POIGRAJMO SE …

Često se u razredu „igramo učitelja“

ponedjeljak, 2. prosinca 2019.

Svi, eto, znaju raditi naš posao pa hajde da se malo poigramo i mi ovdje! Često se u razredu „igramo učitelja” [sad se, po „toploj vodi”, to zovu različite vrste vrednovanja; kao: nikad mi to nismo radili ].

Često se u razredu „igramo učitelja“

Prijepodneva provodim u zbornici, popodneva doma gledajući TV, čitajući portale i pitam se koju bih ocjenu upisala [nikad ne govorim „dala”, jer nikome ništa ne dajem – nismo na tržnici nego se ocjene ZASLUŽUJU] učeniku koji kontinuirano neargumentirano iznosi netočne podatke i svjesno obmanjuje suučenike i mene, koji ne sluša aktivno nego selektivno, koji se s omalovažavanjem odnosi prema svima, djeci i odraslima, nikad ne propuštajući priliku da ih degradira te izbjegava i ne izvršava svoje obveze.

Onda se pogledam u ogledalo pa pomislim koju je ocjenu zaslužio učenik

  • koji tijekom rješavanja problema odustaje čim se pojave prepreke,
  • koji misli isključivo i samo na sebe,
  • koji ne podržava svoje suučenike koji podržavaju njega, nikad kao sad?

Hoćete „po novome”?

Istina da je mnogo dulje i zahtjevnije, ali: možemo i radimo mi sve pa ćemo i to [„Nosim sve reforme, a nisam magarac”, kako je zorno pisalo na jednom od transparenata]; može i tako, nema problema!

Unaprijed se ispričavam na duljini, ali tako MORAMO raditi.

Napominjem da je ovo SAMO DIO kriterija za 2. r. OŠ, jer sam ove godine u 2. r. [djeca u dobi od sedam i osam godina].

 Vrednovanje za učenje 

ISHODI NASTAVNIH PREDMETA

 

ŠIFRA ISHODA

ISHOD

VREDNOVANJE

OŠ HJ A.2.1.

Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.

Učenik ne odgovara na pitanja, ne sluša pažljivo i uljudno sugovornika.

OŠ HJ A.2.5.

Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.

Ne razumije značenje riječi „dodatak” i „koeficijent” i njihovu razliku.

OŠ HJ B.2.1.

Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

Ne govori o čemu razmišlja, ne može povezati odslušano s vlastitim iskustvom jer se nikad nije našao u takvoj situaciji.

OŠ HJ B.2.2.

Učenik sluša/čita književni tekst i razlikuje književne tekstove prema obliku i sadržaju.

Ne razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu, zagonetku i igrokaz po obliku i sadržaju; ne prepoznaje glavne i sporedne likove; ne prepoznaje početak, središnji dio i završetak priče; ne uočava obilježja igrokaza za djecu: lica, dijalog; ne smješta likove u vrijeme radnje i prostor.

OŠ HJ B.2.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

Koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom i temeljnim znanjima radi oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja mlaćenje prazne slame i prodavanje magle i obećanja; istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu uopće nije bliska.

OŠ HJ C.2.1.

Učenik sluša/čita medijski tekst oblikovan u skladu s početnim opismenjavanjem i izdvaja važne podatke.

Ne sluša i površno čita medijski tekst i ne izdvaja važne podatke.

OŠ HJ C.2.3.

Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi i iskazuje svoje mišljenje.

Ne bira kulturne događaje po važnosti nego odabire one koji su mu manje izazovni.

OŠ LK A.2.1.

Učenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite sadržaje.

Ne odgovara na likovne i vizualne poticaje kojih je najviše bilo na Dan učitelja Hrvatske na središnjem trgu niti ih likovno interpretira.

OŠ LK A.2.2.

Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.

Demonstrira samo svoju poziciju moći i ništa drugo.

OŠ LK C.2.1.

Učenik prepoznaje i u likovnom ili vizualnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.

Niti prepoznaje niti interpretira povezanost vizualne okoline s aktivnostima i namjenama nego ih jednostavno ignorira.

OŠ LK C.2.2.

Učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.

Ni uz svesrdnu pomoć i kontinuiranu asistenciju ne povezuje umjetnička djela s iskustvima iz svakodnevnog života, a pogotovo ne povezuje s društvenim kontekstom.

OŠ GK A.2.1.

Učenik poznaje određeni broj skladbi.

