NASTAVA NJEMAČKOGA JEZIKA I SUVREMENE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Pred izazovima darovite djece generacije Z

srijeda, 12. veljače 2020.

U srednjim školama i gimnazijama trenutačno susrećemo generaciju Z, koja se razlikuje od prethodnih i koja suočava nastavnike s novim izazovima i potrebom promjene klasičnih nastavnih metoda i prilagođavanja...

Pred izazovima darovite djece generacije Z

...novim generacijama, koje imaju različita iskustva i vrjednote. Osim toga našu školu pohađa oko 80 posto učenika koji su prepoznati kao nadareni i to je dodatni izazov i za učitelja.

MOTIVACIJA

U medijima mnogo slušamo o generaciji Z, koja se odlikuje osobito činjenicom da su odrasli u doba tehničkoga i medijskoga razvoja. S pojavom novih generacija u školskim klupama postavlja se pitanje u kojoj mjeri se stari, klasični načini nastave trebaju prilagoditi, mijenjati ili čak napuštati. 

Uhvaćeni smo u školskom sustavu koji se sporo mijenja, nastavnici se suočavaju s činjenicom da većina učenika bolje vlada suvremenim tehnologijama nego oni sami.

Kako sad povezati analogni i digitalni svijet s onim svijetom u kojem digitalni mediji najbolje podržavaju proces učenja? Kako motivirati novu generaciju i osposobiti je i pripremiti za tržište rada i život? 

Nove su generacije sve veći izazov, i za nastavnike, i za roditelje, i za poslodavce. Primjećujemo da su manje voljni ulagati trud u bilo što, jer svaki posao obavljaju brzo i lako. No brz je i virtualni svijet, koji se mijenja iz minute u minutu. Učenici uče uz pomoć interneta, koji je postao glavni izvor informacija. S druge strane učenici su pod određenim pritiskom, jer moraju završiti neku srednju školu, po mogućnosti gimnaziju, ako žele upisati fakultet. Mnogi se suočavaju sa strahovima, tjeskobom, ADHS-om, poremećajem prehrane, uzimaju sedative ili stimulanse da bi bili u mogućnosti svladati sve pritiske koji dolaze od društva, roditelja ili pak vlastite. Mnoga djeca žive u odvojenim obiteljskim zajednicama, u nekim novim vezama, nezaposlenost je velika, a roditelji koji rade često su pod stresom na poslu. 

Ti se problemi javljaju u svim školama i gotovo da nema obitelji koja barem nešto od navedenog nema. Učenici imaju sve manje koncentracije i mogućnost dužega koncentriranog učenja. Učenje se više ne odvija na istom mjestu, u određeno vrijeme i kontinuirano. A tu je još i činjenica da učenici nisu pozitivno orijentirani na njemački jezik, da je njihova motivacija samo još bolji rezultat i ocjena, znači vanjska, ali ne i unutarnja motivacija, takozvana žeđ za znanjem. 

USPJETI, A NE IZGORJETI

Stoga u nastavu moramo uvoditi različite nove oblike i metode rada koji će učenike izazvati, ohrabriti, usmjeriti i motivirati. Dodatni je izazov kako motivirati velike grupe od 30 učenika, kao što je slučaj u našoj školi u kojoj je oko 80 posto učenika prepoznato kao nadareno barem u jednom području. To nas potiče da promičemo i njegujemo pozitivne vrijednosti te ih tako motivirati i ohrabriti, da im nastava ne bude dosadna i da se ne brinu oko preopterećenja, ako žele postići najbolje rezultate. Jednom riječju – da ne izgore. Moramo izbjegavati krute i rutinske metode rada, poticati samoizražavanje i iskustvo uspjeha, moramo animirati učenike za istraživanje, otkrivanje i stvaranje, samospoznaju... 

Slijedi nekoliko primjera iz prakse, koji su se pokazali dobrima.

U Sloveniji su škole vrlo dobro opremljene. U našoj školi imamo u svakoj učionici pametnu ploču, računalo, tablete, dvije kompjutorske učionice, kamere… Stoji nam na raspolaganju tehnologija koja je učenicima bliska i u svakom trenutku dostupna. Svakodnevno se služimo Youtubeom ili, primjerice, kanalom „TheSimpleClubˮ na kojemu je gradivo sažeto, podržano slikama i prozirnom grafikom. Pojedinu temu možete brzo pronaći uz pomoć tražilice. Na kanalu se također mogu pronaći prikladni kratki videozapisi sa ZDFtivi-ja, namijenjeni djeci, sa zanimljivim grafikama i jednostavnim objašnjenjima o tome što je parlament, demokracija, ekologija. Filmovi traju 2-3 minute i mogu poslužiti kao ponavljanje vokabulara ili kao uvod u novo gradivo. 

Za manje grupe imamo tijekom školske godine manje projekte u kojima učenici uvode blogera ili influencera, koji ih prate. Ako ga nemaju, mogu sami predočiti neki aktualni događaj, tako da napišu kratki tekst, opreme ga slikom ili videozapisom s interneta i to im je prilika za kraći govorni nastup pred razredom, za što dobiju kreditne bodove koji se na kraju godine pretvaraju u ocjenu. 

