Školstvo u medijima
NEMA NAPRETKA BEZ „IZRAZITO PROAKTIVNOG UČITELJA”
Kultura učenja: kako nastava zaista unaprjeđuje učenje
objavljeno: 26. veljače 2020.

… pod nazivom „Auf die Lehrer kommt es an” („Sve ovisi o učitelju”) .

Kad kirurg položi nož na pacijenta, mora dobro poznavati anatomiju čovjeka. A kad učitelj počinje nastavu, mora li poznavati znanstvene discipline? Nije li dovoljno da poznaje predmet i nastavni plan, položi didaktiku i voli svoj posao svim srcem?

Ne, to nije dovoljno, tvrdi psihologinja Elsbeth Stern: „Učitelju su potrebna znanstvena saznanja o procesu učenja ljudi.” Potrebna su mu empirijska saznanja o učenju i poučavanju. Znanja temeljena na empirijskim studijama za učitelja su ono što je za kirurga poznavanje anatomije i pomaže mu učinkovito poučavati. Bilo da se radi o domaćoj zadaći, okruženju za učenje, svrsi grupnog rada ili odgovarajućim nastavnim zadatcima, sve to mora biti poduprto znanstvenim činjenicama.

Michael Felten trideset godina predaje matematiku i umjetnost u gimnaziji i u knjizi opisuje primjere iz svoje prakse:

  • kako planira lekcije,
  • koji pristup daje više ili manje uspjeha,
  • kako se odnosi prema domaćoj zadaći i pogreškama te
  • kako postupa s izazovnom djecom.

Elsbeth Stern je psihologinja i obrazovna stručnjakinja, od 2006. radi kao članica tima za znanstvena istraživanja u području obrazovanja Fakulteta za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku ETH u Zürichu i u knjizi obrazlaže svaku točku iz znanstvene perspektive.

Zajedničkim, ali različitim jezikom, naglašavaju sljedeće.

UČENICI MORAJU ZNATI ZAŠTO UČE. Teme trebaju biti uvedene na „kognitivno poticajan način”, na primjer pitanjem na koje učenici svojim trenutačnim znanjem ne mogu odgovoriti, a čiji ih odgovor zanima. Ako u sljedećim koracima osjete proširenje svojih sposobnosti („Sad to mogu objasniti!”), to ih motivira. Zadatci bi trebali biti postavljeni tako da omogućavaju put prema rješenju ili, još bolje, subjektivan uspjeh na više razina.

KULTURA UČENJA MORA IMATI PRIJATELJSKI ODNOS PREMA POGREŠKAMA. Pogreške bi trebalo doživjeti poput dobrodošle prilike za produbljivanje znanja. Ili kao što Michael Felten u svojoj učionici zna ironično kazati: „Ovo je vrlo lijepa pogreška!”

MORA POSTOJATI RAD U TIŠINI. Učenicima je redoitno potrebna prilika da u tišini razrade i vježbaju ono što su naučili. To se može odvijati u obliku domaće zadaće, satova za učenje ili vremena za rad u tišini na satu.

PROVJERA JE VAŽNA. Učenici bi, što je češće moguće, trebali imati mogućnost kratkih provjera znanja koje im daju povratnu informaciju o vlastitom napretku u učenju. S druge strane, ne bi trebalo prečesto održavati ispite za ocjenu ili rangiranje učenika.

DOBRI SU UČITELJI VRLO AKTIVNI UPRAVLJAČI. „Neovisno učenje” danas je ključna riječ koja je svagdje u svijetu ideal, ali Stern i Felten pišu kako je ono precijenjeno. Slabiji bi učenici prvi s time imali poteškoća. Pogrešno je, također, vjerovanje da je učitelj samo moderator koji organizira grupni rad i učenje. Umjesto toga dobri su učitelji izrazito proaktivni. Nikad se ne izdvajaju iz događanja na nastavi. Oni ne mogu jednostavno samo organizirati različite etape učenja, već moraju na više raznolikih načina pojasniti gradivo, na uzbudljiv ga način izložiti i kontinuirano pružati odgovarajuću pomoć.

Iako su računala uvedena u školu pod okriljem političke pompe sa sloganima poput „Prijenosno računalo za svako dijete”, dobrobiti njihove upotrebe vrlo su upitne, ali za prilagođenu ciljanu vježbu mogu biti korisni.

Iz perspektive učenja, struktura škole manje je važna nego što smatraju mnogi političari. Stern se, doduše, zalaže za objedinjavanje djece do 16 godina u jednoj školi. Na kraju, ipak je mnogo važnija konkretna nastava.

Svaku obrazovnu ideju, ma koliko dobra bila, može s lakoćom uništiti loš učitelj. Političari bi se stoga trebali suzdržati od stalnog uvođenja reformi u škole i poduprijeti učitelja i njegovo profesionalno usavršavanje u svrhu unaprjeđenja nastave.”

 

MOTIV OVE KNJIGE GLASI: SVE OVISI O UČITELJU. Samo oni imaju određeno predmetno i pedagoško znanje koje im omogućava prenošenje gradiva uz vješto uključivanje prethodnog znanja i obrazaca učenja.

U Finskoj je učiteljsko zanimanje najprestižnije, piše Stern, tamošnji su roditelji vjerovali svojim učiteljima onoliko koliko su vjerovali svojim stomatolozima. Sigurno je da stomatolog ne postavlja plombu bez anatomskog znanja.

………………

NAPOMENA

  • NJEMAČKA: Der Tagesspiegel – regionalna dnevna novina iz Berlina, osnovana 1945. Uz Berliner Zeitung, najtiražnija berlinska novina, liberalnog stava, s motom – prepoznati uzroke stvari.
  • Izvor: tagesspiegel.de