Poznaje samo glazbu koja njemu odgovara, gluh je za sve ostale note.

OŠ GK A.2.2.

Učenik temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.

Jednostavno ne želi slušati ni uz pomoć ni uz poticaj pa ne razumije sastavnice ni razliku između njih.

OŠ GK B.2.1.

Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi jedino ako on može biti vodeći vokal.

OŠ GK B.2.2.

Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Pjeva uvijek istu, autorsku pjesmu, ne mareći za suučenike ni za glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).

OŠ GK B.2.3.

Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.

Ni uz poticaj oko 50 000 suučenika nije se priključio zajedničkom izvođenju; najdraža mu je igra Ovčice moje

OŠ GK B.2.4.

Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.

Očekuje od svih da ga slijepo slušaju i plešu kako on svira.

OŠ GK C.2.1.

Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.

Iako uporno odbija slušanje, ipak prepoznaje različite uloge glazbe.

MAT OŠ A.2.1.

Služi se prirodnim brojevima do 100 u opisivanju i prikazivanju količine i redoslijeda.

Broji, čita i zapisuje brojeve, ali ih netočno uspoređuje; jako dobar u prikazivanju brojeva na različite načine, ali ne uočava odnose među dekadskim jedinicama; nije mu jasan odnos broja i vrijednosti pojedine znamenke; ne razlikuje glavne i redne brojeve.

MAT OŠ A.2.3.

Zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 100.

Puno bolje zbraja sebi, a oduzima drugima; ne primjenjuje svojstvo komutativnosti te vezu među računskim operacijama; ni uz pomoć nije u stanju niti približno procijeniti rezultat; u tekstualnim zadatcima se ne snalazi ni uz kontinuiranu asistenciju.

NAPOMENA:

Na istoj je razini usvojenosti i drugi učenik – savjetuje se zajednička dopunska nastava.

MAT OŠ A.2.4.

Množi i dijeli u okviru tablice množenja.

Najuspješniji u uzastopnom zbrajanju istih brojeva sebi, a uzastopnom oduzimanju istih brojeva drugima; ne prepoznaje ulogu brojeva 1 i 0 u množenju i dijeljenju; u zadatcima s nepoznatim članom određuje nepoznati broj primjenjujuću svoju logiku bez uvažavanja matematičkih zakonitosti; ne rješava niti jednostavne tekstualne zadatke.

MAT OŠ A.2.5.

Primjenjuje pravila računanja brojevnih izraza sa zagradama.

Ne poštuje nikakva pravila računanja niti ih primjenjuje.

MAT OŠ A.2.6.

Primjenjuje četiri računske operacije te odnose među brojevima.

Primjenjuje samo one računske operacije koje njemu idu u prilog.

MAT OŠ B.2.1.

Prepoznaje uzorak i kreira niz objašnjavajući pravilnost nizanja.

Prepoznaje uzorak različitih modela zastrašivanja i kreira niz po istom principu objašnjavajući pravilnost nizanja.

MAT OŠ B.2.2.

Određuje vrijednost nepoznatog člana jednakosti.

Nikako ne razumije vrijednost svih članova jednakosti niti uopće razumije sam pojam „jednakosti”.

MAT OŠ C.2.1.

Opisuje i crta dužine.

Ne spaja točke niti razumije pojam dužine; ne razumije pripadnost točaka dužini.

MAT OŠ D.2.1.

Služi se jedinicama za novac.

Prepoznaje hrvatske novčanice i kovanice, ali se bolje služi stranom valutom.

MAT OŠ D.2.3.

Procjenjuje i mjeri vremenski interval.

Ni uz asistenciju nije u stanju niti procijeniti niti izmjeriti duljinu vremenskog intervala za obavljanje konkretne aktivnosti.

MAT OŠ E.2.1.

Koristi se podatcima iz neposredne okoline.

Podatke mu prikupljaju drugi, ali ih nije u stanju koristiti na pravi način.

MAT OŠ E.2.2.

Određuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

Niti u najjednostavnijim situacijama ne razlikuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.

PID OŠ A.2.1.

Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi i objašnjava važnost organiziranosti.

Kod učenika je veliki raskorak između razine definiranja i primjene organiziranosti.

PID OŠ A.2.2.

Učenik objašnjava organiziranost vremena i prikazuje vremenski slijed događaja.

Fascinantno je učenikovo nesnalaženje u organiziranosti vremena i rješavanja svojih obveza.

PID OŠ A.2.3.

