Školstvo u medijima
RAD S DVOSTRUKO IZNIMNIM UČENICIMA S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA
U potrazi za skrivenim talentima
objavljeno: 20. prosinca 2019.

… društvenih komunikacija (razumijevanje i uporaba verbalne i neverbalne komunikacije) te u fleksibilnosti ponašanja i razmišljanja (poteškoće u prilagođavanju ponašanja novim društvenim situacijama).

U pozadini spomenutih problema u tih se učenika često skrivaju posebne darovitosti i talenti u području stvaralaštva, specifičnog obrazovanja, umjetnosti…

Povezivanje i razumijevanje dvostruke iznimnosti tih učenika poseban je izazov u odgoju i obrazovanju za učitelja, samog učenika te njegovu društvenu okolinu.

  DVOSTRUKO IZNIMNI UČENICI

U ovom ću tekstu predstaviti rad s učenikom koji je uz autistične probleme imao dijagnosticirane i specifične poteškoće u nastavi s čitanjem i pisanjem, ali je bio prepoznat kao iznimno likovno nadaren. Učitelji su njegovu likovnu vještinu, iznimnu sposobnost vizualne percepcije i pamćenja te veliko zanimanje za crtanje opazili već početkom prve trijade (razdoblje od prvoga do trećega razreda). Njegova jaka područja bila su i bogat rječnik te specifično tematsko zanimanje za geografiju i povijest. Sustavnim i planiranim radom njegova je likovna nadarenost (ponajprije crtanje) postala osnovni alat kojim je razvio motivaciju za rad i ustrajnost u prevladavanju područja koja mu nisu bila bliska. Tako je razvio i asocijativno mišljenje te tehnike asocijativnoga pamćenja, uključivao se u rad u grupi, razvijao pozitivnu sliku o sebi i društvene odnose s vršnjacima.

Dvostruko iznimni učenici jesu učenici s potencijalima koji im omogućuju visoka postignuća, a imaju i osobine učenika s nedostatcima i smetnjama zbog kojih se susreću s brojnim poteškoćama pri učenju. Darovitost se može pojaviti u jednom određenom području obrazovanja, umjetnosti, intelekta, na psihomotornom polju ili u više polja odjednom. Karakteristični nedostatci povezani s darovitošću obično su povezani sa specifičnim poteškoćama pri učenju, ponašanju, koncentraciji i hiperaktivnosti te sa poremećajima iz spektra autizma, kao što je i slučaj s našim učenikom, koji je, uz poremećaje iz spektra autizma, imao i specifične poteškoće u nastavi s čitanjem i pisanjem.

Njegove jače strane bile su bogat rječnik na određenim područjima, visoka razina vizualnih sposobnosti i vještina, utvrđene prosječne do natprosječne sposobnosti na govornom i jezičnom području te likovna nadarenost. Učiteljica likovne umjetnosti koja je učenika pratila i usmjeravala njegov likovni talent, opisala ga je kao ekspresivna umjetnika koji se posebno dobro izražava kada stvara na ploči, dok se ne snalazi u 3D prostoru. Njegov su glavni izražajni element crte koje su čiste, odlučne i jasno ucrtane. Slike iz stvarnoga svijeta prenosi na list papira fotografskom preciznošću.

  SUSTAVNI PRISTUP

Poznavanje potreba i specifičnosti u funkcioniranju dvostruko iznimnoga učenika osnovno je polazište za pripremu individualiziranoga programa i planiranje kontinuiranog rada na svim poljima aktivnosti učenika. Jedino tako možemo učeniku omogućiti cjelovit razvoj i dobru socijalnu uključenost.

Stvaranje inkluzivnog okružja za učenike s posebnim potrebama i za dvostruko iznimne učenike zahtijeva sustavan pristup s identificiranjem komponenata složenoga sustava inkluzivne škole i mogućnošću odabira strategija na različitim razinama. Sustav koji omogućuje postizanje ciljeva inkluzije sustavni je pristup koji se temelji na integraciji i povezivanju svih podsustava: učenika, razreda, škole i širega okružja.

Od uspjeha u učenju ovisi kako dvostruko izniman učenik doživljava samoga sebe, kakvu sliku ime o sebi te njegovo daljnje školovanje. Uspjeh u učenju takvih učenika možemo osigurati dobro pripremljenim individualiziranim programom koji precizno definira posebne odgojno-obrazovne potrebe učenika i postupke koji će mu pomoći da prevlada zapreke i nedostatke, a istodobno sadrži i učinkovite prilagodbe i strategije rada u razredu koje tom učeniku otvaraju mogućnost za razvoj njegovih potencijala. Jedna od najučinkovitijih strategija za rad s dvostruko iznimnim učenicima jest poštivanje njegovih jakih područja, koja naglašava razvoj talenata prije uklanjanja nedostataka te uključuje interese i sposobnosti učenika, povećavajući njegovu motivaciju i frustracijsku toleranciju. Takvim pristupom učitelj nudi učenicima priliku za kreativan rad.

