Anorganski ili organski svijet?

srijeda, 30. listopada 2013.
Anorganski ili organski svijet?

Promatrajući stvari i prirodu oko sebe možemo se zapitati – živimo li u anorganskome ili u organskom svijetu?

Jöns J. Berzelius (1779. – 1848.)

Podjelu na anorganski i organski svijet (odnosno na neživu i živu prirodu) osmislio je čovjek. Do početka 19. stoljeća organski su se spojevi nazivali organskima ne zbog njihova sastava, već zbog podrijetla. Švedski kemičar J. J. Berzelius o tome 1806. godine piše: „Priroda se podijelila na dva glavna razreda: organski i neorganski. Oba imaju jednake sastojke, pripadaju jednakim srodnostima putem kojih prelaze iz jednog u drugi razred. Anorganska priroda sastavljena je od većeg broja elemenata, sjedinjenih na bezbroj načina, ali nikad mnogo njih zajedno. Naprotiv, elemenata organske prirode je manje, ali oni uvijek idu zajedno ili je barem većina njih u svakom organskom tijelu, a bezbroj je njihovih načina spajanja.“*

Oceani – kolijevka života na Zemlji

Oceani – kolijevka života na Zemlji

Mora i oceani smatraju se kolijevkom života na Zemlji. Kemičari će spremno reći kako je ta smjesa tvari tipično anorganska (najvećim dijelom voda, natrijev klorid i još mnoštvo drugih soli). Ipak, voda čini oko 60 % ljudskog tijela, natrijevi su ioni nužni za prenošenje živčanih impulsa, a kloridni su ioni sastavni dio želudčane kiseline.

Zrak koji udišemo također je smjesa tipično anorganskih molekula – dušika, kisika, ugljikova dioksida i vode. Njegov je današnji sastav posljedica procesa fotosinteze, koju biljke marljivo obavljaju milijunima godina. Dakle, trošeći anorganske tvari (CO2 i H2O), biljke stvaraju organske tvari (glukozu, škrob i celulozu), ali i anorganske (kisik).

Iz tih jednostavnih primjera može se zaključiti kako su anorganski i organski svijet na Zemlji na svim razinama isprepleteni. Zapravo, živimo u svijetu kemijskih elemenata i njihovih spojeva.

*Grdenić, D., Povijest kemije, Školska knjiga i Novi Liber, 2001., str. 607.

 

Autor: Goran Bukan

Vezani članci
Školski portal: Nobelova nagrada za kemiju za 2013. godinu

Nobelova nagrada za kemiju za 2013. godinu

Nobelova nagrada za kemiju za 2013. godinu dodijeljena je američkim…

Školski portal: Glasoviti švicarski alkemičar

Glasoviti švicarski alkemičar

Paracelsus (1493. – 1541.), punim imenom Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus…

Školski portal: Plinska rasvjeta i teorija gorenja

Plinska rasvjeta i teorija gorenja

Kemija je u pravom smislu riječi postala znanošću kada je…

Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Kreativno obilježili Dan zahvalnosti za plodove Zemlje

Kreativno obilježili Dan zahvalnosti za plodove Zemlje

Iza učenika i nastavnika je ostalo…

Školski portal: Obveze, timski rad i visoka očekivanja

Obveze, timski rad i visoka očekivanja

Stoga, kako odgojiti svoju djecu da…

Školski portal: Učenici Podravskog sunca na Danima kruha u Malinskoj

Učenici Podravskog sunca na Danima kruha u Malinskoj

Od ravnateljice Podravskog sunca Radmile Popović…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…