O knjizi će govoriti: recenzenti prof. dr. sc. Damir BORAS i akademik Ivica KOSTOVIĆ, dr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Uprave Školske knjige, prof. dr. sc. Jelka PETRAK, predstavnica autora, i urednica knjige dr. sc. Ivana HEBRANG GRGIĆ. Predstavljanje knjige vodit će Slavenka HALAČEV, urednica u Školskoj knjizi.

Knjiga Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti u 14 poglavlja nastoji obraditi temeljna pitanja i probleme s kojima se susreću svi oni koji nastoje osigurati dostupnost i kvalitetu hrvatskih znanstvenih časopisa.

Djelo je podijeljeno u tri tematske cjeline, a uredila ga je Ivana Hebrang Grgić.

 ■ Prva se bavi organizacijom uredničkog rada – nastoji odgovoriti na neka „teška“ pitanja, objašnjava važnost bibliometrijskih pokazatelja za procjenu kvalitete, progovara o (r)evoluciji časopisa, o financiranju i o mrežnim sustavima za uređivanje. Autori radova u prvoj su cjelini  Ana Marušić i Matko Marušić; Bojan Macan i Jelka Petrak; Vladimir Mrša, Iva Grabarić-Andonovski i Zrinka Pongrac Habdija; Jadranka Stojanovski te Franjo Pehar i Zoran Velagić.

 ■ U drugoj su cjelini u središtu pozornosti  autor – autorsko pravo, plagiranje i informacijska pismenost, a autori su poglavlja  Igor Gliha, Ksenija Baždarić i Sonja Špiranec.

 ■ Treća cjelina na temelju primjera konkretnih časopisa analizira specifičnosti znanstvene komunikacije putem hrvatskih časopisa u različitim znanstvenim područjima. Autori su poglavlja u trećoj cjelini  Želimir Kurtanjek i Tamara Jurina; Tomica Hrenar i Nikola Kallay; Tatjana Aparac-Jelušić; Maja Jokić i Jadranka Lasić-Lazić; Sanda Ham te Vanja Borš.

Svih dvadeset i dvoje autora vrhunski su znanstvenici koji se u svom teorijskom i/ili praktičnom radu bave znanstvenim časopisima. Knjiga okuplja njihova iskustva i razmišljanja prikazujući trenutačnu situaciju i nastojeći potaknuti rasprave o budućem razvoju hrvatskih znanstvenih časopisa u kontekstu nacionalne i svjetske znanstvene zajednice.

 ■ O urednici knjige

Ivana Hebrang Grgić završila je studij filozofije i informatologije (smjer Bibliotekarstvo) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2002. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad Izdavaštvo znanstvenih časopisa nakon 1990. godine obranila je 2004. godine, a doktorsku disertaciju Otvoreni pristup znanstvenim informacijama u hrvatskim otvoreno dostupnim časopisima i digitalnim repozitorijima 2009. godine. Godine 2013. izabrana je u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice, a 2015. u znanstveno-nastavno zvanje docentice. Održava nastavu kolegija Časopisi i znanstvena komunikacija, Povijest knjige i knjižnica, Knjižnice i knjižnične zbirke, Osnove bibliotekarstva i dr. Mentorica je više od 70 završnih i diplomskih radova. Godine 2003. bila je članica Uredništva Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva. Godine 2010. izabrana je za članicu Uredništva Hrvatskoga knjižničarskog društva gdje je kao glavna urednica pokrenula niz Hrvatsko knjižničarstvo, za koji je uredila dvije knjige. Autorica je jedne knjige (Open access to scientific information in Croatia: increasing research impact of a scientifically peripheral country) i niza članaka u znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim časopisima. Uredila je šest znanstvenih knjiga, redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama objavljujući radove u zbornicima skupova. Sudjelovala je u domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Jedna je od autorica Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu, objavljene u listopadu 2012. godine.

 ■ Izvadak iz knjige

Ideja za ovu knjigu izrasla je iz poznavanja specifičnosti hrvatske znanstvene komunikacije, kao i iz nedostatnosti hrvatske literature o časopisima kao najvažnijemu mediju formalne znanstvene komunikacije. Razne rasprave u javnosti pokatkad ostavljaju dojam da među znanstvenicima različitih područja ne postoji dobra komunikacija. Znanstvenici uglavnom djeluju unutar svoje mikrosredine i rijetko imaju vremena i prilike baviti se specifičnostima drugih znanstvenih područja. Ova bi knjiga trebala potaknuti takvu komunikaciju.

Zbog toga su kao autori pojedinih poglavlja pozvani vrhunski hrvatski znanstvenici koji se bave, ili su se bavili, uređivanjem znanstvenih časopisa svih znanstvenih područja (pri tome se misli na šest osnovnih područja prema Pravilniku o znanstvenim područjima: biomedicina i zdravstvo; tehničke znanosti; biotehničke znanosti; prirodne znanosti; društvene znanosti i humanističke znanosti). Osim urednika, na suradnju su pozvani i znanstvenici koji se teorijski bave područjem informacijskih i komunikacijskih znanosti, kao i oni koji su kao informacijski stručnjaci zaduženi za upravljanje informacijama u znanstvenim ustanovama. Autori svih poglavlja imaju doktorate znanosti (ili je njihova izrada u tijeku) iz raznih znanstvenih područja. Svi se na neki način u svojem radu bave znanstvenom komunikacijom te vidljivošću i dostupnošću radova hrvatskih znanstvenika. Sa svim je autorima unaprijed dogovorena okvirna tema jer je glavni cilj bio obuhvatiti većinu tema relevantnih za proučavanje hrvatskih znanstvenih časopisa. Autori su samostalno birali način na koji će obraditi zadanu temu u svojem području. Radovi su prikupljeni tijekom 2014. godine.

U knjizi je ukupno 14 poglavlja podijeljenih u tri cjeline: Organizacijauredničkograda (pet poglavlja); Autori: prava, obveze, vještine (tri poglavlja) i Posebnostiznanstvenihpodručja (šest poglavlja).

 Šifra: 61770

Cijena: 189,00 kn