  RAZREDNO OKRUŽJE

Učenik je dio razreda i razrednik je odgovoran za učenika te ima ključnu ulogu u razredu. Učitelj u razredu prilagođava nastavu nedostatcima i jakim područjima učenika, pomaže mu pri organizaciji učenja, u proces uključuje druge učenike i omogućuje tutorstvo, uključuje tehnološku podršku i surađuje s učiteljima druge stručne pomoći i drugim stručnjacima koji rade s učenikom. Svi ti pristupi učeniku omogućuju uspjeh u inkluzivnom obrazovanju.

Uz učitelja važnu ulogu imaju i vršnjaci, kojima je u razredu potrebno pružiti informacije o učeniku i istodobno ih opremiti raznim društvenim i komunikacijskim vještinama, kako bi bili dobar uzor tom učeniku, ali i da mu mogu pomoći i podržati ga u prevladavanju zapreka i nedostataka na društvenom području.

Rad s razredom i vršnjacima u našem je slučaju bio organiziran u sklopu dodatne stručne pomoći i uz različite razredne projekte. Uz pomoć i vodstvo socijalnoga pedagoga učenik je u razredu razvijao vještine potrebne za rad u grupi, a vršnjacima je prenosio strategije za prevladavanje svojih poteškoća koje je svladao na individualnim satovima. Dodatna stručna pomoć bila je usmjerena i na rad s cijelim razredom, a provodila se u sklopu interdisciplinarnoga povezivanja i na satovima razredne nastave.

Vrlo su važne za dvostruko iznimnog učenika bile činjenice da je unutar grupe odnosno razreda mogao izraziti svoj likovni talent, uključiti ga u rad u grupi s vršnjacima i pozitivno se predstaviti grupi.

  CRTANJE KAO POTICAJ

Učenik kojeg predstavljam u ovom tekstu pokazivao je znakove likovne nadarenosti već od prvoga ulaska u školu. Crtanje mu je bila svojevrsna opsesija. Crtao je za vrijeme nastave, tijekom igre, u slobodno vrijeme, a mnogo puta smo mu crtanje morali zabraniti da bi mogao pratiti nastavu. Međutim, nismo htjeli da tu zabranu doživljava kao kaznu, već smo se odlučili da će to biti nagrada, odnosno motivator koji ga je poticao na to da najprije izvrši dane zadatke, a onda je smio crtati. Tako smo učenika aktivirali i motivirali da napravi stvari koje su mu bile teške i nije ih želio napraviti, a istodobno smo mu dali priliku da crtanjem izrazi svoje viđenje svijeta i razvija svoj likovni talent.

Učenici s autizmom imaju vrlo dobro razvijenu vizualnu percepciju, tako da im određeni znak ili slika poručuje odnosno označava više od tisuću izgovorenih riječi. Zato su se učitelji u individualnom i grupnom radu koristili mnoštvom vizualnih znakova, sličica i drugih vizualnih alata pomoću kojih je učenik uspješnije stvarao i razumio određena pravila, naredbe i upute za rješavanje zadataka te usvajao nastavno gradivo.

Asocijativne su veze grafički prikaz tehnika pamćenja, tj. asocijacija. Ta tehnika pomaže djetetu da lakše zapamti pjesmu ili nastavno gradivo pomoću slika, crteža, simbola i boja. Učenik je tu tehniku pamćenja upoznao na satu dodatne stručne pomoći, a kasnije se njome koristio u učenju kod kuće i djelomično u radu u razredu. Opisanom tehnikom učenik je razvijao asocijativno mišljenje, dok je putem vizualnih oblika ojačao vještine vizualnoga pamćenja i sposobnost izražavanja riječi i sadržaja (vidi sliku Primjer vizualnih asocijacija).

  ULOGA ŠKOLE

Škola s inkluzivnim pristupom, to jest vodstvo škole, mora brinuti o oblikovanju individualiziranih programa koji učeniku pomažu pri svladavanju problema i razvoju njegove darovitosti. U tim je programima potrebno jasno definirati uloge i kompetencije prilikom provedbe i intervencija. Škola mora učiteljima i drugim stručnim osobama omogućiti stručno usavršavanje i dodatnu edukaciju te materijalna sredstva za uspješan rad s dvostruko iznimnim učenicima. Škola bi također morala poticati sudjelovanje s roditeljima i aktivno ih uključivati u pripremu individualiziranih programa. Suradnja, dobro planiranje i timski rad ključni su za stvaranje inkluzivne škole.

U našoj smo školi implementirali program za darovite učenike, a našega smo učenika uključili u različite likovne programe i druge aktivnosti. Njegove smo uratke javno predstavljali na školskim, općinskim i regionalnim izložbama, a bili su uključeni i u razredne i školske publikacije. Sudjelovao je i na raznim likovnim natjecanjima, radionicama i susretima.

