'VELIKI PODATCI' SU TREBALI POPRAVITI EDUKACIJU, ALI NISU

Vrijeme je za 'male podatke'

srijeda, 17. kolovoza 2016.

Prije više od desetljeća „veliki podatci“ i Google Analytics postali su dio svijeta edukacije.

Vrijeme je za 'male podatke'

(Veliki podatci je termin koji se koristio da bi se opisalo nizove podataka tako velike da ih mogu analizirati samo računala, a analitika je termin koji se koristio za opisivanje načina na koji se podaci prikupljaju, analiziraju i koriste.)

Zagovornici velikih podataka vjeruju da informacije mogu pomoći onima koji donose odluke da naprave sustavna poboljšanja u ishodima učenika, ali se dosad to nije dogodilo.

Slijedi članak o problemima koje veliki podatci predstavljaju u edukaciji i o nečemu novom što bi moglo stvarno utjecati: „mali podatci“. Što je to?

  • Evo članka koji su napisali Pasi SAHLBERG i Jonathan HASAK.

Pasi Sahlberg, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za školske reforme i edukacijske prakse, predaje na Harvard Graduate School of Education i autor je bestsellera „Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne reforme u Finskoj?“

Jonathan Hasak radi na promjeni javnih politika da bi one bile veća podrška mladima koji su odvojeni od tržišta rada i od škole.

........

Jedna stvar po kojoj se škole u SAD-u razlikuju od škola diljem svijeta je način na koji "zidovi podataka", koji pokazuju rezultate standardiziranih testova, ukrašavaju hodnike i zbornice. Zelena, žuta i crvena boja ukazuju na razine uspjeha učenika i učionica. Za ozbiljne reformatore to je tip transparentnosti koji otkriva više podataka o školama pa se shvaća kao dio pitanja o tome kako poboljšati školu.

Međutim, ti nizovi podataka često ne daju uvid u poučavanje i učenje u samim učionicama; temeljeni su na analitikama i statistikama, a ne na emocijama i odnosima koji pokreću učenje u školama. Također iskazuju učinak i ishode, a ne utjecaj učenja na živote i umove učenika.

Nakon što je No Child Left Behind Act postao zakonom u SAD-u 2012. godine, svi učenici u razredima od trećeg do osmog svake godine i jednom u srednjoj školi moraju biti testirani u čitanju i matematici koristeći vanjske standardizirane testove.

Osim toga, države su imale vlastite zahtjeve za testiranje kojima su škole i učitelje držale odgovornima. Rezultat toga su razne procedure za evaluaciju učitelja kao odgovor na podatke dobivene iz tih testova. Trenutačno postoji više raspoloživih podataka nego ih se razumno može obraditi, a još nije došlo do nekog znatnog poboljšanja u ishodima.

Ako ste vođa bilo kojeg modernog edukacijskog sustava, vjerojatno vam je jako stalo do skupljanja, analiziranja, skladištenja i prenošenja velikih količina informacija o školi, učiteljima i učenicima na temelju tih nizova podataka.

Taj tip informacija naziva se „velikim podatcima“, što je termin koji se prvi put pojavio oko 2000., a poziva se na nizove podataka koji su toliko veliki i složeni da ih se ne može procesuirati uobičajenim aplikacijama za procesuiranje podataka.

Prije dva desetljeća tip podataka koje su sustavi za upravljanje podataka procesuirali bili su ulazni faktori za edukacijski sustav, poput upisa učenika, karakteristika učitelja ili izdataka za edukaciju. Danas veliki podatci pokrivaju niz indikatora o procesima poučavanja i učenja, a to sve više govori o trendovima učeničkih postignuća tijekom vremena.

Uz "izlijevanje" podataka, međunarodne organizacije nastavljaju izgrađivati regionalne i globalne banke podataka. Bez obzira na to je li riječ o Ujedinjenim narodima, Svjetskoj banci, Europskoj komisiji ili Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, današnji međunarodni reformatori skupljaju i upravljaju s više podataka o ljudskom razvoju nego ikada prije.

Osim vladinih agencija, postoje i tvrtke za globalnu edukaciju i konzultiranje poput Pearsona i McKinseyja, koje vide poslovne prilike u tržištu velikih podataka.

  • Među najpoznatijima danas je OECD-ov program PISA, koji mjeri čitanje, matematiku i znanstvenu pismenost 15-godišnjaka diljem svijeta. OECD sada upravlja i globalnim sustavom pozicioniranja koji onima što odlučuju govori na kojem su mjestu njihovi edukacijski sustavi u kontekstu globalne mreže i kako da dođu do željenog mjesta.
  • OECD je također postao svjetski vođa u pokretu velikih podataka u edukaciji.

Unatoč svim novim informacijama i koristima koje dolaze s njima, postoje očiti problemi u tome kako se veliki podatci koriste u edukacijskim reformama. Zapravo, sveznalice i političari često zaboravljaju da veliki podatci, u najboljem slučaju, otkrivaju samo odnose između varijabli u edukaciji, a ne uzročnost. Kao što će vam reći na bilo kojem tečaju uvoda u statistiku, korelacija ne podrazumijeva uzročnost.

