Misao o glazbi kao pokretaču pozitivnih promjena zastupali su mnogi veliki umjetnici i glazbeni pedagozi poput, primjerice, dirigenta Daniela Barenboima. Viziju orkestra kao primjera idealnog društva i glazbe kao puta prema socijalnim promjenama imao je i José Antonio Abreu, venezuelski dirigent, pijanist, ekonomist, aktivist i političar. Njegov je projekt socijalnog djelovanja s pomoću glazbe, nazvan EL SISTEMA, zbog svojih iznimnih rezultata postao jednim od najvažnijih doprinosa kulturi i društvu Venezuele i glazbenoj pedagogiji općenito.

■  Što je El Sistema?

El Sistema je besplatan program umjetničkoga glazbenog obrazovanja djece i mladih dostupan svoj djeci, bez obzira na rasu, podrijetlo, materijalni status, posebne potrebe i sl. Pokrenuo ga je 1975. godine u Venezueli dr. José Antonio Abreu pretvarajući u stvarnost svoj san o orkestru kao modelu idealnog društva koje njeguje suradnju, jednakost, toleranciju i humanost. Upravo je Abreu prije četrdeset godina u skromnim uvjetima, sa samo jedanaest učenika, započeo taj jedinstveni pokret koji slavi umjetničku ljepotu, ljudske vrijednosti i sklad.

Vrijednost programa u kojem su kvaliteta glazbenog obrazovanja i izvedbe podjednako važne kao i socijalni razvoj prepoznali su i mnogi svjetski poznati umjetnici klasične glazbe kao što su dirigenti sir Simon Rattle i Claudio Abbado te tenor i dirigent Placido Domingo. Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji El Sisteme, danas u Venezueli postoji gotovo 500 orkestara djece i mladih koji, premda dolaze iz najsiromašnijih predjela zemlje, sviraju neka od najvećih svjetskih umjetničkih djela jednako kvalitetno kao i svjetski poznati simfonijski orkestri. Tijekom četrdeset godina programa skupnog muziciranja El Sistema više od dva milijuna djece pronašlo je spas od droge, kriminala i drugih opasnosti koje vrebaju na njih na tamošnjim ulicama, a program im je omogućio da duhovno nadvladaju materijalno siromaštvo. El Sistema je pridonijela i osnivanju 30-ak profesionalnih simfonijskih orkestara te među djecom u orkestrima prepoznala talente kojima je omogućeno usavršavanje na glazbenim konzervatorijima. Oni danas postižu zavidne rezultate na međunarodnim glazbenim natjecanjima i ostavljaju dubok trag na svjetskoj glazbenoj sceni. Jedan od najpoznatijih polaznika programa El Sistema svakako je šef dirigent Filharmonije Los Angelesa Gustavo Dudamel.

Glazbena poduka djece u programu El Sistema počinje u ranoj dobi, obično u četvrtoj ili petoj godini života, kombinirajući zborsko pjevanje, rad na pokretu tijela te sviranje blok-flaute i udaraljki. Pjevanje u zboru djecu od prvoga dana uči suradnji u ansamblu, razvija im intonaciju te ih uvodi u glazbu. Suradnji s roditeljima pridaje se veliko značenje, pa djeca zajedno s roditeljima u okrilju svojeg doma izrađuju glazbala od papira za koja se brinu kao da su prava. Orkestralna glazbala dobivaju u dobi između šest i sedam godina (puhaća glazbala nešto poslije zbog fizičkih predispozicija), a orkestralna poduka počinje sviranjem samo jedne note uz zborsko pjevanje razvijajući u djece osjećaj za kvalitetu zvuka. Roditelji se potiču da podržavaju djecu u vježbanju kod kuće. Glazbeno opismenjavanje provodi se postupno i logično, usporedno sa sviranjem, za razliku od glazbenih škola u kojima se note uče na solfeggiu kao zasebnom predmetu.

Dijelovi programa koji uvelike pridonose njegovu uspjehu, a djelomično se razlikuju od sustava glazbenog obrazovanja u Europi, jesu način i intenzitet vježbanja te nastavni plan i uloga učitelja. U Venezueli se podučava svakog dana nakon nastave (ona se održava samo u jutarnjoj smjeni), a svira se i vikendom. Intenzivne četverosatne probe obuhvaćaju individualno učenje dvaput na tjedan, grupno učenje i timski rad međusobnom podukom (peer-to-peer learning) te probe cijelog ansambla. Ugodna atmosfera, radost zajedništva te usmjerenost ljepoti i kvaliteti izvedbe ključni su čimbenici uspjeha takvog načina rada.

