Ovdje se u nižim razredima osnovne škole učenici ne ocjenjuju, a u višim razredima nema ispita. Ali zato učenici uče nekoliko jezika! Učitelji se ne žale na male plaće niti nedostatak materijala za rad.

Govoriš li strani jezik? I to ne samo jedan!

Ben GRASS, 38-godišnji učitelj geografije, pozvao nas je u svoj prostran trosobni stan. Za stolom sjedi djevojčica i nešto ponavlja. „Ema, jesi li gotova s domaćom zadaćom?”, pita Ben svoju kćer. Ema odgovara na francuskome, kaže „još malo”.

„Mojoj kćeri najbolje idu jezici. U osnovnoj školi (do 11 godina, op. a.) uče se tri službena jezika: francuski, njemački i luksemburški, a kasnije se dodaje engleski”, objašnjava učitelj. U nekim srednjim školama (od 12 do 18 godina) moguće je uz to učiti talijanski i španjolski jezik. Inače, oko polovice nastavnog plana i programa na stranom je jeziku, stoga gotovo svaki učenik završava školovanje kao poliglot.

U osnovnoj se školi također poučavaju povijest, matematika, prirodni predmeti, geografija, glazba i tjelesni odgoj. Zanimalo nas je koliko Ben plaća obrazovanje svoje kćeri. On se smiješi: „Ne plaćam uopće. Ema ide u javnu školu, o privatnoj nismo ni razmišljali. Na kraju krajeva, kvaliteta obrazovanja i programi su isti.”

Većina osnovnih i javnih škola u Luksemburgu u državnom su vlasništvu, čak i privatne škole imaju potporu države u obliku subvencija i stipendija za najbolje učenike.

„Imamo niz institucija koje nadziru rad škole”, objašnjava Ben. Oni propisuju programe, ali ako učitelj ima vlastitu metodiku spremni su ga saslušati. Mnogi nastavnici rade po inovativnim programima. Sve su škole opremljene najnovijom tehnologijom i potrebnom literaturom.

„Školska godina ovdje počinje 15. rujna i završava 15. srpnja. Raspored je pomalo neobičan: ponedjeljkom, srijedom i petkom školski dan traje od osam do 16 sati, a utorkom i četvrtkom do 11:45. Broj je učenika po razredu od 16 do 29. Obvezatno obrazovanje ovdje počinje od četvrte godine života.

U početku se djecu uči komunicirati te ih se putem igre upoznaje s različitim disciplinama. Od šeste do sedme godine uče logiku i aritmetiku, osnove zdravlja i građu tijela. U dobi od osam do devet godina poučavanje je usmjereno na pismenost i učenje jezika. Četvrti ciklus obrazovanja djeca završavaju u 11. godini, što označava i kraj osnovne škole”, govori Ben.

Nakon toga dijete s roditeljima bira smjer daljnjeg obrazovanja. Klasična srednja škola uključuje izučavanje prirodnih i društvenih znanosti u svrhu upisa na fakultet. Tehnička srednja škola za one je koji odmah nakon završetka srednje škole žele početi raditi. „U srednjoj se školi učenike dijeli na tri razine u skladu s njihovim akademskim uspjehom. Najbolji učenici uče u jednom razredu, osrednji u drugome, a najslabiji u trećemu. To je dobro, jer se od svih zahtijeva onoliko koliko mogu pružiti”, dodaje učitelj.

Obrazovanje u srednjoj školi obično traje od šest do sedam godina. Za one koji nisu zadovoljni svojim uspjehom postoji škola „Druga prilika”, koju mogu upisati mladi od 16 do 24 godine. „Ovdje se metode poučavanja razlikuju te učenik može izučavati samo ono što mu je nužno ili zanimljivo“, kaže Ben.

Još jedna stvar na kojoj bi luksemburškim učenicima pozavidjeli mnogi njihovi vršnjaci iz drugih zemalja jest to ne polažu nikakve ispite na službenoj razini. „Dajemo takozvane tekuće ocjene, a pismene zadatke zadajemo tek periodično”, objašnjava učitelj. A u osnovnoj školi uopće nema ocjena. Za dobro obavljen zadatak učitelj crta „smajlića”, za osrednji rad ozbiljno lice emotikona, a za loše obavljen zadatak tužno.

Biti učiteljem u Luksemburgu zapravo je prestižno. Ovdje si učitelji mogu priuštiti pristojan život, kupiti automobil i redovito putovati. Učitelj u osnovnoj školi zarađuje 4700 eura mjesečno, a nakon deset godina rada u školi plaća mu raste na 6100 eura. Zaslužni učitelji u Luksemburgu primaju 10 160 eura. Možete se poslužiti osnovama matematike i napraviti usporedbu…

………………

NAPOMENA: 

• Izvor: UKRAJINA – Clutch – stranica : clutch.ua – online informativni časopis široke tematike osnovan 2017. godine
• Autori članka: Novinari portala Kristina BILJAKOVSKAJA, Viktorija SEREDA, Inna KUČER
• Izvor: clutch.ua