Većina učenika koji pohađaju deseti razred nije donijela odluku o svom budućem zanimanju. Samo između četiri do sedam učenika u razredu točno zna što želi raditi. Upitala sam mlade zašto se ne mogu odlučiti i dobila sam nekoliko odgovora.

NEMA JAMSTAVA

Nitko vam ne jamči da ćete nakon stjecanja diplome naći dostojno plaćen posao. Ranije, kad su njihovi roditelji, djedovi i bake završavali srednju školu, znali su da neće ostati bez posla. Nije bilo potrebno razmišljati koliko je struka tražena, znali ste da ćete biti zaposleni. Osim toga, plaće se nisu mnogo razlikovale, bez obzira na zanimanje. Danas tome nije tako. Možete diplomirati kao odličan student i potom nećete moći naći posao ili će, ako ga ipak nađete, biti slabo plaćen bez mogućnosti napredovanja. Stoga se djeca boje pogrešnog izbora. Može im se lako dogoditi da ostanu bez posla.

POSTOJI MNOGO NOVIH ZANIMANJA

Djeca koja se o novim zanimanjima informiraju putem interneta jednostavno se ne mogu opredijeliti. Znate li što radi „mrežni programer” ili „mediabuyer”? Ne znate? Većina srednjoškolaca također ne zna.

NEKAD PRESTIŽNA ZANIMANJA DANAS SU SVE MANJE TRAŽENA

Ne žele više svi postati pravnici, ekonomisti, sociolozi itd., jer shvaćaju da je u tim strukama teško pronaći posao.

ZA USKO SPECIJALIZIRANA ZANIMANJA NEMA OSPOSOBLJAVANJA 

Mnogi učenici smatraju kako je nužno steći više i visoko obrazovanje, ali također smatraju da se za „realno” zanimanje trebaju pripremiti samostalno. Danas svi govore o tome kako većina ne radi posao koji je usko vezan za njihovu struku. To je uvjerilo većinu mladih kako će se, bez obzira na to koji fakultet odaberu, svejedno morati prekvalificirati i tražiti posao u nekom drugom području. S time se bore srednjoškolci koji nisu imali prilike izabrati na vrijeme.

………………

NAPOMENA

• RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju.
• Izvor: mel.fm