Jučer-danas-sutra
DJEČJI ČASOPIS SMIB 1. VELJAČE SLAVI 50. ROĐENDAN
Lijep i dobar kao što su i djeca
objavljeno: 24. siječnja 2020.

Smib je nastao jedne zime u Masarykovoj ulici u Zagrebu. Ondje su u zgradi Školske knjige radili kreativni i maštoviti ljudi koji su razmišljali o pokretanju časopisa za djecu u dobi od pet do 10 godina.

Školska knjiga tada je već 16 godina objavljivala Modru lastu, a na inicijativu tadašnjeg urednika Modre laste Dragutina BRIGLJEVIĆA i istaknutoga hrvatskog jezikoslovca Stjepka TEŽAKA urednici u Školskoj knjizi počeli su smišljati Smib.

– Što misliš o jednom lijepom listu za djecu? Lijepom kao što su i djeca lijepa, a dobrom kao što ga djeca i zaslužuju? – upitao je profesor Juraj BUKŠA, urednik enciklopedije Svijet oko nas i drugih vrijednih izdanja za djecu, pedagoga Milivoja GABELICU.

– Listu u kojem bi se moglo razgovarati s djecom o životu što ga žive i o životu za koji se tek pripremaju, o školi, roditeljima, prijateljima, ljubavi, domovini, ozbiljnom radu i igri? U kojemu bismo živjeli s njima i pretakali u slova i retke smijeh i suze, sav onaj bujni život što vri oko nas, što izvire iz nas i uvire u nas? – s oduševljenjem i radošću dodao je profesor Bukša okružen nacrtima i bilješkama.

– Hajdemo pokušati! – rekao je Milivoj Gabelica. I stegnuo pruženu ruku.

ZAMIRISALO JE SMILJE I BOSILJE

Nije prošlo mnogo i okupljen je Izdavački savjet u kojem su bili istaknuti nastavnici, prosvjetni djelatnici, glazbeni, likovni, filmski i kazališni umjetnici, televizijski i radijski urednici i književnici. Časopis su nazvali Smilje i bosilje (skraćeno Smib), zabavno-poučni list za djecu, odajući tako poštovanje ljudima kao što je bio učitelj Ivan FILIPOVIĆ (po njemu se danas zove godišnja nagrada za najbolje prosvjetne djelatnike) koji je 1864. godine pokrenuo i sam izdavao prvi hrvatski list za mlade Bosiljak, a nekoliko godina nakon toga bio suradnik Smilja, najdugovječnijega hrvatskog dječjeg časopisa koji je izlazio od 1873. do 1945. godine. „Zamirisalo je smilje i bosilje. Vjetrovi naših vrleti i polja donijeli su ga do nas i podsjetili nas na dva davna lista. Zato smo ovaj naš list za najmlađe nazvali Smilje i bosilje”, pisalo je između ostaloga u uvodniku prvog broja Smiba. Prva glavna urednica postala je Marija DUŠ, odgovorni urednik Juraj Bukša, likovni urednik Tomo GUSIĆ, a u uredništvu su, uz Milivoja Gabelicu, bili književnici Zvonimir BALOG i Ivan KUŠAN, bibliotekarica Branka FURLAN, pedagozi Mira PETEH i Edo VAJNAHT te novinarka Vlasta KULIER-MATIŠIĆ.

Školska knjiga objavilaje prvi broj Smiba školske godine 1969./1970. na početku drugog polugodišta, 1. veljače 1970., pa on slavi 50. rođendan.

KAKO JE RASTAO SMIB

Otad je otisnuto više od 10 milijuna primjeraka Smiba, objavljeno više od 620 brojeva (do 1986. Smib je izlazio dvaput mjesečno), desetci tisuća učenika veselili su se jer su u Smibu objavljeni njihovi likovni, literarni i novinarski radovi, tisuće učitelja koristilo se Smibom u nastavi, a mnogi od njih u njemu su objavili svoje prve literarne i novinarske uratke. Svoje su stihove, retke i crteže u Smibu objavile stotine pisaca, pjesnika i ilustratora te desetci novinara i stripaša. Smib je oblikovalo desetak likovno-grafičkih urednika i uređivalo ga pet urednika.

……………………………… 

Glavni urednici SMIBA

    • 1970. – 1981. Marija Duš
    • 1981. – 1984. Zvonimir Balog
    • 1984. – 1985. Vladimir Strojny
    • 1985. – 1989. Zvonimir Balog
    • 1989. – 2005. Tito Bilopavlović
    • od 2005. Snježana Marić

………………………………

Svi su oni, a ponajviše djeca – radi kojih je Smib nastao i radi kojih neprekidno izlazi već pola stoljeća – jednako zaslužni za to što je Smib i danas u školama najpopularniji i najčitaniji časopis za djecu. Ponajprije je namijenjen učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, ali i djeci starije vrtićke dobi te djeci i odraslima s teškoćama u razvoju koji pohađaju specijalne škole. Služi i u radu hrvatske nastave u inozemstvu promičući i njegujući hrvatski jezik i kulturu među Hrvatima u dijaspori. Smib otpočetka ustraje na originalnosti i zanimljivosti. Zbog toga se neprestano osvježava novim temama, sadržajima i rubrikama. Od prvog broja tiskao se u boji (do 1995. godine katkad su neke stranice bile crno-bijele), a napredak grafičke tehnologije vidljiv je u grafičkom prijelomu i dizajnu. Tijekom godina glava lista postupno se mijenjala, smanjivala ili povećavala, no uvijek je zadržala prepoznatljivost i poziciju na vrhu stranice. Broj stranica narastao je s početne 24 do današnje 52, a Smib se proširio i formatom te narastao za dva centimetra.

