Čitanje je najvažnija vještina suvremenog čovjeka, složena aktivnost koja se sastoji od nekoliko vještina koje se postupno razvijaju. Da bi dijete naučilo čitati, mora za svaki glas u riječi naučiti dogovorene znakove – slova i kako se šifrira svaki glas u riječi pomoću tog znaka.

Naizgled jednostavna, razumljiva i automatska aktivnost djetetu je vrlo složen proces u kojem je jednostavniji zadatak svladavanje tehnike čitanja, a teže i zahtjevnije razumijevanje pročitanoga. [Prema – Mira Čudina Obradović: Igrom do čitanja]

Ovoga, već i nakon jedne generacije prvašića, postaje svjesna svaka učiteljica/učitelj, a kamoli ne netko s tridesetogodišnjim iskustvom!

Planirajući ljetos rad u svom budućem prvom razredu, najviše sam promišljala upravo o svladavanju čitanja, toj temeljnoj vještini koju moji đaci trebaju svladati. I sjetila se pritom svih “muka” koje su neki bivši đaci imali sa svladavanjem tehnike čitanja. Njihovih “muka”, ali i roditeljskih, pa i mojih, učiteljskih.

• Kako učenicima približiti čitanje, postići da im sama ta “radnja” ne bude mrska i odbojna? Jer upravo to, odbojnost prema čitanju i nekakav već donesen stav u školu da je čitanje muka i tlaka, prema mom nemalom iskustvu, dodatno otežava najprije svladavanje tehnike čitanja, onda i čitanje s razumijevanjem, a na kraju i samo učenje kao proces!

Čitajući različite materijale, članke i literaturu vezanu uz usvajanje čitanja, a imajući na umu i vlastito iskustvo poučavanja, došla sam do zaključka da je stvaranje poticajne i ugodne okoline za čitanje prvo za što se trebam pobrinuti!

Budući da smo ove godine, nažalost, upisali samo osmero učenika u prvi razred, moja učionica postala je pogodna za realizaciju nečega o čemu već godinama razmišljam i “sanjam”!

Da ona ne bude isključivo “školski” prostor, nego da uređenjem postane djeci blizak “domaćinski” prostor u kojem će se lakše i brže prilagoditi svemu što polazak u školu nosi sa sobom.

Svoje sam zamisli i prvi “kostur” budućeg projekta iznijela svojoj ravnateljici Sanji MAJCEN koja je, kao i uvijek do sada, pokazala razumijevanje i podršku za novine i inovativnost i odobrila materijalna sredstva kojima sam kupila namještaj potreban za uređenje jednog “čitalačkog” kutka u učionici.

I evo je, naše, kažu moji učenici, najljepše učionice:

 Paralelno s uređivanjem učionice išlo je i planiranje projekta. Projekta kojemu bi krovni cilj bilo razvijanje ljubavi prema čitanju, ma kako to patetično zvučalo! Da bi se mogao ostvariti, u projektu ČITANJEM ZAPOČNI DAN želim ostvariti sljedeće ciljeve temeljene na Okvirnom nacionalnom kurikulumu iz Jezično-komunikacijsko g kurikulumskog i Umjetničkog područja:

UČENICI ĆE:

• steći potrebne razine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama
• naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući (samo)poštovanje
• razviti opažanje pomoću više osjetila, koncentraciju, sklonosti, radoznalost, spontanost, samostalnost i društvene vještine te, na temelju toga, razvijati individualnost i samosvojnost i želju za cjeloživotnim učenjem.

