S prvim zrakama sunca stali smo u životopisnom talijanskom gradiću Peschiera del Garda nedaleko Verone.

Peschiera del Garda, Italija

……………..

Vožnjom kroz prekrasne Alpe i prolaskom kroz tunel Mont Blanc ušli smo u Francusku i nastavili vožnju do Ženeve. Razgledom Ženeve završili smo dugi put i bili smo spremni za radni ponedjeljak i posjet CERN-u [„Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire”].

Vožnja kroz Alpe

……………..

Centralni događaj našeg posjeta upravo je bio CERN. Europski laboratorij za fiziku čestica najveći je istraživački laboratorij na svijetu. CERN je 1954. godine osnovalo Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire – CERN), a nalazi se na francusko-švicarskoj granici, zapadno od Ženeve. Tada su istraživanja bila usmjerena na razumijevanje fizike unutar atoma (stoga je razumljiv naziv „nuklearni“). U CERN-u je zaposleno oko 2.500 ljudi, a oko 800 znanstvenika iz 580 institucija koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja. CERN-om upravlja 20 zemalja članica Europske unije. S dodatnih 38 zemalja, među kojima je i Hrvatska, CERN surađuje na temelju ugovora o suradnji. Nakon drugog svjetskog rata europska znanost nije bila konkurenta svjetskoj te je skupina vizionara maštala o stvaranju Europskog laboratorija za istraživanje atomske fizike. Takav bi laboratorij ujedinio europske atomske fizičare i značajno smanjio troškove potrebne za svaku europsku zemlju da otvori svoj vlastiti laboratorij. Francuski fizičar Louis de Broglie prvi je službeno predložio stvaranje Europskog laboratorija, koji je otvoren u Lausanne, 9. prosinca 1949. Godinu kasnije je američki nobelovac i fizičar Isidor Rabi potaknuo i autorizirao UNESCO da pomaže i potiče osnivanje regionalnog istraživačkog laboratorija u svrhu povećanja međunarodne znanstvene suradnje. Ubrzo nakon, početkom 1952. godine, 11 zemalja je potpisalo osnivanje Europskog vijeća za nuklearna istraživanja te je kratica CERN rođena. U narednim godinama uslijedili su dogovori oko mjesta i vremena gradnje laboratorija te je odabrana Ženeva, gdje je 1954. godine položen kamen temeljac.

The Globe of Science and Innovation, CERN

……………..

Konvenciju o stvaranju organizacije postepeno je ratificiralo 12 država članica CERN skupine: Belgija, Danska, Francuska, Savezna Republika Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Norveška, Švedska, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Jugoslavija. CERN-ov prvi akcelerator, Synchrocyclotron, pušten je u pogon 1957. godine, dvije godine kasnije PS (protonski sinkroton) je pokrenut. Uslijedile su brojne nadogradnje eksperimentalnih postava, otkrića i uspjesi istraživača poput značajnog otkrića Higgsovog bozona te stvaranja svjetske WWW mreže. Do dana današnjega, uspjesi nisu prestali stizati.

CERN se sastoji od četiri velika projekta CMS, ALICE, ATLAS i LHCb. Sve su aktivnosti ovih laboratorija javne. U svakom se trenutku može tražiti odgovor na postavljeno pitanje od voditelja, istraživača u nekom projektu. Unutar službenih prostorija u bilo kom trenutku, sve se može snimati. Mi smo imali veliku sreću što su pogoni trenutno neaktivni i mogli smo se spustiti sto metara pod zemlju i posjetiti jedan od velikih detektora. Posjetili smo CMS (Compact Muon Solenid) koji se nalazi na francuskom teritoriju.

100 metara pod zemljom – CMS detektor

……………..

Saznali smo da je u 27 km tunela (LHC) postavljen sustav dipolnih magneta od 15 metara koji zakreću snopove i kvadrupolnih magneta koji fokusiraju snop čestica. 

Ispred CMS-a

………………

Sve skupa ohlađeno na temperaturu od –271,3 °C (1,9 K), temperaturu nižu od prosječne temperature svemira! Za hlađenje se koristi više od 60 tona tekućeg helija. Dobivanje snopova koji će se sudariti u akceleratoru kompleksan je proces. Predakceleratori u nekoliko faza ubrzavaju protone da bi na kraju bili pušteni u LHC (Large Hadron Collider – Veliki hadronski sudarač) gdje se ubrzavaju do konačne brzine od 7 TeV. Snopovi se kreću brzinom od 99,99 % brzine svjetlosti.

Nakon obilaska CMS-a vratili smo se u glavni dio CERN-a u Ženevi gdje nam je dr. sc. Senka Đurić održala prezentaciju o glavnim eksperimentima u CERN-u te osnovama standardnog modela fizike čestica. Nakon ručka nastavili smo vođenu turu.

