Tema konferencije održane u ožujku u Limi bila je EDUKACIJA ZA RAZVOJ: KVALITETA I UKLJUČENJE ZA PROMJENU GLOBALNIH LJUDSKIH KAPITALNIH POTREBA.

„Svijet priča o finskom školskom sustavu. Stoga bih željela čuti Sahlberga“, rekla mi je britanska profesorica, jedna od sudionica konferencije. „To je holistički sustav koji pomaže i lošijim i boljim učenicima da postignu najbolje rezultate“, objasnila je.

57-godišnji Sahlberg radio je kao školski učitelj, edukator učitelja, istraživač i politički savjetnik u Finskoj, a istraživao je edukacijske sustave i reforme diljem svijeta. U njegove specijalnosti spadaju i poboljšanje škola, pitanja međunarodne edukacije, razredno poučavanje i učenje te školsko vodstvo.

Sahlbergova najprodavanija knjiga – Finske lekcije 2.0: Što svijet može naučiti iz obrazovne reforme u Finskoj – priča je o tome kako je ta zemlja izgradila odličan edukacijski sustav u četiri desetljeća.

Knjiga opisuje evoluciju finskog edukacijskog sustava i ukazuje na to u čemu se razlikuje od SAD-a i ostatka svijeta.

„Finska priča je priča o izgradnji dugoročnih poboljšanja u zajedničkoj viziji budućnosti škole, političkog konsenzusa i profesionaliziranja nastavničke profesije“, kaže Sahlberg, koji trenutačno radi kao gostujući profesor na Graduate School of Education pri harvardskom sveučilištu.

Sahlberg smatra da će do poboljšanja u kvaliteti doći tek tada kad oni koji donose odluke i edukatori shvate da je edukacija dio „društvenog kompleksa“ okruženog drugim sektorima javnih politika. Jedna je od lekcija finskog sustava to da poboljšanje edukacijskog sustava zahtijeva vrijeme, a to ne možemo požurivati. Drugo, pokazalo se da je pojačavanje pravednosti i jednakosti edukacije najbolja strategija za poboljšanje kvalitete učenja kod učenika“, objašnjava Sahlberg, koji je radio kao savjetnik za mnoge vlade i međunarodne organizacije.

Edukacijska pravednost podrazumijeva ranu edukaciju za svu djecu, financiranje svih škola tako da bi mogle bolje služiti onima s posebnim edukacijskim potrebama, pristup zdravstvenim uslugama za svu djecu u školama te nacionalni kurikulum koji inzistira na tome da se škole fokusiraju na cijelo dijete, umjesto na uska akademska postignuća.

Zahvaljujući tom holističkom edukacijskom sustavu usmjerenom na kvalitetu umjesto na kvantitetu, finski učenici redovno postižu visoke rezultate na PISA-inim testovima iz čitanja, matematike i znanosti.

Finski sustav je neovisno ocjenjivalo nekoliko organizacija i akademika. Jednu takvu evaluaciju obavila je Janet English, američka edukatorica koja sada koristi finske metode poučavanja u svojoj srednjoj školi.

Na svom blogu Janet English piše o tome kako učitelju funkcioniraju u sustavu: „Učitelji teže emocionalnom i intelektualnom povezivanju učenika sa sadržajem. Oni obično učenicima omogućuju da odaberu što žele učiti unutar kurikuluma.“

Komentirajući indijski edukacijski sustav, u kojem su upisi dostigli gotovo 100 posto, ali razine učenja su vrlo niske, Sahlberg kaže: „Povećavanje dostupnosti uništava resurse  potrebne za održavanje ili poboljšavanje kvalitete edukacije. Često se događa da povećavanje broja upisanih učenika dovodi u škole puno više učenika koji bi imali koristi od specijalne edukacije ili više individualiziranih edukacijskih pristupa. To neće biti moguće ako škole nemaju dovoljno resursa. Bez ulaganja u pravednost, kvaliteta edukacije najčešće pati.“

Premijer Narendra Modi nedavno je rekao kako vlada planira izmijeniti edukacijski sustav. Nadajmo se da će fokus ovaj put napokon biti na kvaliteti umjesto kvantitete.

 …………………….

NAPOMENA:

Hindustan Times je drugi najveći dnevnik u zemlji, a čita ga gotovo 3,7 milijuna čitatelja diljem Indije, koji mu se okreću u potrazi za dnevnim vijestima, informacijama, analizama i zabavom.

Izvor: hindustantimes.com