Zavod je tada bio smješten u Novoj Vesi broj 1, a nastavu je pohađalo troje slušača. Broj slušača kemije i farmacije stalno je rastao pa je zgrada u Novoj Vesi postala pretijesna. Stoga je Janeček potaknuo gradnju nove zgrade na Akademičkom trgu (danas Strossmayerov trg). 

Mladi Gustav Janeček, drugi hrvatski sveučilišni profesor kemije

(snimka iz 1879., kada je Janeček imao samo 31 godinu)

…………….

Zgradu u koju se smjestio Lučbeni zavod projektirao je arhitekt Herman Bollé (Köln, 1845. – Zagreb, 1926.), a graditelj je bio Matija Antolec (Petrinja, 1849. – Graz, 1894.; jedan od utemeljitelja Kluba inžinirah i arhitektah Zagreba, preteče Hrvatskoga inženjerskog saveza). Zgrada se počela graditi u travnju 1883., a dovršena je nakon samo deset mjeseci gradnje! Svečano je otvorena 16. veljače 1884. pod nazivom „Ludžbeni zavod Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I.”.

Ludžbeni zavod Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I.

………………………..

Poslije je Janeček nastojao da se sagradi novi i veći kemijski zavod na Marulićevu trgu jer je onaj na Strossmayerovu trgu postao opet premalen zbog velikog broja studenata kemije jer su i studenti iz susjednih zemalja (Slovenije, Srbije, Bugarske itd.) počeli pohađati nastavu iz kemije i farmacije.

Novi je zavod dovršen 1919., ali ga je Povjerenstvo za prosvjetu i vjere grada Zagreba privremeno dodijelilo novoutemeljenoj Tehničkoj visokoj školi, bez pristanka Sveučilišnog senata. No, Mudroslovni se fakultet suprostavio toj odluci pa je zgrada većim dijelom dodijeljena Tehničkoj visokoj školi i manjim dijelom zavodima za botaniku i farmakognoziju Mudroslovnog fakulteta, ali ne i Lučbenom zavodu.

Zgrada na Strossmayerovu trgu 14 je više od sto godina vjerno služila svojoj prvobitnoj namjeni. U njoj su bili smješteni Zavod za analitičku kemiju i Zavod za organsku kemiju Kemijskog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta do 2003., kada su preseljeni na Horvatovac 102a. U zgradi su sada knjižnica HAZU te memorijalne sobe nobelovaca Leopolda Ružičke, Vladimira Preloga, Ive Andrića i književnika Miroslava Krleže.

…………….

Priredio i uredio: Goran BUKAN

Literatura: Paušek-Baždar, S., Trinajstić, N.: Hrvatska kemija u 20. stoljeću − ljudi i događaji, HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2014.