Podaci dobiveni od PISA-e, na primjer, sugeriraju da su „najuspješniji edukacijski sustavi oni koji kombiniraju kvalitetu i 'pravičnost'“. Pritom valja imati na umu i to kako ova izjava ističe da se postignuće učenika (kvaliteta) i pravičnost (snaga odnosa između postignuća učenika i obiteljske pozadine) tih ishoda u edukacijskim sustavima događaju u isto vrijeme. To, doduše, ne znači da bi jedna varijabla mogla uzrokovati drugu. Korelacija je vrijedan dio dokaza u procesu stvaranja odluka u edukaciji, ali ona mora biti dokazana i zatim svi mogući uzročni odnosi mogu biti pažljivo istraženi.

PROBLEM JE U TOME što edukacijski reformatori diljem svijeta sada reformiraju svoje edukacijske sustave putem korelacija temeljenih na velikim podatcima iz svojih vlastitih nacionalnih sustava za procjenjivanje učenika te iz međunarodne edukacijske baze podataka bez odgovarajućeg razumijevanja detalja koji znače stvarnu razliku u samim školama.

Jedna nedavna doktorska disertacija obranjena na Sveučilištu Cambridge zaključuje da je većina zemalja OECD-a koje sudjeluju u PISA-inom istraživanju uvela promjene u svojim edukacijskim politikama primarno na temelju PISA-inih podataka kako bi poboljšale uspjeh na budućim PISA-inim testovima.

PITANJE JE: Jesu li promjene temeljene na velikim podatcima zaista prikladne za poboljšanje poučavanja i učenja u školama i učionicama?

  • Mi mislimo da postaje očito kako veliki podatci sami neće moći popraviti edukacijske sustave. Političari moraju bolje razumijevati što je zapravo dobro poučavanje i kako ono vodi do boljeg učenja u školama. Tu informacije o detaljima i odnosima u školama postaju važni.

To je ono što Martin LINDSTROM naziva „malim podatcima“:

mali tragovi koji otkrivaju velike trendove. U edukaciji su ti mali tragovi često skriveni u nevidljivom životu škole. Razumijevanje tog života mora postati prioritet za poboljšanje edukacije.

DAKAKO, NE POSTOJI JEDAN PRAVILAN NAČIN ZA PRIKUPLJANJE MALIH PODATAKA U EDUKACIJI.

MOŽDA JE NAJVAŽNIJI SLJEDEĆI KORAKshvaćanje ograničenja trenutačnih politika koje su vođene politikama i praksama velikih podataka.

Prejako oslanjanje na podatke prikupljene izvana moglo bi biti varljivo u pogledu donošenja odluka.

Edwars DEMING jednom je rekao da „bez podataka vi ste samo još jedna osoba s vlastitim mišljenjem“. Ali, Deming nije mogao zamisliti veličinu i brzinu podatkovnih sustava koje danas imamo. Automatizacija koja se oslanja na neprestano skupljanje podataka sada mijenja naše dnevne živote. Vozači danas ne moraju znati kako koristiti karte kada mogu koristiti pametne navigatore koji im pronalaze najbolje rute: piloti provode više vremena koristeći autopilot nego vlastite ruke.

  • Slični trendovi se događaju i u edukacijskom sustavu, gdje bezbrojni reformatori pokušavaju „poremetiti“ uobičajeni rad škole.

Veliki podatci su se zasigurno pokazali korisnima za globalnu edukacijsku reformu, informirajući nas o korelacijama koje su se dogodile u prošlosti. Ali, da bi poboljšali poučavanje i učenje, reformatori moraju obratiti više pozornosti na male podatke – na raznolikosti i ljepotu koja postoji u svakoj učionici te na uzroke koje otkrivaju u prošlosti.

Ako ne dopustimo da nas vode politike kreirane na malim podatcima, uskoro bismo mogli otkriti da nas vode veliki podatci i lažne korelacije. [IZ STRANIH MEDIJA | washingtonpost.com]

 

Izvor:

https://www.washingtonpost.com/news/answer-sheet/wp/2016/05/09/big-data-was-supposed-to-fix-education-it-didnt-its-time-for-small-data/

Vezani članci
Školski portal: Aplikacije za anonimu prijavu nasilja

Aplikacije za anonimu prijavu nasilja

Dvije su aplikacije prilagođene dvjema dobnim skupinama, odnosno djeci i…

Školski portal: Boja vatre i krvi, života i smrti

Boja vatre i krvi, života i smrti

U tehnološkom smislu, boje su proizvodi kemijske industrije namijenjeni bojenju…

Školski portal: Rijeka: Gradska knjižnica ima 3D printer

Rijeka: Gradska knjižnica ima 3D printer

Cijela je priča oko 3D printanja u Hrvatskoj potpuno nova,…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Zajednički Božićni koncert

Zajednički Božićni koncert

U prohladnoj Bazilici Srca Isusova (popularnoj…

Školski portal: Digitalni sadržaji i aktivnosti

Digitalni sadržaji i aktivnosti

■  1. razred:  ZBRAJANJE I ODUZIMANJE…

Školski portal: Zadarski učenici proizvodit će čips od jagoda

Zadarski učenici proizvodit će čips od jagoda

Projekt je prijavljen u sklopu javnog…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…