Plin sumporov dioksid lako se prepoznaje po oštrom i neugodnom mirisu koji nadražuje nos i pluća izazivajući kašalj. Osjetljivijima može potaknuti oslobađanje histamina, što onda može izazvati napade astme. Sumporovodik pak zaudara na pokvarena jaja, a ona zaista i ispuštaju taj plin koji nastaje kao produkt bakterijskog razlaganja aminokiseline metionina iz žumanjka.

Neugodan dah ili halitozu uzrokuju tri molekule, a sve su, naravno, spojevi sumpora: sumporovodik, metantiol (CH3SH) i dimetil-sulfid ((CH3)2S). Dovoljne su vrlo male količine tih plinova u zraku da bi ih naš nos osjetio. Sumporovodik se može osjetiti ako ga je 5 μg u litri zraka, a dimetil-sulfid u pet puta manjoj koncentraciji – 1 μg po litri. Da bismo namirisali metantiol, dovoljno je samo 0,02 μg spoja u litri zraka. Ti se plinovi stvaraju u ustima zbog djelovanja bakterija na aminokiseline cistein i metionin u česticama hrane. Naravno, i te aminokiseline sadržavaju sumpor. Halitozu najčešće uzrokuju razne bolesti usne šupljine, poput upale zubnog mesa (gingivitis) ili upale potpornog tkiva zuba (parodontitis). Zadah mogu uzrokovati i konzumacija začinjene hrane, alkohola te pušenje. U medicinskoj se dijagnostici rabi halimetar – uređaj koji u dahu mjeri koncentraciju sumporovih spojeva koji uzrokuju zadah.

Mirisnim tajnama sumpora tu nije kraj. Neugodan miris tvora te karakterističan miris luka i češnjaka potječu od tiola – sumporovih organskih spojeva koji sadržavaju tiolnu skupinu, –SH. Jednostavniji se tioli (s tri ili četiri ugljikova atoma u molekuli) pak namjerno dodaju prirodnom plinu kako bi se njuhom osjetilo njegovo nekotrolirano istjecanje iz plinskih instalacija.

Golemi kozlac ljiljan (Amorphophallus titanium) cvate samo jednom u četiri godine. Cvijet mu privlačno izgleda, ali i vrlo odbojno miriše. U Indoneziji je ta biljka poznatija kao „biljka leš”. Za razliku od ljudi, neke ga vrste pčela smatraju neodoljivim što, naravno, biljci osigurava oprašivanje. Miris toga cvijeta sličan je mirisu trule ribe. Jedna venecuelska biljka srodna mimozi stvara ugljikov disulfid, koji ispušta iz korijenja kako bi ga zaštitila od nematoda i gljivica.