Razlika između programa El Sistema i klasičnog sustava obrazovanja vidljiva je i u izboru repertoara. Djeca se već na početku sviranja u orkestru susreću s pojednostavnjenim aranžmanima kapitalnih djela svjetske klasične glazbe kao što su Slavenski marš i Uvertira 1812 P. I. Čajkovskog, Beethovenove i Mahlerove simfonije, Radetzky-Marsch Johanna Straussa, Uvertira William Tell G. Rossinija, Dvořakova simfonija Iz Novog svijeta, ali i aranžmani jazz-skladbi. Radeći kontinuirano i postupno na sve zahtjevnijim aranžmanima, djeca emocionalno, umjetnički, socijalno i duhovno sazrijevaju. Trema zbog javnog nastupa smanjuje se intenzivnim koncertiranjem pred publikom od sâmoga početka, pa javni nastupi djetetu ubrzo postaju prirodno stanje. Njihove vlastite izvedbe, kao i odlazak na koncerte iskusnijih kolega, učenike inspiriraju na daljnji uspjeh, a poticajno i ugodno okružje te suradničko učenje pridonose visokom stupnju motivacije. Učitelj u programu El Sistema ima ulogu umjetnika, učitelja, učenika i građanina. On nadgleda svaki dio učenikova vježbanja te neprestano istražuje i unapređuje proces učenja.

■  Perspektiva El Sisteme u Republici Hrvatskoj i u svijetu

Izvrsni učinci El Sisteme priznati su u cijelom svijetu, pa se ona danas primjenjuje u više od 60 zemalja. Mnoge studije donose nove spoznaje o kvaliteti programa koje pokazuju da sustav ima niz pozitivnih učinaka na akademski uspjeh polaznika te osobni i društveni razvoj djece. Te su promjene u zemljama koje provode program vidljive i u inkluziji djece s posebnim potrebama po uzoru na venezuelski Zbor bijelih rukavica u kojem nastupaju gluha, slijepa i autistična djeca, a u posljednjih se nekoliko godina program proširio i na rad sa zatvorenicima.

Program El Sistema u Republici Hrvatskoj provodi udruga Sustav orkestara djece i omladine – El Sistema Hrvatska, poznatija pod imenom SO-DO, koju su 2011. godine osnovali pijanistica Carmen Hiti i fagotist Zagrebačke filharmonije Ricardo Luque, nekada i sâm polaznik El Sisteme. Udruga je dosad organizirala orkestralne radionice u Istri te započela projekte u Zagrebu i Lekeniku. Kao članica udruge El Sistema Europe, u prethodne je dvije godine omogućila mnogim hrvatskim učenicima odlazak u poznate međunarodne kampove orkestralnog muziciranja u sklopu El Sisteme u vrijeme zimskih i ljetnih školskih praznika (Istanbul, Milano, Beč, London). Radionice orkestralnog muziciranja koje se održavaju nekoliko puta u tjednu mogu se pohađati u zagrebačkom Centru za kulturu Maksimir koji redovito organizira koncerte polaznika.

Jedan od najvažnijih uspjeha El Sisteme svakako je približavanje umjetničke glazbe svim slojevima društva, tj. odgoj publike za klasičnu glazbu. Upravo je zato neizmjerno važno da glazba postane dostupna što većem broju djece od najranije dobi. Odgoj za glazbu s pomoću nje sâme stvara kompetentne i kritične konzumente i poznavatelje glazbe. Suradnja El Sisteme i osnovnih općeobrazovnih te glazbenih škola u budućnosti mogla bi biti dobra prilika za uzajamni rad na kvaliteti umjetničkog obrazovanja učenika i usavršavanje učitelja.

………..

Piše: Ana ČORIĆ

………..

Ana Čorić diplomirana je glazbena pedagoginja. Nakon višegodišnjeg rada s djecom, od ožujka 2015. godine radi kao asistentica na Odsjeku za glazbenu pedagogiju pri Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Studentica je druge godine Poslijediplomskog doktorskog studija Pedagogije pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a u svojem radu posebno zanimanje posvećuje medijskoj pedagogiji, skupnom muziciranju, građanskoj pismenosti te interdisciplinarnom pristupu i suvremenim nastavnim tehnologijama u nastavi glazbe.

……………………………………