OBJAVLJENI SU REZULTATI OECD-OVA ISTRAŽIVANJA PISA 2018.

Na vrhu je Kina, Hrvatska je na 29. mjestu u području čitalačke pismenosti

utorak, 3. prosinca 2019.

Glavno ispitno područje u ciklusu PISA 2018 bila je čitalačka pismenost, dok su se znanja i kompetencije učenika iz matematike i prirodoslovlja ispitivala manjim brojem zadataka.

Na vrhu je Kina, Hrvatska je na 29. mjestu u području čitalačke pismenosti

U ovome ciklusu istraživanja ispitivane su i globalne kompetencije učenika.

Istraživanje PISA 2018 sedmi je ciklus PISA-inih istraživanja [ a peti po redu u kojemu je sudjelovala Republika Hrvatska ] u kojemu se po treći puta nakon 2000. godine čitalačka pismenost učenika ispitivala kao glavno ispitno područje, dok su se matematička i prirodoslovna pismenost te sposobnost globalne kompetencije učenika ispitivale kao sporedna područja.

U istraživanju je sudjelovalo 79 zemalja, a ukupno je testirano više od 600 000 učenika koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjih učenika u zemljama sudionicama.

U Republici Hrvatskoj ispitivanje je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole, a ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika. Testiranje je provedeno na računalima u svim ispitnim domenama.

Osim kognitivnog testa, učenici, njihovi roditelji i ravnatelji njihovih škola ispunili su upitnik kojim su prikupljeni kontekstualni podaci o mogućim pozadinskim utjecajima na postignuća učenika. 

U PODRUČJU ČITALAČKE PISMENOSTI

najbolji prosječni rezultat od 555 bodova postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prati je Singapur (549 bodova) i Makao-Kina (525 bodova).

Najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina (340 bodova) i Dominikanske Republike (342 boda).

OD EUROPSKIH ZEMALJA najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova. 

HRVATSKA je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja. Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti.  Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je za oko 4% manje od prosjeka zemalja OECD-a. 

U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa. 

U PODRUČJU MATEMATIČKE PISMENOSTI

najbolji prosječni rezultat od 591 boda ostvarila je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prate je Singapur (569 bodova) i Makao-Kina (558 bodova).

Najlošiji rezultat postigla je Dominikanska Republika (325 bodova) i Filipini (353 boda).

OD EUROPSKIH ZEMALJA, najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija (523 boda), Nizozemska (519 bodova) i Poljska (516 bodova). 

HRVATSKA je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Izraela.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u matematičkoj pismenosti.  Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a. 

S obzirom na spol, dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova).

Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa. 

PRIRODOSLOVNA PISMENOST 

U području prirodoslovne pismenosti najbolji prosječni rezultat ostvarili su Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang) s 590 bodova, Singapur (551 bod) i Makao-Kina (544 boda).

Najlošiji rezultat postigla je Dominikanska Republika (336 bodova) i Filipini (357 bodova).

OD EUROPSKIH ZEMALJA, najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522 boda) i Poljska (511 bodova). 

HRVATSKA je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj je uočen značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti.

Hrvatski prosječni rezultat smanjuje se za 5 bodova po trogodišnjem periodu.  Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%). Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka. Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.  S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti.

Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

…………………………………

MINISTARICA BLAŽENKA DIVJAK O ISTRAŽIVANJU PISA ZA 2018.

Nije dobro što PISA istraživanje pokazuje da nema pomaka od 2016.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je u utorak rezultate OECD-ova istraživanju PISA za 2018., istaknuvši da je u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend hrvatskih učenika stabilan, što nije dobra vijest jer od 2016. nema pomaka.

U prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend, naglasila je Divjak na predstavljanju rezultata PISA istraživanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Upravo zato, ocijenila je, postoji opravdanje da smo stavili veći naglasak na STEM.

Rezultati ispitivanja namijenjeni su za razvoj obrazovnih politika, istaknula je Divjak dodavši kako istraživanje pokazuje da nam je reforma nužna.

Na pitanje je li moguće provesti reformu sa starim profesorskim kadrom, odgovorila je kako smo tek nedavno krenuli u promjene te da kurikul stavlja naglasak na tehničko mišljenje i rješavanje problema.

Odgovarajući na upit o vlastitoj odgovornosti za duljinu štrajka učitelja i nenastavnoga osoblja, istaknula je kako se "uvijek okrivljuju oni koji guraju reforme".

Ustvrdila je da se u provedbi reforme školstva zalagala za ugradnju i složenosti posla koju od početka provedbe obavlja nastavno osoblje, u što ulaze pripreme za održavanje nastave i njihova cjeloživotna edukacija.

Na pitanje o ukidanju eseja na državnoj maturi, odgovorila je da će se o tomu kasnije detaljno razgovarati.

Rezultati danas predstavljenoga OECD-ova istraživanja PISA za 2018. godinu pokazuju da su hrvatski učenici ostvarili ispodprosječne rezultate u sva tri ispitna područja.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen značajan negativan trend. [ HINA ] 

…………………………………

Što je PISA?

PISA (Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika, najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi od 2000. godine u zemljama članicama OECD-a i partnerskim zemljama s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava.

KAKO FUNKCIONIRA?

Naime, od 2000. svake tri godine održava se ciklus međunarodnog testiranja na kojem 15-godišnjaci iz 70 zemalja polažu standardizirani test.

Test ide dalje od kurikuluma uključenih zemalja i fokusira se na svladavanje pismenosti, računanja i znanosti te primjene znanja.

ISPITNI PERIOD

Nakon uspješno realiziranog probnog istraživanja 2017. godine, glavno istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u periodu od 5. ožujka do 27. travnja 2018.

UZORAK

U glavnom istraživanju PISA 2018 u Hrvatskoj je ukupno uzorkovano 7380 učenika iz 179 srednjih i 4 osnovne škole, a testirano je njih 6609. Osim učenika, u istraživanju su sudjelovali i njihovi roditelji te ravnatelji njihovih škola, koji su ispunili kontekstualne upitnike.

KODIRANJE I UNOS PODATAKA

U svibnju 2018. provedeno je ispravljanje, odnosno kodiranje odgovora učenika i unos podataka. Nacionalna baza podesena je međunarodnom konzorciju u srpnju 2018.

 .........................................................................

REZULTATI OECD-OVA ISTRAŽIVANJA PISA 2015. > Na vrhu je Singapur, Hrvatska je na 37.mjestu 

PISA-2018_izvještaj

Preuzmi 7 780.39 KB (.pdf)
Vezani članci
Školski portal: Kako je mala Estonija postala jedna od najboljih zemalja

Kako je mala Estonija postala jedna od najboljih zemalja

Međutim, dok se pristupi kojima se koriste na područjima poput…

Školski portal: Zabrinutost o PISA-inoj metodologiji nije utemeljena

Zabrinutost o PISA-inoj metodologiji nije utemeljena

Međutim, profesor John JERRIM s Instituta za obrazovanje UCL smatra…

Školski portal: „Kreativne učitelje tjeramo da napuste zanimanje”

„Kreativne učitelje tjeramo da napuste zanimanje”

„Usmjerenost na udovoljavanje” tjera inovativne učitelje da napuste zanimanje, objašnjava…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

Nitko nije premalen da bi potaknuo promjene!

U međupredmetnoj temi ODRŽIVI RAZVOJ klimatske…

Školski portal: Štrajk i početak došašća

Štrajk i početak došašća

Nadam se da smo nešto pokrenuli…

Školski portal: ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

ADVENTSKI KALENDAR ZA RAZREDNU NASTAVU

Drage učiteljice i dragi učitelji, i…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…