Veliki izložbeni magnet u CERN-u

………………

Službeno izlaganje (približno 45 minuta) vodio je dr. sc. Mark Tyrrell, a pratili smo ga zajedno s grupom gimnazijalaca iz Liverpoola. U interaktivnom predavanju, dr. Tyrell bio je oduševljen komunikacijom i znanjem naših učenika, toliko da je u jednom trenutku zamolio našeg učenika da prepusti i drugima sudjelovanje u raspravi. Predavanje je popraćeno desetominutnim filmom o povijesti izgradnje CERN-a. Uz stručno vodstvo domaćina znanstvenika, obišli smo kontrolnu sobu još jednog detektora, ATLAS-a, poslušali nove zanimljive činjenice o CERN-u te pogledali stare postave koji su se koristili u prošlosti. Obilazak je trajao dodatna 2 sata. Razgledali smo i izložbu o svemiru. Posjetili smo naravno i suvenirnicu. Nakon uzbudljivog dana, raznih novosti o kvarkovima, Higgsu, standardnom modelu i raznim otvorenim pitanjima fizike – što nam je ostalo? Sama pitanja: Što je tamna tvar, energija? Gdje su granice novih istraživanja? Hoćemo li mi ovo ikada razumjeti? Puno je pitanja. I sva traže odgovore…

Predvečer smo krenuli prema Badenu, gdje smo se smjestili u hostel. Posjetili su nas gđa Ana Števanja i konzul Igor Surdich.

Ujutro smo stigli u Zürich gdje nas je dočekao naš bivši učenik Luka, koji nas je laganom šetnjom kroz grad, uz rijeku Limmat, proveo do Generalnog konzulata RH gdje smo se upoznali s Generalnim konzulom Slobodanom Mikacom. Gospodin Mikac nam je ukratko objasnio čime se bavi konzulat. 

Pred konzulatom RH u Zürichu

………………….

U konzulatu nas je dočekala i gospođa Ana Števanja, koja nas je potom zajedno s Lukom povela u nastavak šetnje gradom. Obišli smo staru jezgru, popeli smo se na toranj crkve Grossmünster i posjetili crkvu Fraumünster u kojoj su posebno zapaženi vitraji slavnog Marca Chagalla iz 1970. godine.

Šetnja uz rijeku Limmat

………………….

Posjetili smo ETH (Eidgenössische Technische Hochschule Zürich) gdje su nam mladi znanstvenici (Luka Piškorec, Matija Žeško i Ivana Belošević), koji tamo završavaju svoje studije i doktorate, prezentirali čime se bave i opisali kako je to studirati na ETH-u. 

Predavanje na ETH

………………….

Raspravom nakon predavanja službeno smo završili naš edukacijski posjet. Umorni, ali zadovoljni otišli smo u kupovinu suvenira čime smo završili naš posjet Švicarskoj.

Sretan povratak u Zagreb

……………..

Najbolje su svoje dojmove iskazali naši učenici:

„Sve u svemu mnogo sam naučio i doživio te mi se putovanje jako svidjelo. Jedina loša strana je što je hrana bila smiješno skupa.”

                „Svidjelo mi se što su nam u susret izašli naši znanstvenici koji rade u CERN-u kao i oni s ETH u Zürichu pa smo se i u vođenoj turi u CMS-u, ali i na predavanjima na ETH-u i obilasku Züricha osjećali zbilja dobrodošli. Sve zajedno posjet CERN-u, najvažnijem Institutu za fiziku elementarnih čestica na svijetu, nama kao mladim fizičarima, ali i našim profesorima, ostaje kao lijepo iskustvo.”

                „Na putu smo upoznali nove ljude te naučili nova znanja iz fizike. Dobili smo uvid u CERN kakav inače nije dostupan svakoj osobi.”

                „Posjet CMS-u bio je veoma dojmljiv, pri čemu me najviše zadivila veličina samog projekta. Posjet SC-u dao nam je uvid u povijest CERN-a, a posjet ATLASU-u u njegovu sadašnjost. Oba posjeta su bila veoma zanimljiva, a znanstvena pozadina fascinantna, iako mi još dugo neće biti u potpunosti razumljiva.”

                „Ukupni dojam teško je dočarati u par rečenica, ali dovoljno je reći da je ovo putovanje bez sumnje ostavilo jedan vrlo pozitivan trag u mom životu.”

………..

Realizaciju ovog edukacijskog putovanja omogućili su Gradski ured za obrazovanje, Sancta Domenica, Combis, Narodne novine, Školska knjiga, Valamar Riviera, Jadranski naftovod, Allianz Zagreb, Hrvatski kulturni klub iz Badena na čelu s gospođom Anom Števanja, naš bivši učenik, a sada student ETH-a Luka Manola, naši znanstvenici prof. dr. sc. Mirko Planinić, dr. sc. Vuko Brigljević, dr. sc. Senka Đurić i dr. sc. Srećko Morović.

Također zahvaljujemo Generalnom konzulu RH u Švicarskoj Slobodanu Mikacu i konzulu Igoru Surdichu na srdačnom prijemu.

………..

Bernardica MLINARIĆ, prof. mentor

Katarina JELIČIĆ, prof.

Marko MOVRE, prof.