Učenik uspoređuje organiziranost različitih zajednica i prostora dajući primjere iz neposrednoga okružja.

Daje puno više primjera iz Europe nego iz neposrednog okružja. Treba se naučiti načelu „od bližega prema daljemu”.

PID OŠ B.2.1.

Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi.

Objašnjava i primjenjuje važnost odgovornoga odnosa čovjeka samo prema samom sebi.

PID OŠ B.2.3.

Učenik uspoređuje, predviđa  promjene i odnose te prikazuje promjene u vremenu.

Uspoređuje, predviđa promjene i odnose te prikazuje promjene u vremenu za koje on neće biti odgovoran.

PID OŠ B.2.4.

Učenik se snalazi u prostoru, izrađuje, analizira i provjerava skicu kretanja.

Izrađuje, analizira i provjerava skicu kretanja za promjenu mjesta boravka.

PID OŠ C.2.1.

Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta i promišlja o važnosti očuvanja baštine.

Ne uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta i ne promišlja o važnosti očuvanja baštine.

PID OŠ C.2.2.

Učenik raspravlja o ulozi i utjecaju pravila, prava i dužnosti na zajednicu te važnosti odgovornoga ponašanja.

Raspravlja, ali ne prihvaća svoju odgovornost, treba se nastaviti raditi na osvješćivanju važnosti odgovornoga ponašanja.

PID OŠ C.2.3.

Učenik opisuje ulogu i utjecaj zajednice i okoliša na djelatnosti ljudi mjesta u kojemu živi te opisuje i navodi primjere važnosti i vrijednosti rada.

Ne prepoznaje važnost različitih zanimanja i djelatnosti; ne povezuje, ne opisuje i ne razumije povezanost rada i zarade.

PID OŠ D.2.1.

Učenik prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije i objašnjava važnost i potrebu štednje energije na primjerima iz svakodnevnog života.

Ne prepoznaje i ne razlikuje različite izvore i oblike energije koji ga okružuju.

PID OŠ A.B.C.D.2.1.

Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija.

Opisuje i predstavlja rezultate promatranja društvenih pojava u neposrednome okružju iznimno rječito, ali potpuno netočno; ne koristi se različitim izvorima informacija nego samo onima koji mu odgovaraju.

OŠ TZK A.2.1.

Izvodi prirodne načine gibanja i mijenja položaj tijela u prostoru.

Izvodi motorička gibanja uz odstupanja od standardne izvedbe motoričkog zadatka; posebnu pozornost treba obratiti na gibljivost kralježnice i pravilno držanje glave jer zbog ukočenog držanja tijela i podignutog nosa može doći do neželjenih deformacija.

OŠ TZK A.2.2.

Provodi elementarne igre.

Samo katkad sudjeluje u elementarnim igrama, ali odbija držati se pravila.

OŠ TZK B.2.1.

Sudjeluje u provjeravanju antropološkog statusa i pravilnoga tjelesnog držanja.

Pogledati pod OŠ TZK A.2.1.

OŠ TZK C.2.1.

Uključen je u praćenje osobnih motoričkih postignuća.

Djelomično izvodi raznovrsne strukture usvojenosti obrazovnih sadržaja, ali ne prati ostvarena postignuća.

OŠ TZK D.2.3.

Surađuje u elementarnim igrama i prihvaća pravila igara.

Rijetko sudjeluje u igri i ne slijedi zadana pravila.

OŠ TZK D.2.4.

Aktivno sudjeluje u elementarnim igrama koje razvijaju samopoštovanje, samopouzdanje i ustrajnost.

Učenik ima previše neutemeljenog samopouzdanja i ustrajnosti, koje graniče s egoizmom i narcisoidnošću.

Mislite da je gotovo, da je previše?

A ne, ne!

To su tek samo nastavni predmeti [i to samo neki od ishoda!].

Slijede [neka od] odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetnih tema.

   ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA

 

ŠIFRA

OČEKIVANJE

VREDNOVANJE

goo A.1.1.

Ponaša se u skladu s dječjim pravima u svakodnevnom životu.

Opstruira prava djece na dostojan odgoj i obrazovanje u opremljenim učionicama i sa zadovoljnim učiteljima.

goo A.1.2.

Aktivno zastupa dječja prava.

Deklarativno zastupa, ali djelima ne pokazuje – veliki raskorak između razine definiranja i primjene.

goo B.1.1.

Promiče pravila demokratske zajednice.