Kako bi stvorili tolerantnu i inkluzivnu školsku klimu, učitelji su na razini cijele škole organizirali dane različitih aktivnosti. Na tim su danima učenici imali priliku upoznati učenike i odrasle s različitim posebnim potrebama i družiti se s njima.

  IZVANŠKOLSKO OKRUŽJE

Škola za stvaranje inkluzivnog okružja traži resurse i pomoć izvan školskog okružja i želi što bolje sudjelovanje s trećima. U slučaju našega učenika povezali smo se s Inkluzivnim timom iz Maribora, njegovom pedopsihijatricom i roditeljima koji su školu informirali o njihovu ponašanju izvan škole. Također smo se povezali s raznim likovnim udruženjima i likovnjacima u užem i širem okružju.

To nam je omogućilo cjelovit pogled na potrebe učenika, a istodobno je školskom timu omogućilo podršku, evaluaciju i nadogradnju stručnog rada.

Rad škole i stručnih suradnika na svim opisanim podsustavima omogućio je našem učeniku da uspješno napreduje u kognitivnom, bihevioralnom i osobnom području. Za uspješan napredak u velikoj su mjeri zaslužni učitelji koji su svojim senzibilitetom i spremnošću angažirano sudjelovali i razvijali se u užim ili širim timovima. U svoj rad u razredu uključivali su strategije koje je učenik razvijao uz dodatnu stručnu pomoć. Školski je tim imao podršku vodstva škole i roditelja koji su čitavo vrijeme bili uključeni u osmišljavanje i evaluaciju individualiziranih programa. Takvim načinom rada i sudjelovanjem svih uključenih dvostruko iznimni učenici mogu razviti svoje potencijale i talente, a ujedno uspješno nadvladati svoje nedostatke i slabosti. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala Natalija NOVAK, univ. dipl. socijalna pedagoginja | Osnovna škola i vrtić Sveta Trojica, Slovenija ]

Vizualizacija priča, tekstova i ponavljanja na satu slovenskog jezika

Zbog specifičnih poteškoća s učenjem, učenik je imao i veliki otpor prema pisanju, teško je oblikovao misli pri ponavljanju, sažimanju i pripovijedanju. Kako bismo mu pomogli kod ovog problema, napravili smo grafički kostur tako da može strukturirati pismeni uradak. U taj je kostur učenik najprije nacrtao priču i tek ju je onda pretvorio u riječi i zapisao po danoj strukturi. Crtanje, odnosno vizualizaciju koristili smo i prilikom čitanja kod kuće te prilikom govornih nastupa. Učenik je pomoću ove strategije toliko napredovao da mu od šestog razreda nadalje nije bila potrebna vizualna podrška, već je svoje likove pretvorio u riječi u znanoj strukturi na mentalnoj razini.

Pri oblikovanju i odabiru vizualnih asocijacija, vrlo je važno da asocijacije potječu od učenika. Njih će puno lakše zapamtiti i prisjetiti ih se nego asocijacija koje je odabrao učitelj.

 

…………………

Za one koji žele znati više 

  • Attwood, T. (2007.). Aspergerov sindrom. Priručnik za roditelje i stručne radnike. Ljubljana: Megaton d.o.o.
  • Clement Morrison, A. (2018.). 1 + 1 = 3. Integrirani netradicionalni model školskog rada s učenicima s dijagnozom dvostruke iznimnosti – s darovitošću i sa specifičnim poteškoćama u učenju. V M. Košak Babuder idr. (ur.). Ljubljana: Udruga Bravo.
  • Hannah, L. (2009.). Učenje kod mlađe djece s poremećajima iz spektra autizma: priručnik za roditelje i stručnjake u redovitim školama i vrtićima. Maribor: Centar – Udruga za autizam, 2009.
  • Kavkler, M. (2008.). Realizacija inkluzivnog odgoja i obrazovanja u školskoj praksi. U: Kavkler i dr., Razvoj inkluzivnog odgoja i obrazovanja – odabrana poglavlja za pomoć školskim timovima (str. 57 – 95). Ljubljana: Zavod za školstvo Republike Slovenije.
  • Košak Babuder, M., Kavkler, M. (2014.). Dvostruka iznimnost učenika sa specifičnim poteškoćama u učenju – izazov za školske stručne radnike. V M. Juriševič (ur.), Poticajno okruženje za učenje: Ideje za rad s darovitim učenicima u osnovnoj školi (str. 251 – 265). Ljubljana: Sveučilište u Ljubljani, Pedagoški fakultet.
  • Rajović, R. (2015.). Kako igrom poticati mentalni razvoj djeteta? Ljubljana: Mladinska knjiga.

…………………

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala Natalija NOVAK, univ. dipl. socijalna pedagoginja | Osnovna škola i vrtić Sveta Trojica, Slovenija ]