SKYPE-NASTAVA

Messenger, Skype ili Viber također se mogu dobro iskoristiti u učionici za međusobno komuniciranje. Učenici u tome imaju dosta iskustva jer si već pomažu međusobno oko zadaća itd... U razredu mogu uspostaviti kontakt s osobama iz drugih zemalja, tako da „uživoˮ razgovaraju sa svojim kolegama učenicima ili sa stručnjacima i ljudima koji govore njemački. Sve što trebamo jest učionica s računalom, projektorom i kamerom, zvučnikom i partnerska škola, učitelj ili stručnjak, s kojim ćemo razgovarati. 

S učenicima pripremimo pitanja i teme. Potom odaberemo vođu ili nekoga tko će predstavljati grupu i uskočiti kad tijekom razgovora zavlada tišina. To je jedinstveno iskustvo za učenike i malo drukčiji školski sat. Okušaju se u stranom jeziku, bolje upoznaju ciljanu kulturu i korisnost stranoga jezika u praksi. Uspjeli smo potaknuti i najsuzdržanije učenike na komunikaciju, koja je bila sasvim spontana i motivirala ih da postanu aktivni slušatelji i govornici. 

Pametne telefone redovito uključujem u različite lekcije, za pregledavanje rječnika ili traženje drugih informacija na mreži. Brzo je i praktično zato što ih većina učenika ima. Uočila sam da učenici više vole tražiti riječi telefonom i to rade puno brže. Tako rade na kompetenciji, stječu vještinu kako prepoznati informacije na internetu, koje su korisne, kojem izvoru mogu vjerovati, itd...

Naravno, nema nastave jezika bez jezičnih igrica. Pored klasičnih Aktivity i Tabu tu je i Jeopardy. Koristeći se predloškom na internetu napišemo pitanja u mrežnom programu, koja su raspoređena po težini i temama. Zatim učenici biraju pitanja u vrijednosti od 100, 200, 300 ili 400 kovanica (najteža). Igrama se sama koristim za ponavljanje tematskoga skupa o obitelji, o prirodnim katastrofama i za ponavljanje gradiva.

KREATIVNO PISANJE

Kreativno pisanje također je vrlo popularno među učenicima. To je mogućnost razlikovanja unutar nastave, kad jezično možemo potaknuti učenike, koji već imaju više znanja. Svrha sata nije samo gotov proizvod, već i način dolaska do njega. U središtu aktivnosti je učenik, koji traži, testira, izražava ideje, samostalno i kreativno oblikuje misli, riječi, koristi se rječnikom, slaže se, uspoređuje. Dakle, aktivan je, nije samo primatelj informacija, već mora i sam postati aktivan. 

Popularno je i pisati priču s predloškom, pri čemu učenici u skupinama dovršavaju djelomične rečenice novim riječima (na izbor) kako bi sastavili smislenu priču. Svaka skupina na kraju dobije svoju inačicu priče, na nekim mjestima priče su dijelom iste, a u nekim slučajevima potpuno različite. 

Kocke s pričama (story cubs and imagidice) koriste se tako da svaka skupina kotrlja kockice koje daju vizualni znak priče. Skupine ne bacaju kockice jednako. Svaki učenik baci po jednu kocku, koja potom određuje redoslijed riječi u priči. Riječi su, naravno, samo osnova, moraju se uklopiti u priču, bajku, anegdotu, legendu..., ima puno mogućnosti. 

U glazbenom impulsu učenici sviraju melodiju, pjesmu – bez tekstova, samo instrumentalno. Prilikom slušanja zapisuju riječi, o kojima razmišljaju. To mogu biti sjećanja, asocijacije, osjećaji, boje..., bilo što. Zatim napišu priču od primljenih riječi. Stvaraju se zanimljive priče, a obično ih zanimaju i osjećaji ideje koju je netko imao s pjesmom. 

Slikovni impuls je sličan, samo što polazimo od slike. Pred učenike na klupu stavljam velike plastične slike. Njihova je zadaća zapisati neku neobičnu zgodu, koju će uključiti u ovu temu. Stvaraju se zaista neobične i kreativne priče, koje često izazivaju buru smijeha. 

Zanimljivo bude i kad zajedno stvaraju priču. Svatko ima svoju sliku, a u svjetlu prethodne rečenice pokušavaju nastaviti svoju priču uključivanjem svoje riječi u priču koja se stvara. Pri tome moraju biti spontani i kreativni te osigurati da priča ima crvenu nit. Slikom se možemo koristiti i za stvaranje novoga identiteta, pri čemu sliku preuzimamo s interneta ili iz udžbenika. Zadaća je napisati izmišljenu priču, biografiju o „jaˮ osobi u toj obitelji. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala Nataša LEŠNIK ŠTRAFELA | prof. njemačkoga jezika | II. gimnazija Maribor, Slovenija ]

Vezani članci
Školski portal: Nedostaje nam povezanost predškolskih ustanova i škola

Nedostaje nam povezanost predškolskih ustanova i škola

Dijete koje nema psiho-fizičke sposobnosti za završavanje prvog razreda trebalo…

Školski portal: Potrebno je povećati satnicu i smanjiti gradivo

Potrebno je povećati satnicu i smanjiti gradivo

… u našim školama idealna i da svi učenici s…

Školski portal: Jedan dan u osnovnoj školi Montessori

Jedan dan u osnovnoj školi Montessori

Kao i svakoga radnog dana, Leo dolazi u školu u…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…