Školstvo u medijima
VELIKA BRITANIJA I MITOVI U OBRAZOVANJU I NJIHOVO PODRIJETLO
4 razotkrivena mita koja još vladaju školama
objavljeno: 26. rujna 2016.

Ne treba čuditi činjenica da su mnogi učitelji zainteresirani za neuroznanost i psihologiju jer su to područja memorije, motivacije, znatiželje, inteligencije i odlučnosti koji su vrlo važni u obrazovanju. Ali, neuroznanost i psihologija su složeni i slojeviti predmeti kojima treba pristupiti s puno opreza. Iako je postignut napredak u razumijevanju onoga što pomaže ili sputava učenike, još postoji raskorak između laboratorijskih istraživanja i onoga što se događa u mnogim školama. Mnogi neuromitovi su jako rašireni po našim učionicama, a istraživanja pokazuju da su ljudi često zavedeni neuroznanstvenim tumačenjima, čak i ako nisu točna niti relevantna. Istraživanja također pokazuju da tumačenja udružena s određenom predstavom ili slikom koju stvara mozak mogu uvjeriti ljude u njihovu valjanost, koliko god ta popratna slika bila slučajna. Lia COMMISSAR, voditeljica projekta pri Welcome Trustu, tvrdi da postoji nekoliko razloga zašto neuromitovi dobivaju na snazi:

Čini se da opstaju jer ih je lako razumjeti, podudaraju se sa svakodnevnim opažanjima, snažno su promovirani i lako provodljivi. No, nažalost, često imaju malo ili nimalo dokaza koji potvrđuju njihov učinak na proces učenja.

Takvi mitovi su trošak vremena i novca, ali važno je istražiti i izložiti ih. Koji su to popularni neuromitovi koji postoje u školama i kako su se ukorijenili?

1.) STILOVI UČENJA

Mit: Učenje stilova često se naziva skraćeno VAK – studenti su kategorizirani kao vizualni, slušni ili kinestetički tip učenika. Taj mit kaže da će učenici naučiti više ako su učili na način koji odgovara njihovom omiljenom stilu. Usprkos nedostatku bilo kakvih dokaza koji bi poduprli tu tvrdnju, istraživanje provedeno 2012. godine pokazalo je da 93 posto nastavnika u Velikoj Britaniji vjeruje u tu teoriju.

Kako se ukorijenio: Svaki učenik je jedinstven i ima specifičnu osobnost, iskustvo i gene. Učitelji su često upućivani da potiču različitost kako bi bili sigurni da svako dijete postiže najveći mogući napredak u skladu sa svojim mogućnostima. To je, u kombinaciji s činjenicom da učenici mogu imati sklonost određenoj metodi poučavanja, preraslo u uvjerenje da će, ako se primjenjuje stil učenja koji odgovara njegovim željama, učenik zasluživati bolje ocjene.

Kamo dalje sa stilovima učenja? Učitelj Tom BENNET je nedavno skrenuo pozornost na problem tog mita koji se predaje u sklopu inicijalnog obrazovanja nastavnika. Na Twitteru se koristi hashtag #VAKOFF kako bi se ukazalo na te neuro-gluposti. Kako bi se istaknuo nedostatak dokaza u vezi s tim mitovima, ponuđeno je 5000 dolara onome tko uspije dokazati korist od primjene spomenutih teorija. Napredak u istraživanjima pomogao bi u ubijanju mita, s nalazima koji bi ukazivali na činjenicu da prijenos novih informacija učenicima koristeći spektar različitih osjetila rezultira uspješnijim učenjem.

2.) KORISTIMO SAMO 10 POSTO MOZGA

Mit: Ovaj mit kaže da ljudi koriste samo 10 posto svog mozga. U istraživanju javnosti u Brazilu taj mit o mozgu je bio jedan od najrasprostranjenijih. Ali, on je potpuno netočan. Danas smo u mogućnosti ispitati mozak detaljnije nego ikad prije; ako koristimo samo 10 posto mozga, barem jedan znanstvenik bi pisao o tome, ali dosad nije ni jedan.

Porijeklo: Mnogi vjeruju da je Albert EINSTEIN prvi izrekao tu tezu. Ali, nije! Ustvari, on nije izrekao većinu stvari koje mu pripisuje internet. Taj mit je privlačan jer osvjetljava vrlo istinitu činjenicu da najvjerojatnije možemo napredovati u mnogim stvarima, odnosno da je naš potencijal nepoznata i neistražena kategorija.

Kamo dalje s mitom o 10 posto? Nadamo se da će ga priljev uvjerljivih dokaza s vremenom potopiti. Nažalost, dok god bude povezivan s koncepcijom samopoboljšanja i rada na sebi, vjerojatno će još neko vrijeme ostati među nama.

3.) DESNI MOZAK PROTIV LIJEVOG

Mit: 91 posto nastavnika vjeruje da razlika između lijeve i desne hemisfere objašnjava individualne razlike među učenicima. To se obično pretoči u uvjerenje da si osoba lijevog mozga ako si racionalan i objektivan ili desnog mozga ako si intuitivan i kreativan.

Podrijetlo: godine 1960. istraživanje na pacijentima s epilepsijom otkrilo je da, kada je veza između lijeve i desne hemisfere razbijena, svaka strana djeluje pojedinačno i obrađuje stvari drugačije. To je dovelo do uvjerenja da dvije polutke djeluju neovisno i zadovoljilo je našu želju da kategoriziramo ljude i ponašanja. Učinilo je složeno jednostavnim, zbunjujuće jasnim.

Što je sljedeće u mitu o lijevom-desnom mozgu?

Istraživanja su otkrila da nijedna polutka nije isključivo odgovorna za određeni tip osobnosti. To je posebno štetan mit jer može dovesti do toga da učenici ne ulažu trud u pojedinim predmetima za koja smatraju da nemaju mozga.

4.) VJEŽBE ZA MOZAK ČINE NAS PAMETNIJIMA

Mit: Igre koje vježbaju mozak poboljšavaju memoriju, koncentraciju i inteligenciju. O tome obično svjedoče ljudi koji koriste te igre i napreduju u njima. Međutim, problem je u tome što se taj napredak u vještini malo ili nimalo pokazuje kad se testira u različitim kontekstima.

Podrijetlo: Ovaj mit uglavnom su gurale kompanije koje su pokušavale unovčiti interes javnosti za neuroznanost. Možda su zabavne, ali istraživanja pokazuju da nas popularne igre za mozak ne čine pametnijima niti unaprjeđuju naša razmišljanja.

Što je sljedeće u mitu o igrama za mozak? Postoji određena korist za manji postotak populacije (rana istraživanja pokazala su korist u borbi protiv Alzheimerove bolesti). Međutim, jedan od vodećih istraživača igara vježbi za mozak zaključio je da:

ne postoji dokaz za bilo kakva opća poboljšanja kognitivne funkcije nakon treninga mozga na velikom uzorku zdravih odraslih osoba.

  • ZAŠTO JE NASTAVNICIMA NUŽNO KRITIČKO OKO

Područje psihologije i neuroznanosti mogu nam biti korisni u pomaganju učenicima, ali važno je njihove tvrdnje promatrati kritičkim okom. Prodaje li se teza kao čarobni štapić? Koji su dokazi iza nje? Djeluje li prejednostavno? Nadamo se da će ovi mitovi, kada izumru, biti zamijenjeni praktičnim savjetima kako pomoći učeniku, koji su poduprti kredibilnim istraživanjima. [ IZ STRANIH MEDIJA | theguardian.com ]