Međutim, profesor John JERRIM s Instituta za obrazovanje UCL smatra da je metoda rangiranja zemalja prema PISA-inim istraživanjima zapravo „sasvim u redu”.

PISA-ini rezultati djelomično se računaju primjenjujući „model skaliranja” koji uzima u obzir odgovore učenika na neka pitanja na ispitu da bi procijenio njihova postignuća u trima ispitnim područjima – čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodoslovlju. 

Međutim, kritičari tvrde da model skaliranja nije pouzdan za PISA-u zato što neka pitanja „variraju po stupnjevima težine u različitim zemljama”.

·       Koliko je PISA pouzdana? 

Čak je i profesor Jerrim, koji je napisao PISA-in izvještaj 2015. za Englesku, Wales i Sjevernu Irsku, bio kritičan prema „kompleksnosti i nejasnosti” metodologije koju OECD primjenjuje pri dobivanju ukupnih rezultata. 

Međutim, Jerrim kaže da njegovo vlastito istraživanje pokazuje da su PISA-ini rezultati za zemlje pouzdani zbog toga što nisu izmijenjeni promjenama modela skaliranja. 

Istraživanje je usmjereno na promjene PISA-inih rezultata u sljedećim slučajevima: 

·       ako je na neka pitanja stavljen poseban naglasak

·       ako su pitanja koja učenici nisu uspjeli riješiti bila isključena iz obračunavanja PISA-inih rezultata umjesto da su označena kao netočna

·       ako je težina pitanja na ispitu bila promijenjena. 

Analiza je otkrila da promjene u tehničkim aspektima modela skaliranja ne stvaraju „gotovo nikakvu promjenu” u usporedbama među zemljama.

„Međutim, ništa od ovoga ne znači da je PISA savršena”, kaže profesor Jerrim. „I ona, poput svake studije, ima i prednosti i ograničenja. Ipak, to me dovelo do zaključka da je zabrinutost načinom na koji se rangiraju zemlje prema PISA-inim rezultatima donekle preuveličana.”

Jerrim priznaje da bi tehnički detalji mogli biti transparentniji. Međutim, iako je još uvijek sumnjičav što se tiče usporedbi PISA-inih rezultata iz 2012. i 2015. godine, metodologija nije glavni problem.

„Ukupni je pristup proizvodnji rezultata na ispitima u redu i prilično je otporan na neke od tehničkih odluka. Stoga bih onima koji žele kritizirati PISA-inu metodologiju naglasio da vjerojatno postoje mnogo veći problemi od modela skaliranja”, rekao je Jerrim.

…………………….

NAPOMENA

• TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i teritorija te stoga najveća mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati i inspirirati edukatore širom svijeta.
• Izvor: tes.com

 * https://www.tes.com/news/pisa-fundamentally-flawed

Zabrinutost načinom na koji se rangiraju zemlje prema PISA-inim rezultatima preuveličana je, kaže jedan akademik. Metodologija PISA-inih istraživanja bila je predmet kritike u prošlosti, a neki akademici tvrde da je „potpuno manjkava”.