Možda se čini da nemaju smisla kad su razbacani na stolu, ali u rukama pravih drugašića, razbacani slogovi postaju riječi.

VJEŽBA 1.

Na rasute dijelove slagalice napisali smo slogove koje smo onda stavili na zajednički stol.

Igramo u parovima tako da svaki učenik uzima po jedan dio slagalice. Učenici pokušavaju složiti što više riječi.

VJEŽBA 2.

Igra se u skupinama.

Svaka je skupina dobila jednake slogove i potrebno je u određenom vremenu napisati što više riječi.

VJEŽBA 3.

Učenici koji teže rastavljaju riječi na slogove mogu se koristiti ovim slagalicama kao pomoć u učenju.
Sastavljenu riječ učenik rastavlja na slogove. U ovom slučaju odvaja dijelove slagalice i prepisuje slogove u bilježnicu.

Ako nemate starih, rasparenih slagalica, sve se ovo može odigrati i s kartonima izrezanima na kvadratiće tako da svaki označava jedan slog. Glavno da se igramo i učimo slogove.

………….

Piše: Božidarka HRVAČIĆ, učiteljica razredne nastave, OŠ Gustava Krkleca, Zagreb

………….

Nakon deset godina rada u vrtiću, odlučila sam malo odrasti i poći u školu. Sad radim u produženom boravku u OŠ Gustava Krkleca u Zagrebu. Svoj rad temeljim na kreativnom pristupu učenju, a omiljena mi je izreka ona Alberta Einsteina: „Mašta je mnogo važnija od znanja. Može se sve znati, ali ništa ne napraviti, dok se s malo mašte može napraviti sve.”