Apsolutno najudaljenije očekivanje kod ovog učenika.

goo B.1.2.

Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.

Ponaša se neutemeljeno superiorno, što izaziva nezadovoljstvo svih suučenika.

goo C.1.1.

Sudjeluje u zajedničkom radu u razredu.

Ne podržava uspjeh zajednički planiranih aktivnosti.

goo C.1.2.

Promiče solidarnost u razredu.

Ne zalaže se niti malo za solidarno ponašanje; odbija bilo kakvu suradnju.

goo C.1.3.

Promiče kvalitetu života u razredu.

Ne promiče kvalitetu života u razredu.

goo C.1.4.

Promiče razvoj razredne zajednice i demokratizaciju škole.

Promiče razvoj samo svoje razredne zajednice, ali ne i demokratizaciju škole.

odr A.1.1.

Prepoznaje svoje mjesto i povezanost s drugima u zajednici.

Ponaša se kao da je njegovo mjesto rezervirano samo za njega, bez ikakve povezanosti s ostalima u široj zajednici.

odr A.1.2.

Opisuje raznolikost u prirodi i razlike među ljudima.

Iako verbalno negira negativnu kategorizaciju ljudi, radi konkretne i nepravedne razlike.

odr A.1.3.

Uočava povezanost između prirode i zdravoga života.

Ne shvaća da je u prirodi sve povezano pa treba što više biti na zraku, osjetiti energiju velikog broja ljudi recimo: na nekom trgu.

odr B.1.1.

Prepoznaje važnost dobronamjernoga djelovanja prema ljudima i prirodi.

Ne prepoznaje važnost dobronamjernoga djelovanja ni prema ljudima ni prema prirodi, pogotovo prirodnim resursima svoje domovine.

odr B.1.2.

Sudjeluje u aktivnostima škole na zaštiti okoliša i u suradnji škole sa zajednicom.

Ne primjenjuje ni praktične, a pogotovo komunikacijske i socijalne vještine.

odr C.1.1.

Identificira primjere dobroga odnosa prema prirodi.

Ne prepoznaje važnost prirode i potrebu njezine zaštite.

odr C.1.2.

Identificira primjere dobroga odnosa prema drugim ljudima.

Nije svjestan važnosti harmoničnih odnosa.

osr A.1.1.

Razvija sliku o sebi.

Ne razumije da je svaka obitelj jedinstvena i vrijedna.

osr A.1.2.

Upravlja emocijama i ponašanjem.

Emocije izražava na način koji ugrožava druge.

osr B.1.1.

Prepoznaje i uvažava potrebe i osjećaje drugih.

Prepoznaje, ali niti malo ne uvažava potrebe i osjećaje drugih.

osr B.1.2.

Razvija komunikacijske kompetencije.

Ne posjeduje komunikacijske vještine.

osr B.1.3.

Razvija strategije rješavanja sukoba.

Sukobe nastoji riješiti manipulacijom.

osr C.1.1.

Prepoznaje potencijalno ugrožavajuće situacije i navodi što treba učiniti u slučaju opasnosti.

Razumije koliko je važna vlastita sigurnost, ali ne obraća pažnju na sigurnost drugih.

osr C.1.2.

Opisuje kako društvene norme i pravila reguliraju ponašanje i međusobne odnose.

Ne shvaća da dogovorena pravila u skupini postoje kako bi se bolje slagali i uspješnije rješavali probleme.

osr C.1.3.

Pridonosi skupini.

Osjećaj zadovoljstva stvara mu samo pripadanje uskoj skupini suučenika koji ga slijepo slušaju.

osr C.1.4.

Razvija nacionalni identitet i kulturni identitet zajedništvom i pripadnošću skupini.

Ne razumije da je pripadanje skupini važno svakom pojedincu.

pod A.1.1.

Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.

Nije otvoren prema drukčijem mišljenju.

pod A.1.2.

Snalazi se s neizvjesnošću i rizicima koje donosi.

Ne uočava neizvjesnost, a pogotovo rizik u neposrednoj okolini.

pod A.1.3.

Upoznaje mogućnosti osobnog razvoja (razvoj karijere, profesionalno usmjeravanje).

Izrazito otvoren prema različitim mogućnostima, zanimanjima i poslovima, pogotovo u inozemstvu.

pod B.1.1.

Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.

Cijeni isključivo svoje, ali ne i druge poduzetničke ideje.

pod B.1.2.

Planira i upravlja aktivnostima.

