… kako smatraju da su učenici radi interneta manje temeljiti u istraživanju teme, a 94 posto ih smatra da današnji učenici akademsko istraživanje izjednačuju s pretragom na Googleu.

Međutim, zaključak kako je internetsko pretraživanje korak unatrag zapravo je neutemeljen. Na kraju, internet je nevjerojatan izvor koji omogućuje istraživački materijal kakav učenici mogu samo poželjeti – AKO GA PRONAĐU. Iako neki učenici „slijepo” koriste Googleovu tražilicu, poput zombija, to je posljedica nerazumijevanja, a ne obilježja svojstvenih pretraživanju na Googleu.

GOOGLEOV MEHANIZAM

Druga studija, u sklopu projekta ERIAL, zaključila je da se učenici neučinkovito koriste Googleom. Jedan bi od razloga za to mogao biti taj što nisu uspjeli razumjeti mehanizam koji stoji iza Googleova pretraživanja. Kao prvo, Google kategorizira internetski sadržaj. Kao drugo, mehanizam uparuje dijelove sadržaja s pojmovima pretraživanja koristeći se različitim algoritmima. Kao treće, Google rangira rezultate prema važnosti.

Poznavanje naredbi u spomenutom drugom koraku omogućit će učenicima pristup pametnom mehanizmu koji su Googleovi inženjeri ugradili u mehanizam pretraživanja tijekom godina. Neki od njih vrlo su korisni i lako ih je primijeniti:

• navodnici („”): sprječavaju Google da pretražuje pojedinačne riječi. Umjesto toga pretražuje točnu kombinaciju riječi, zadanu u Googleovu tražilicu
• crtica (–): isključuje rezultate koji uključuju riječ koja u tražilici slijedi nakon crtice. To je posebno korisno kad su rezultati pretrage nevažni za temu koju pretražujete posebno jer crtica može isključiti koncepte i mrežne stranice korak po korak pronalazeći traženi sadržaj pomoću sustava eliminacije
• riječ „site”, nakon čega slijedi domena mrežne stranice, ograničava pretragu samo na sadržaj te stranice
• „OR” između pojmova pretraživanja omogućava Googleu da dva pojma upotrijebi kao alternativu jedan drugome i neće tražiti kombinaciju tih dviju riječi
• stisnite CTRL+f prilikom klikanja na rezultat pretrage, čime ćete lakše doći do važnog sadržaja unutar stranice.

ŠIRA SLIKA

Iznad su navedeni osnovni koraci, ali dokazuju kako je pretraživanje na Googleu složenije nego što se na prvi pogled čini. U trećoj je studiji otkriveno kako iskusni korisnici Googleove tražilice aktiviraju mozak dvostruko više nego neiskusni korisnici pretraživanja na Googleu. To također pokazuje kako upotreba Googleove tražilice može biti dobra intelektualna vježba, a ne samo lijena prečica do željenog rezultata.

Učitelji ne bi trebali odvraćati učenike od prirodnog instinkta da se koriste Googleom. Umjesto toga trebali bi ih poučiti kako ga učinkovitije primjenjivati. Učenici moraju razumjeti kako je Google osmišljen da „zagrebe površinu” cijeloga internetskog sadržaja, upućujući ih na to gdje treba „dublje kopati”. To je početak procesa istraživanja, a ne njegov kraj.

Terry HEICK, čovjek koji stoji iza platforme TeachThought, predlaže uporabu zadataka „otpornih na Google”. Jedan je od takvih primjera učenje temeljeno na izgradnji projekta koja zahtijeva sintezu nekoliko razina informacija koje se mogu pronaći pažljivo osmišljenom pretragom na Googleu, ali se moraju samostalno kombinirati kako bi dobili na važnosti za zadani projekt. To zahtijeva od učenika da razmišljaju o rezultatima pretraživanja i koriste se dobivenim informacijama ugrađujući ih u vlastiti dizajn.

Nitko ne želi učionicu punu Googleovih zombija. Međutim, umjesto da ih prisiljavate da se koriste isključivo tiskanim materijalom, naučite ih kako se učinkovito služiti Googleom. Digitalizaciju obrazovanja treba prihvatiti, a ne opirati joj se.

………………

NAPOMENA

• SAD: Kognity – skupina uspješnih pojedinaca čija je namjera pomoći školama u upravljanju i unaprjeđenju procesa učenja za učenike u međunarodnim obrazovnim programima.
• Izvor: kognity.com