U prosjeku, diljem zemalja OECD-a kompenzacija osoblja uključenog u edukaciju bila je 77 posto ukupnog troška na edukaciju u 2013. godini.

U novčanom smislu, godišnji trošak plaća nastavnika po učeniku u osnovnim školama dosezao je 3389 dolara u zemljama OECD-a 2014. godine, ali taj iznos kretao se od 1000 dolara u Meksiku do 5379 dolara u Austriji.

Međutim, mi također znamo da ono što se broji nije uložena količina novca, nego način na koji je taj novac iskorišten.

PISA otkriva da, iznad određenog praga, više novca uloženog u edukaciju ne vodi nužno do boljih ishoda. Zemlje koje podjednako troše po učeniku često koriste taj novac na različite načine.

Trošak plaća po učeniku u svakoj zemlji temelji se na mješavini četiriju glavnih faktora: učiteljskim plaćama, vremenu poučavanja, vremenu nastave i veličini razreda. Razlike između zemalja su vrlo velike, pogotovo u zemljama koje stižu do sličnih troškova učiteljskih plaća po učeniku, ali na temelju različitih kombinacija spomenutih faktora.

Uzmimo, na primjer, dvije zemlje sa sličnim troškom učiteljskih plaća po učeniku: Belgiju i Njemačku.

U BELGIJI je trošak učiteljskih plaća po učeniku relativno visok, zato što su sve četiri komponente troškovno intenzivnije od OECD-ova prosjeka, što rezultira visokim ukupnim troškom plaća čak i ako učiteljske plaće nisu vrlo visoke.

U NJEMAČKOJ su učiteljske plaće puno više, ali je njihov utjecaj na troškove plaće po učeniku izjednačen više nego prosječnim vremenom poučavanja i nižim od prosjeka vremenom nastave.

Na drugom kraju spektra su Češka i Turska, zemlje s relativno niskim troškovima plaće učitelja po učeniku.

U ČEŠKOJ su vrijeme nastave, vrijeme poučavanja i veličina razreda bliski OECD-ovom prosjeku, ali troškovi plaće po učeniku su smanjeni i odgovaraju puno nižim plaćama učitelja.

U TURSKOJ su učitelji bolje plaćeni od svojih čeških kolega, ali troškovi plaće po učeniku su uravnoteženi kraćim vremenom nastave i većim razredima.

Stoga, postoji li određena mješavina komponenti koje čine neki edukacijski sustav uspješnijim?

Osim Koreje, većina visokouspješnih zemalja u PISA-i na lijevoj je strani dijagrama, što ukazuje na relativno više od prosjeka troškove plaća učitelja po učeniku. Ali, čak i te visokouspješne zemlje ne dijele zajedničku kombinaciju komponenti – osim, možda, učiteljskih plaća.

U svim visokouspješnim zemljama, osim Finske, plaće učitelja veće su od OECD-ova prosjeka.

Utjecaj drugih faktora – uključujući veličinu razreda – puno je manje jasan. Podatci pokazuju da su mnoge zemlje smanjile prosječnu veličinu razreda u prošlom desetljeću, reagirajući na politički pritisak i javnu potražnju. Ali, dokazi o utjecaju manjih razreda na uspješnost i kvalitetu poučavanja i učenja su oskudni.

Analize PISA-inih podataka otkrivaju da smanjivanje veličine razreda može donijeti neke pozitivne rezultate, ali ti rezultati bi bili puno manji od onih kada bi plaće učitelja bile podignute ili kada bi se više ulagalo u profesionalizam učitelja umjesto toga. Neka akademska istraživanja ocjenjuju učinak manjih razreda pozitivnije, ali ta su istraživanja uglavnom ograničena na Sjevernu Ameriku i Europu, dok su veliki razredi norma u visokouspješnim sustavima u Aziji.

Faktor trajanja nastave slično nejednako utječe na uspješnost. Neki visokouspješni sustavi, poput finskog, zahtijevaju manje nastavnog vremena od OECD-ova prosjeka, uravnotežujući time cijenu viših troškova učiteljskih plaća.

Ali, druge zemlje, poput Nizozemske, pokazuju natprosječno vrijeme nastave, što doprinosi relativno višim troškovima plaće po učeniku. Istraživanja nisu našla nikakve dokaze o vezi vremena nastave i kvalitete učenja.

U vremenu kad vlade moraju obuzdati troškove edukacije, poboljšati kvalitetu poučavanja te povećati efikasnost troškova, troškovi poučavanja su glavno područje zabrinutosti. Dokazi pokazuju da ne postoji magična formula za miješanje komponenti troškova plaće po učeniku, ali sugeriraju da ima smisla prioritet učiteljskih plaća pred veličinom razreda i vremenom nastave.

Smanjenje plaća učiteljima moglo bi biti najlakši način rezanja troškova – i dokazi pokazuju da su zemlje napravile to u prošlosti kao odgovor na financijsku krizu – ali sofisticiraniji uvid u sve čimbenike koji utječu na cijenu edukacije mogao bi biti puno prikladniji.

…………………….

NAPOMENA:

• Blog OECD Education & Skills Today raspravlja o postojećim i novim problemima u edukaciji, koji uključuju uspješnost učenika na međunarodnim testovima (PISA), vještine 21. stoljeća, kretanja u višoj edukaciji, učenje u ranom djetinjstvu i dr.
• Izvor: oecdeducationtoday.blogspot.hr