Ne pokazuje odgovornost u ispunjavanju preuzetih zadataka i obveza nego često svoje obveze prebacuje drugima.

pod B.1.3.

Prepoznaje važnost odgovornoga poduzetništva za rast i razvoj pojedinca i zajednice.

Ne djeluje prema načelima „dobrog gospodara”.

pod C.1.1.

Prepoznaje važnost ljudskog rada i stvaranja dobara za osiguranje sredstava za život pojedinca i dobrobit zajednice.

Apsolutno ne poznaje i ne priznaje važnost ljudskog rada i stvaranje dobara za osiguranje sredstava za život pojedinca i dobrobit zajednice.

pod C.1.2.

Prepoznaje osnovne pojmove tržišta.

Ne prepoznaje razliku između ponude i potražnje.

pod C.1.3.

Upoznaje funkciju novca.

Ne prihvaća potrebu racionalne potrošnje i ne cijeni vrijednost novca.

uku A.1.1.

  1. Upravljanje informacijama

Učenik uz pomoć učitelja traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.

Ni uz pomoć učitelja ne traži informacije iz različitih izvora nego samo iz onih koji njemu odgovaraju.

uku A.1.2.

  1. Primjena strategija učenja i rješavanje problema

Učenik se koristi jednostavnim strategijama učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz pomoć učitelja.

Ni uz pomoć oko 50 tisuća učitelja nije u stanju riješiti problem.

uku A.1.3.

  1. Kreativno mišljenje

Učenik spontano i kreativno oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje pri učenju i rješavanju problema.

Vrlo je kreativan, ali hladno proračunat na štetu suučenika.

uku A.1.4.

  1. Kritičko mišljenje

Učenik oblikuje i izražava svoje misli i osjećaje.

Razlikuje svoje mišljenje od mišljenja drugih na način da se postavlja superiorno u odnosu na druge.

uku B.1.1.

  1. Planiranje 

Na poticaj i uz pomoć učitelja učenik određuje cilj učenja i odabire pristup učenju.

Ne određuje kratkoročan i konkretan cilj nego sve poopćava.

uku B.1.2.

  1. Praćenje

Na poticaj i uz pomoć učitelja prati svoje učenje.

Ne prati upute učitelja pa nije u stanju iskazati jednostavne procjene o svojim procesima.

uku B.1.3.

  1. Prilagodba učenja

Na poticaj i uz pomoć učitelja učenik mijenja pristup učenju.

Ni uz beskrajno strpljenje i sve strategije i metode učenja svih učitelja, učenik uporno ne mijenja pristup.

uku B.1.4.

  1. Samovrednovanje i samoprocjena

Na poticaj i uz pomoć učitelja procjenjuje je li uspješno riješio zadatak ili naučio.

Ne prihvaća pomoć učitelja pri analizi koji su uzroci uspjeha ili neuspjeha i niti malo ne razmišlja o budućem učenju te o tome kako ga popraviti.

uku C.1.1.

  1. Vrijednost učenja

Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.

Ne može izraziti zašto je za njega dogovor važan.

uku C.1.2.

  1. Slika o sebi kao učeniku

Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.

Iskazuje nerealno pozitivna i visoka očekivanja i neutemeljeno vjeruje u svoj uspjeh.

uku C.1.3.

  1. Interes 

Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.

Iskazuje interes za različita područja, ali ne preuzima odgovornost za svoje postupke i ustraje u nerealnim zahtjevima.

uku C.1.4.

  1. Emocije

 

Učenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloženjima tako da potiču učenje te kontrolira neugodne emocije i raspoloženja tako da ga ne ometaju u učenju.

Ne pokazuje pozitivne emocije povezane sa učenjem i školom.

uku D.1.1.

  1. Fizičko okružje učenja

Učenik stvara prikladno fizičko okružje za učenje radi poboljšanja koncentracije i motivacije.

Ne prilagođava okolinu u kojoj uči ni prije početka, a ni tijekom učenja.

uku D.1.2.

  1. Suradnja s drugima

 

Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Ne ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, ne surađuje uspješno s drugima, nije spreman na iskrenu, otvorenu i jasnu suradnju.

ikt –budući da nam škola NIJE informatički opremljena

NE MOGU OSTVARITI SADRŽAJE OVE

MEĐUPREDMETNE TEME

ikt A.1.1., ikt A.1.2., ikt A.1.3., ikt A.1.4.; ikt B.1.1., ikt B.1.2., ikt B.1.3.

ikt C.1.1., ikt C.1.2., ikt C.1.3., ikt C.1.4.

ikt D.1.1., ikt D.1.2., ikt D.1.3., ikt D.1.4.

zdr B.1.1.A

 

Razlikuje primjereno ponašanje od neprimjerenoga.

