Većina formalnih akademskih “platformi” poput javnih škola i sveučilišta običava raščlanjivati znanja u sadržajna područja – ono što se uči, umjesto kako i zašto se uči. To do određene mjere umanjuje funkciju čiste filozofije. Psihologija, neurologija, čak i antropologija sve su utjecajnije u “edukaciji”, što možda objašnjava zašto kritičko razmišljanje toliko često nedostaje u većini kurikuluma i nastavnih planova.

No, postoje iznimke. Johny Dewey je jedna od središnjih figura u modernoj zapadnoj edukaciji. Britanski filozof Bertrand Russel je također bio zainteresiran za to kako ljudi razmišljaju i uče, pa je jednom za članak objavljen 1951. u New York Timesu sastavio prikladan popis koji možemo slijediti kao niz “pravila” za kritičko razmišljanje.

10 esencijalnih pravila za kritičko razmišljanje Bertranda RUSSELA

■ Nemojte biti apsolutno sigurni ni u što.

■ Nemojte misliti da se isplati nastaviti prikrivanjem dokaza, jer dokazi će sigurno prije ili poslije izići na vidjelo.

■ Nikad nemojte obeshrabrivati razmišljanje jer ćete sigurno uspjeti u tome.

■ Kad se susretnete s drugačijim mišljenjem, vašeg supružnika ili vaše djece, nastojte ga prevladati argumentima, a ne autoritetom, jer je pobjeda ovisna o autoritetu nestvarna i iluzorna.

■ Ne poštujte autoritet drugih, jer se uvijek mogu naći oprečni autoriteti.

■ Ne koristite moć da biste ugušili mišljenja koja smatrate opasnima, jer ako to učinite, takva mišljenja će ugušiti vas.

■ Ne bojte se biti ekscentrični u mišljenju, jer svako prihvaćeno mišljenje se nekad smatralo ekscentričnim.

■ Više uživajte u inteligentnom neslaganju nego u pasivnom slaganju, jer ako cijenite inteligenciju kao što biste trebali, to podrazumijeva dublji sporazum nego potonje.

■ Budite savjesno istinoljubivi, čak i ako je istina neprikladna, jer istina je još nezgodnija kad je pokušavate prikriti.

■ Nemojte biti ljubomorni na sreću onih koji žive u “budalinom raju”, jer samo budala može misliti da je to sreća.

…………………..

NAPOMENA:

• Autor članka je Terry HEICK – urednik portala Teach Thought. Njegov glavni interes je kako se poučavanje mijenja u digitalnom i povezanom svijetu, te digitalna pismenost, uloga igre u učenju, fleksibilnost projektno orijentiranog učenja, potencijal videoigara i simulacije u učenju itd.
• Izvor: teachthought.com