„Grb je oznaka identiteta izražena likovnim sredstvima s određenim (heraldičkim) pravilima”, Povijest hrvatskoga grba, Peić Čaldarović/Stančić, Školska knjiga, 2011., Zagreb.

Hrvatska osobitost, naslijeđena još iz vremena narodnih vladara, zadržala je unutarnju strukturu i nakon ulaska u zajednicu zemalja ugarske krune početkom XII. stoljeća. Ta je osobitost bila sadržana u prijeheraldičkim simbolima, starog i pomalo nejasnog podrijetla, koji su označavali pojedine razine društvenog identiteta.

Prvi takav zabilježeni simbol, svojevrstan znak identiteta, bio je motiv mladog Mjeseca i zvijezde Danice koji se pojavio na novcu uz ime Hrvatske, Dalmacije i Slavonije potkraj XII. stoljeća, no motiv mladog Mjeseca i Danice bio je prisutan već i na prostoru antičkog Ilirika. Kuna se kao simbol pojavljuje na novcu zajedno s mladim Mjesecom i Danicom ili u kombinaciji s jednim od tih dvaju simbola. Lik kune jasniji nam je s obzirom na to da je vjerojatno došao od kraljevskog poreza koji se u srednjovjekovnoj Slavoniji plaćao kuninom kožom – tzv. kunovina.

Prvi poznati grb koji je služio kao oznaka identiteta hrvatskoga političkog teritorija potječe s kraja XIV. stoljeća.  S obzirom na običaj toga vremena da se pojedini teritoriji i njihovi identiteti obilježe heraldičkim znakovljem, i vladari koji su vladali hrvatskim prostorom isticali su hrvatske heraldičke znakove u svojim grbovima. Tako prvi prikaz hrvatskoga grba nalazimo u heraldičkom prikazu grba ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca. Grb koji je tada rabljen za heraldičko obilježavanje hrvatskog prostora bio je grb s tri okrunjene lavlje glave.

Nakon Ludovikove smrti hrvatski je prostor politički-teritorijalno razdijeljen što zbog pretenzija različitih europskih dinastija, što zbog borbi s Venecijom i Osmanlijskim Carstvom, a što zbog različitih povijesnih i političkih uvjeta u kojima su sazrijevale Hrvatska, Dalmacija i Slavonija.

Zbog svega toga potkraj XV. stoljeća pojavljuju se zasebni grbovi za ta tri hrvatska povijesno-politička prostora – Hrvatsku simbolizira grb s crveno-srebrnim poljima poput onih na šahovskoj ploči, Slavoniju grb s kunom kao središnjim likom, a Dalmaciju grb s tri okrunjene lavlje glave.

Prvi put je novi grb Hrvatske, grb s crveno-srebrnim poljima, upotrijebilo hrvatsko plemstvo  godine 1527., kada je na Cetingradskom saboru izabralo nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskoga kralja. Povelja s tom odlukom Sabora ovjerovljena je voštanim pečatom koji je oblikovan u hrvatski grb okružen natpisom „Regni sigillum” („Grb kraljevstva”).

U nastavku ćete saznati o daljnjem razvoju hrvatskih grbova.

Autorica: Sonja Miličević, prof.