ISHODI KOJE OČEKUJEM DA ĆEMO OSTVARITI SU SLJEDEĆI:

Učenici će:

• razlikovati spontano slušanje i slušanje s namjerom jednostavnih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja I potrebe u svakodnevnomu životu
• prepoznati i izdvojiti ključne riječi, ideje i jezična obilježja jednostavnih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
• steći zanimanje i pozitivan odnos prema slušanju u međudjelatnoj didaktičkoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob
• steći kulturu slušanja u međudjelatnoj didaktičkoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob
• steći zanimanje i pozitivan odnos prema čitanju u međudjelatnoj didaktičkoj situaciji i izvan nje, u skladu s dobi
• steći kulturu čitanja u međudjelatnoj didaktičkoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob
• prepoznati važnost jednostavnih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u svakodnevnomu životu
• procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva čitanja jednostavnih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
• usvojiti temeljne okvire za izgrađivanje valjana osobnoga izbora za čitanje jednostavnih neknjiževnih i književnoumjetničkih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
• vlastitim riječima izreći sviđa li im se ili ne sviđa kakvo umjetničko ostvarenje ili aktivnost te objasniti svoj odgovor
• iskazati pozitivan odnos prema umjetničkomu stvaralaštvu i aktivnostima.

Projekt će se ostvarivati na način da svakodnevno, prije početka redovite nastave, čitamo najviše 10 minuta na prvom školskom satu.

Najprije ću čitati ja, ali i naši gosti čitači – pedagoginja i knjižničar, a kasnije, u drugom polugodištu, čitat će i učenici, oni koji to budu htjeli.

NADAM SE DA ĆE TO POŽELJETI SVI!

Promišljajući o tekstovima koje ćemo čitati, odlučila sam da ćemo se odmaknuti od popisa lektire za 1. razred jer ćemo nju ionako obrađivati u nastavi hrvatskog jezika. Do sada smo tako pročitali slikovnicu HCK, Mišica Milica, Zdenko slovojed, Ž. Horvat-Vukelja, Zmajevi i vukodlaci, Z. Balog, Dječak u zvjezdanim čizmama, L. Mravunac, S. Rešček, dvije pjesme o jeseni na 1. dan jeseni (V. Zemunić: Jesenska skitnja i J. Ključević: Jesen). Upravo čitamo Piki i Argo, M. Gluščević.

KAKO IZGLEDA NAŠE SVAKODNEVNO ČITANJE?

Svaki prvi nastavni sat započinjemo tako da sjednemo u svoj kutak, udobno se smjestimo i započnemo razgovor o onome što smo prethodni dan pročitali, tj. analiziramo pročitano te tako provjeravam razumijevanje pročitanog.

Svakim danom taj razgovor je sve sadržajniji i učenici vrlo dobro reagiraju na pitanja i povezuju događaje.

Valja ovdje naglasiti i onaj, za njihovu dob, naglašen interes za slikovnim, odnosno svaka ilustracija vrlo im je zanimljiva i moram im ih pokazati. Oni tada samoinicijativno komentiraju ilustraciju i uspoređuju je s onim što su prethodno čuli.

Vrlo su posvećeni slušanju moga čitanja, koncentrirani i vrlo je zanimljivo promatrati njihove izraze lica.

Djela koja su opširna, naravno, čitamo i nekoliko dana na način da ih čitam po sadržajnim cjelinama vodeći računa o tome da prekidam čitanje na onim „napetim“ djelovima kako bi učenici bili motivirani i zainteresirani za nastavak ćitanja.

EVO KAKO TO IZGLEDA:

■ ŠTO REĆI NA KRAJU?

Jako sam zadovoljna svojim đacima, početnim rezultatima našega projekta koji će trajati cijelu školsku godinu i već se sada veselim danu kada će se prvi od njih ohrabriti i čitati umjesto mene.

Već sada mogu reći da su vidljivi pozitivni učinci te naše svakodnevne aktivnosti i nema sumnje da će ovaj naš projekt dati pozitivne rezultate.

• SIGURNA SAM DA ĆE MOJIM ĐACIMA ČITANJE BITI SVE SAMO NE TLAKA I MUKA!
• ONI VEĆ SADA ZNAJU DA ĆE IM ČITANJE OTVORITI MNOGA VRATA.

Đurđica KRTANJEK, učiteljica mentorica

OŠ Franje Serta, Bednja