Ne razvija stav da je svaka osoba vrijedna.

zdr B.1.1.B

Prepoznaje nasilje u stvarnome i virtualnome svijetu.

Nije solidaran s drugima.

zdr B.1.2.A

Prilagođava se novome okružju i opisuje svoje obveze i uloge.

Ne prihvaća i ne izvršava obveze, a pogotovo se ne prilagođava okružju.

zdr B.1.2.B

Razlikuje osnovne emocije i razvija empatiju.

Razlikuje osnovne emocije, ali ne razvija empatiju.

zdr B.1.2.C

Prepoznaje i uvažava različitosti.

Prepoznaje, ali ne uvažava različitosti.

zdr B.1.3.A

Prepoznaje igru kao važnu razvojnu i društvenu aktivnost.

Ne opisuje pojam „slobodno vrijeme” i ne dopušta ga drugima.

zdr B.1.3.B

Opisuje i nabraja aktivnosti koje pridonose osobnome razvoju.

Ne usvaja stav o važnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.

zdr C.1.1.A

Opisuje kako se oprezno i sigurno kretati od kuće do škole.

Prihvaća stav da poštivanje sigurnosnih mjera pomaže dok smo u prometu pa svako malo mijenja automobile.

zdr C.1.1.B

Prepoznaje i izbjegava opasnosti kojima je izložen u kućanstvu i okolini.

Prepoznaje i izbjegava opasnosti kojima je izložen toliko da odlazi što dalje, u drugi grad po mogućnosti.

zdr C.1.2.

Opisuje osnovne korake postupanja pri krvarenju iz nosa, pri padovima i površinskim ozljedama.

Ne razvija pozitivan stav prema drugima u nevolji, bez obzira na to koje struke bili.

zdr C.1.3.

Objašnjava kad ima pravo i obvezu izostati iz škole radi liječenja.

Razvija pozitivan stav samo prema zaštiti vlastitoga zdravlja, a zdravlje suučenika uporno zanemaruje.

Sve kurikulume imate u NN pa provjerite ako vas zanima.

Gotovo?

Konačno?

Ha! Čini vam se!

Još nismo odradili samorefleksiju! Idemo, idemo! Sve nam je to pod „ostalim poslovima”!

Molim popuniti PRIJE zaokruživanja sutra, ispit je pred nama, vidjet ćemo naše vrednovanje naučenoga!

OVO JE SAMO DJELIĆ NAŠE PEDAGOŠKE DOKUMENTACIJE, DRAGI SVI.

  • Pa vi sad samo pročitajte, a mi trebamo najprije proučiti svaki kurikulum, izraditi kriterije pa svakodnevno upisivati.

Ovo i još administracije kao u priči.

Tko god misli da nam je tako dobro i da ništa ne radimo: lijepo položite razliku pedagoških predmeta pa ćemo biti kolege!

Izvrsno!

Bit će vam tako dobro kao i nama!

..................... 

Piše Melita POLIĆ, učiteljica savjetnica | OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik

…....

Žena / majka / udovica / učiteljica RN, potvrđeno zvanje učitelj savjetnik, 33 godine radnog iskustva, voditeljica ŽSV-a od 2006., autorica županijske slikovnice za 3. r. OŠ, vanjska suradnica jedne izdavačke kuće, vlasnica 11 Loomenovih značaka i više od 120 sati stručnoga usavršavanja samo u „Školi za život“ – nisam neradnik ni uhljeb, želim da se moj rad cijeni! I to je to! Jednostavno, zar ne?

Vezani članci
Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli i da ćemo nastaviti…

Školski portal: Prirodoslovna učionica Ivan De Zan

Prirodoslovna učionica Ivan De Zan

… na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ove je godine…

Školski portal: Na vrhu je Kina, Hrvatska je na 29. mjestu u području čitalačke pismenosti

Na vrhu je Kina, Hrvatska je na 29. mjestu u području čitalačke pismenosti

U ovome ciklusu istraživanja ispitivane su i globalne kompetencije učenika.…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

U međupredmetnoj temi ODRŽIVI RAZVOJ klimatske…

Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli…

Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…