Kad nam je nešto neprocjenjivo vrijedno, onda to čuvamo kao „suho zlato“. Za čovjeka koji je vješt i radišan često kažemo da je „zlata vrijedan“, besprijekorno moralne osobe „čiste su kao zlato“, a djeci često od milja kažemo „zlato moje“. Međutim, zbog silne želje za posjedovanjem zlata tijekom povijesti prolijevala se i krv pa su stari narodi tu požudu nazvali „prokletom pohlepom“ ili „prokletom gladi“ za zlatom (auri sacra fames). Traganje za zlatom dio je ljudske povijesti od početaka civilizacije. Osobito je poznata zlatna groznica koja je na vrhuncu bila sredinom 19. stoljeća u Kaliforniji i Australiji.

 

Američki tragači za zlatom

…………………….

„Zlato je postojano i savršeno jer su naravi u njemu u savršenom suglasju“

Zlato nije ni najrjeđi, ni najvredniji metal, ali je oduvijek čovjeku privlačno zbog jedinstvenih obilježja, kao što su mekoća, metalni sjaj, žuta boja, inertnost, žilavost i iznimna kovkost. Primjerice, jedan gram zlata, veličine zrna riže, moguće je kovanjem razvući u listić površina čak jedan četvorni metar. Zlato u listićima rabilo se odavna za izradu ornamenata i pozlaćivanje drugih materijala, a danas se zlatna folija koristi i za prevlake na svemirskim satelitima. „Zlato je postojano i savršeno jer su naravi u njemu u savršenom suglasju. Obični metali su bolesni jer im naravi nisu uravnotežene.“ Tako je o zlatu pisao Džabir, arapski alkemičar.*

Izlijevanje rastaljenog zlata u zlatnu polugu

…………………….

U prirodi zlato postoji u elementarnom stanju (samorodno zlato), jer je stabilno na zraku, tj. ne reagira s kisikom ni na kojoj temperaturi. Zlato možemo prevesti u otopinu u prisutnosti kloridnih iona, a za oksidaciju zlata potrebno je jako oksidacijsko sredstvo kao što je dušična kiselina. Stoga kažemo da se zlato „otapa“ u zlatotopci ili „carskoj vodici“ (aqua regia), smjesi koncentrirane klorovodične i koncentrirane dušične kiseline u volumnom omjeru 3:1.

Grumeni zlata nađeni u prirodi

…………………….

Primarna su nalazišta zlata vulkanske stijene u kojima je zlato pomiješano s rudama drugih metala te zlatne žile u slojevima kvarca. Djelovanjem atmosferskih utjecaja i erozijom stijena zlato dospijeva u rijeke, potoke i mora. To su sekundarna nalazišta, a takvo zlato nazivamo aluvijalnim. Pretpostavlja se da u morskoj vodi ima oko osam milijarda tona zlata, ali su troškovi vađenja zlata iz mora puno veći od vrijednosti izvađenog zlata. Primjerice, iz jednog kubičnog kilometra morske vode možemo dobiti približno osam grama zlata.

Rudnik zlata Martha na Novom Zelandu

…………………….

„Nije zlato sve što sija“

Kemijski simbol zlata, Au, potječe od latinske riječi aurum („rumenilo izlazećeg Sunca“ ili „sjaj zore“). Anglosaksonska riječ gold vjerojatno potječe od riječi geolo, što znači žuto. Traganje za sjajnim i žutim zlatom često je dovodilo do pogrešnih zaključaka i preuranjenog veselja da je zlato pronađeno. Međutim, jedan od najrasprostranjenijih sulfidnih minerala svakako je pirit, FeS₂. Kristali su lijepo oblikovani, neprozirni, svijetložute do tamnožute boje i metalnog su sjaja. Bojom i sjajem pirit je sličan zlatu pa su ga ljudi nazvali „budalinim zlatom“. Iako na prvi pogled možemo pogriješiti, pirit je manje gustoće od zlata. Zlato ima veliku gustoću (19,3 g/cm³) pa se ispiranjem slegne na dno posude, dok se pirit ispere zajedno s pijeskom i ostalim tvarima manje gustoće.

Pirit ili „budalino zlato“

…………………….

Za proizvodnju nakita iskorištava se oko 75 posto ukupne količine proizvedenog zlata. Osim toga, zlato se rabi za izradu zlatnih poluga i kovanica, u elektrotehnici, stomatologiji, staklarstvu te u prehrambenoj (označuje se kao bojilo E175) i kozmetičkoj industriji. Čisto zlato nije pogodno za izradu nakita pa se legira s drugim metalima (srebro, nikal, bakar, aluminij, platina i dr.), a udio drugih metala u slitini daje zlatu određenu boju. Primjerice, bijelo zlato dobiva se legiranjem zlata s paladijem, niklom i/ili platinom. Cijena bijelog zlata ovisi o udjelu drugog metala u slitini. Najkvalitetnije bijelo zlato napravljeno je od zlata i paladija. Nikal je jedan od najčešćih alergena među metalima pa se legure s niklom katkad presvlače tankim slojem rodija.

Predmeti načinjeni od slitina zlata

…………………….

Čistoća se zlata izražava u karatima. Čisto zlato ima 24 karata, a 18-karatno zlato ima 18 dijelova zlata i 6 dijelova drugog metala. Maseni udio zlata može se izraziti u postotcima (%) ili promilima (‰). Postotak je stoti, a promil tisućiti dio neke cjeline. Primjerice, slitina u kojoj je maseni udio zlata 58,5 posto, tj. 585 promila, ima oznaku 585, a zlato s tom oznakom je 14-karatno.

Zlato nije biogeni element, a ljudsko tijelo ne apsorbira elementarno zlato i njegove soli. Ipak, ono se rabi u medicini za liječenje nekih bolesti, primjerice – reumatoidnog artritisa. Liječenje zlatom dobilo je i svoje ime – krizoterapija – od grčke riječi chrysos (zlato). Nakon višegodišnjeg kliničkog ispitivanja, lijek trgovačkog imena Ridaura odobrila je 1985. Američka vladina uprava za hranu i lijekove. Aktivni je sastojak tog lijeka kompleksni spoj zlata, auranofin.

Model strukture molekule auranofina. Atom zlata prikazan je žuto.

…………………….

*Džabir − prema legendi najugledniji arapski alkemičar, iako nije dokazano da je uopće postojao. Pod njegovim imenom napisane su brojne knjige i spisi, ali se pretpostavlja da je pod tim imenom djelovala skupina tadašnjih alkemičara, Džabirov korpus.

Literatura:

Grdenić, D.: Povijest kemije, Školska knjiga i Novi Liber, Zagreb, 2001.

Emsley, J.: Vodič kroz elemente, Izvori, Zagreb, 2005.

• Piše: Sanja Lukić