VRSNI PISCI I AVANGARDNI LIKOVNJACI

Poezija i proza otpočetka su u Smibu zauzimale važno mjesto. Dva su vrsna pjesnika, Zvonimir Balog i Tito Bilopavlović, bila glavni urednici Smiba.

Uz njih, svoje su pjesme i priče u Smibu objavljivali Sunčana Škrinjarić, Ivan Kušan, Nada Iveljić, Jure Kaštelan, Ratko Zvrko, Pajo Kanižaj, Zlata Kolarić-Kišur, Anđelka Martić, Milivoj Matošec, Zlatko Krilić, Hrvoje Hitrec, Anto Gardaš, Luko Paljetak, Stanislav Femenić, Mladen Kušec, Zvonimir Milčec, Dubravka Ugrešić, Dragutin Horkić, Blanka Pašagić, Ivan Boždar, Željka Horvat-Vukelja, Sanja Pilić, Arsen Dedić, Vjekoslava Huljić… Suradnice Smiba bile su i novinarke Jadranka Kosor, Višnja Biti i Lidija Komes, o sportu je pisala Milka Babović, a o znanosti Nenad Raos.

Danas za Smib stihove nižu i priče oblikuju i mnogobrojni novi pjesnici i pisci, a mnogi od njih upravo su na stranicama Smiba prvi put objavili svoje radove. Smib je od prvog broja likovno bio izrazito moderan časopis, često i avangardan, čak i u europskim razmjerima. U prvim desetljećima izlaženja likovno su ga obilježili Zlatko Bourek, Nives Kavurić-Kurtović, Vjera Lalin, Mirko Ilić, Ivica Antolčić, Ninoslav Kunc, Ivan Vitez, Miroslav Šutej, Krešimir Haluga, Vojo Radoičić, Joško Marušić, Svjetlan Junaković…

Poslije su svoj doprinos likovnoj vrijednosti Smiba dali Pika Vončina, Roman Markuš, Marijana Jelić, Ana Jakić, Sanja Pribić, Andrea Petrlik, Marsela Hajdinjak, Dubravka Kolanović, Tomislav Zlatić, Sanja Rešček, Ivana Guljašević, Bruno Kuman, Branka Hollingsworth Nara, Katarina Halužan... Neki od njih i danas su stalni suradnici. Smib je oduvijek njegovao i formu stripa i surađivao s najpoznatijim i najpriznatijim majstorima hrvatskog stripa svih generacija: Antom Zaninovićem, Ivicom Bednjancem, Dubravkom Matakovićem, Ivanom Guljašević, Joškom Marušićem, Darkom Macanom, Ivanom Prlićem, Darijem Kukićem, Brankom Hollingsworth Narom, Krešom Skozretom, Radivojem Gvozdanovićem, Sveborom Vidmarom i Ivanom Tomičevićem. I danas Smib njeguje suradnju s vrhunskim stripašima, ilustratorima, pjesnicima i piscima.

DANAS SMIB IMA SVOJU APLIKACIJU
Smib je časopis koji poštuje i njeguje obilježja hrvatske tradicije, ali i osluškuje želje i zanimanja suvremenog djeteta, pa je ne samo tradicionalan nego i inovativan i po mnogočemu jedinstven.

Zanimljivim i raznolikim tekstovima utječe na stvaranje navike čitanja od najranije dobi, a raznovrsnim zadatcima, kojih danas u svakom broju ima više od 50, pomaže djeci u razvijanju logičnog razmišljanja (priprema za STEM područje). Osim toga, neprestano se prilagođuje novitetima u izdavaštvu i napretku tehnologije. Tako su uz Smib od 2007. do 2015. godine tiskani CD-ovi s originalnim autorskim animiranim filmovima i edukativnim računalnim igrama. Ukupno je objavljeno 26 CD-ova s više od 70 edukativnih igrica i 24 crtića Ivane Guljašević (dva su crtića smišljena u uredništvu).

Od početka ove školske godine Smib ima svoju aplikaciju SMIB igre s raznolikim edukativnim interaktivnim igrama za djecu. Aplikacija je besplatna, a može se preuzeti iz Trgovine Play ili iz App Storea. Razvili su je stručnjaci u Školskoj knjizi, a nastala je kao dopuna sadržaja u Smibu kako bi djeca, igrajući zabavne, maštovito ilustrirane i animirane edukativne igre na tabletu ili pametnom telefonu, lakše usvajala nove pojmove, razvijala pamćenje i logično razmišljanje.

Poticajne interaktivne igre sadržajno i tematski prate Smib, a učenje čine lakšim i zanimljivijim. Korisne su i za vježbanje koncentracije, razvoj vizualne percepcije i koordinacije ruke i oka. Dosad su smišljene i programirane četiri različite igre: slagalica, pogađalica, sudoku i mozgalica. Svakog se mjeseca te igre dopunjuju novim zadatcima kojih je dosad aktivirano 27, a u pripremi su i nove igre. Popularni je časopis obogaćen i drugim zanimljivim digitalnim sadržajima koji se mogu pogledati skeniranjem kodova uz besplatnu aplikaciju e-sfera. Smib je od prvog dana moderan časopis koji se uspješno prilagođuje svim promjenama u izdavaštvu i napretku tehnologije čuvajući pritom najvrjednije iz prošlosti, prihvaćajući najbolje u sadašnjosti, veseleći se izazovima budućnosti. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala: Snježana Marić ] 

………………………………

Pjesma Zvonimira BALOGA objavljena u prvom broju Smiba

Čudno bilje

Zar nije čudno

Bilje

To SMILJE I BOSILJE

Što je nakon toliko ljeta

Ponovno počelo

Usred zime da cvjeta?

 

Pa kad je već odlučilo

Da na snijegu mirise širi,

Budite na njemu

Prvi marljivi leptiri!

………………………………