike" i "Akademija za astronaute" koji će upravo zbog interaktivnih vježbi i zadataka te niza zanimljivosti pobuditi interes djece za znanost, istraživanje i eksperimentiranje. 

Seriju knjiga s proširenom stvarnosti koju smo započeli prošle godine s "Velikom knjigom istraživača", nastavljamo s tri nova naslova "Roboti""Mozak" i "Borbe dinosaura". Koncept proširene stvarnosti tvrtke Digital Magic koja obogaćuje ove knjige osvojio je posebnu nagradu žirija Bologna Ragazzi Digital Awards 2018.

A kako pomoći disleksičarima i ostalom ranjivom skupinom djece s poteškoćama u čitanju?

Školska knjiga je pripremila prošle godine više od 300 novih izdanja udžbenika i svi naši udžbenici imaju svoje digitalne inačice. Sinergija tiskanog i digitalnog dijela udžbeničkoga kompleta danas pruža sasvim nove mogućnosti prilagodbe, proširivanja i produbljivanja sadržaja te sasvim nove načine ponavljanja i uvježbavanja kako bi učenici dosegnuli željene ishode.

Digitalna inačica udžbenika zapravo je individualizirani udžbenik koji svaki učenik može prilagoditi svojim potrebama, primjerice učenik koji ima problema s čitanjem tekst u digitalnoj  inačici jednim klikom može prebaciti u font za disleksiju. Surađujemo s Centrom Vinko Bek pa su naši udžbenici dostupni i na Brailleovom pismu.

Klimatske promjene su evidentne, stupanj ljudske neodgovornosti prema okolišu, sredini u kojoj živimo sve je veći. Istovremeno vidimo da se i urušava tolerantnost u društvu, govor netolerancije pa i mržnje sve je prisutniji u društvu, a djeca nerijetko upijaju sve te negativnosti iz svijeta odraslih. U kolikoj mjeri odgovorno nakladništvo može probuditi kod djece svijest o potrebi uvažavanja drugoga i pa i drugačijeg, očuvanja okoliša, kao i  brojne druge povezane teme?

Moto ovogodišnjeg sajma knjiga u Frankfurtu bio je Start Your Own Revolution, kojom se upravo želi naglasiti važnost odgovornog djelovanja svakog pojedinca u svom okruženju. U govoru na svečanosti otvaranja direktor sajma Juergen Boos rekao je kako jedino kultura može pokrenuti promjene kakve su nam danas potrebne i u potpunosti se slažem s njim. Upravo je dobar odabir naslova koje obavljujemo svi zajedno i promicanje kulture čitanja ono što nas može dovesti do boljeg i pravednijeg društva za sve.

Održivi razvoj iznimno je važna tema, ovog ljeta objavljen je naslov "More", koji je sadržajno prilagodila dr. sc. Maja Novosel s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu s važnim činjenicama o Jadranskom moru. S posebnim ponosom predstavljamo slikovnicu "Greta i divovi" priču inspiriranu Gretom Thunberg koja će u naše knjižare stići pred Božić. Knjiga će naime prvi put biti objavljena na engleskom jeziku 18. 11. 2019. a Školska se knjiga pridružila međunarodnoj skupini nakladnika s kojima zajedno objavljujemo prva internacionalna izdanja ove slikovnice za najmlađe o važnosti borbe za očuvanje prirode. Slikovnica se tiska na 100% recikliranom papiru u lokalnim tiskarama. Knjigu je podržala svjetska organizacija Greenpeace, a kupnjom knjige donira se 3% od cijene knjige organizaciji Greenpeace u Hrvatskoj. 

Koji su vam najpopularniji naslovi u ovim skupinama, koji se prodaju godinama, tzv. longselleri koje su mladi čitatelji prepoznali?

Najdugovječnija uspješnica Školske knjige u kategoriji dječih knjiga je, naravno, "Durica"Ivice Bednjanca, a od novijih naslova serijal "Tom Gates"Liz Pichon i "Svaka je mrvica važna"Marice Milčec. Naslovi "Snimamo film" i "Studio za animaciju" imali su posljednjih 5 godina nekoliko izdanja. "Atlas pustolovina" s prošlogodišnjeg Interlibera, knjiga je koja i dalje osvaja nagrade u svijetu prepoznata je i od naših čitatelja i prava je uspješnica. Naši mali čitatelji su prepoznali "Iluminaturu" Rachel Williams koju obožavaju. Rekorderi u prodaji su glazbene slikovnice, kompletne naklade "Orašara" i "Četiri godišnja doba" rasprodane su u tri mjeseca.

Unatoč sve prisutnoj globalizaciji, upravo domaći autori mogu uvjerljivije pisati o nama pa tako i djeci, bliskim temama, o nekim specifičnostima našeg društva i podneblja...u kolikoj mjeri ŠK u segmentu knjiga za djecu i mlade ulaže u produkciju domaćih autora (pisaca, ilustratora, prevoditelja), čime se podržava njihov rad i razvoj domaćeg stvaralaštva?

U Školskoj su knjizi svoj put započeli gotovo svi hrvatski autori za djecu i ilustratori,  mislim da ne postoji renomirani autor i ilustrator koji nije neko svoje djelo objavio u Školskoj knjizi. Surađujemo s najvećim brojem hrvatskih autora i ilustratora kako u udžbeničkom tako i izvanudžbeničkom programu. S posebnim zadovoljstvom mogu najaviti novu ediciju dječjih knjiga koje pripremamo za idućoj godinu. Radi se o 10 novih naslova iz područja književnosti, publicistike, popularne znanosti suvremenih hrvatskih autora i ilustratora među kojima su Olja Savičević Ivančević, Veljko Barbieri, Tamara Barkan, Tatjana Barat, Vendi Vernić, Ana Kovačić, Marsela Hajdinjak i drugi. [ IZ DRUGIH MEDIJA | mvinfo.hr ]

PROGRAM ŠKOLSKE KNJIGE ZA SUTRA

 

Vezani članci
Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i ove smo godine za…

Školski portal: Školska knjiga prednjači u novitetima

Školska knjiga prednjači u novitetima

…pub-kvizove, sajam obrazovanja kao i zabavu uz popularne glazbenike –…

Školski portal: Knjige i učenje za budućnost !

Knjige i učenje za budućnost !

Interliber je najveća književna manifestacija u Hrvatskoj i platforma za…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

U međupredmetnoj temi ODRŽIVI RAZVOJ klimatske…

Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli…

Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…