NOVA PISA-ina STUDIJA: POTEŠKOĆE U ČITANJU I RAČUNANJU

♦♦ DOBRA VIJEST: Rezultati njemačkih učenika su iznadprosječni. To proizlazi iz najnovije studije PISA 2018.

Prema podatcima, Njemačka se, u području čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, svrstava uza zemlje s vrha ljestvice najuspješnijih zemalja kao što su Australija, Francuska, Irska, Novi Zeland, Norveška, Švedska, Velika Britanija i SAD.

♦♦ LOŠE VIJESTI: razina obrazovanja u Njemačkoj nije se poboljšala.

Naprotiv, čitalačka je sposobnost u 2018. pala na razinu iz 2009. godine. Slična je situacija i u matematici te prirodoslovlju, za što je prosječni rezultat u 2018. niži nego u 2006. godini, a u matematici pak znatno niži od rezultata iz 2012. godine.

NJEMAČKI KAO STRANI JEZIK

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) uspoređuje razinu obrazovanja razvijenih zemalja i zemalja u razvoju od 2001. godine.

Kad je prvo istraživanje prije 18 godina Njemačku po znanju učenika smjestilo ispod prosjeka, stručnjaci su govorili o „obrazovnoj katastrofi”.

U aktualnom PISA-inom istraživanju sudjelovalo je oko 600 000 učenika u dobi od 15 godina. Rezultati studije trebali bi odražavati razinu znanja oko 32 milijuna njihovih vršnjaka u 79 zemalja sudionica. U Njemačkoj je na testovima sudjelovalo ukupno 5451 učenik u 226 škola.

Prema podatcima istraživanja, u Njemačkoj više od petine svih učenika (22 posto) živi u domaćinstvima u kojima je njemački strani jezik. Prije devet godina ta je brojka iznosila 18 posto.

Gotovo 50 posto tih učenika, kaže istraživanje, socijalno je ugroženo. Obrazovni stručnjaci i političari različito procjenjuju utjecaj pojačane imigracije na razinu obrazovanosti.

„Ako se, uz povećanu heterogenost učenika, može zadržati status quo, to nije loš rezultat”, smatra obrazovni stručnjak Andreas GOLD, profesor pedagoške psihologije na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. U gostujućem prilogu za dnevne novine Frankfurter Rundschau Gold zahtijeva dodatnu jezičnu podršku za djecu predškolske dobi.

VIŠE PRILIKA ZA MIGRANTE

Obrazovni stručnjak Reiner BÖLLING, s druge strane, kritizira nedostatak rasprave o imigraciji. Priznaje se, doduše, kako bi „u usporedbi zemalja trebalo uzeti u obzir imigracijske politike zemalja domaćina kao i relativne kulturne i jezične srodnosti između zemalja iz kojih imigranti dolaze te zemlje domaćina”, rekao je Bölling. „Takva se vrsta diferencijacije ipak ne uspostavlja.”

Unatoč tome, Njemačka je, u međunarodnoj usporedbi, postigla napredak upravo u području jednakih mogućnosti.

Danas 16 posto učenika imigracijskog podrijetla spada u četvrtinu najuspješnijih učenika, što Njemačku smješta tik ispod OECD-ova prosjeka od 17 posto.

OZBILJAN MANJAK UČITELJA

Prema predsjedniku Njemačkog saveza učitelja Heinza Petera MEINDINGERA, studija ponovno potvrđuje kako Njemačka ne stoji loše što se prava na obrazovanje tiče. Posljednjih je godina, međutim, nekoliko puta upozoravao na to da se ovaj uspješan trend ne može automatski nastaviti.

Meidingerove su prognoze za buduće PISA-ine testove sumorne.

Škole će u budućnosti imati sve manje mogućnosti nadoknaditi sve veći jaz znanja i heterogenosti među učenicima. „U njemačkim školama nedostaje gotovo 40 tisuća nastavnika”, objasnio je nedavno u razgovoru za novine „Passauer Neue Presse”. „Takve dramatične nestašice nastavnika nije bilo u protekla tri desetljeća.”

Za istraživačicu obrazovanja Kristinu REISS, koja je koordinirala njemački dio PISA-ine studije, za prijenos znanja nisu odgovorni samo nastavnici. „PISA ne testira školsko znanje”, pojašnjava dekanica za obrazovanje učitelja na Tehničkom sveučilištu u Münchenu u razgovoru za časopisu „Der Spiegel”. „PISA mjeri kompetencije adolescenata. Jesu li ih oni stekli u školi ili izvan nje, to se ne istražuje.”

…………………

NAPOMENA 

• NJEMAČKA: Deutsche Welle – njemačka državna novinska agencija.
• Izvor: dw.com