…pogotovo u slučajevima gdje okolnosti poput siromaštva, razlika u učenju i traume kompliciraju razrednu dinamiku. Edukatori traže načine dopiranja do svih aspekata kompliciranih učenika koji sjede u njihovim učionicama, uranjajući duboko u istraživanje programa za “usredotočenu svjesnost” (eng. mindfullnes), i strategija poučavanja da bi učenicima omogućili strukture za njihovo razmišljanje. Budući da je educiranje djeteta partnerstvo između škola, obitelji i zajednica, mnogi učitelji i roditelji sve su zabrinutiji u vezi s ulogom koju roditelji igraju u odgoju i pružanju podrške učenicima.

■ MOTIVACIJA I ANGAŽIRANOST

Motiviranje učenika je jedan od najtežih aspekata poučavanja, stoga nije čudno da postoji veliko zanimanje za neuroznanost, koja stoji iza motivacije. Istraživači su otkrili da, kad bi ispitanici mogli vidjeti kako njihovi mozgovi reagiraju na različite motivacijske strategije na MRI slikama, poboljšali bi se koristeći uspješne pristupe. Ali, oni su također to smatrali iscrpljujućim. Iako još neprimjenjiva na razredno okruženje, neuroznanost edukatorima nudi uvide u strategije koje funkcioniraju i ne funkcioniraju te uvid u to koliko taj proces može iscrpljivati.

S druge, malo praktičnije strane, članak koji nudi 20 savjeta o angažiranju čak i nevoljnih učenika također je privukao pozornost čitatelja. Ni jedan pristup poučavanju neće doprijeti do svakog učenika, stoga učitelji trebaju poznavati mnogo strategija. Kad učitelji imaju na raspolaganju više načina na koje će predstaviti informacije, ponuditi različite točke ulaska u neko područje, i kad znaju kako demonstrirati koncepte iz različitih kutova, mogu bolje udovoljiti različitim potrebama svojih učenika.

■ SAMOREGULACIJA I TRAUMA

Od učitelja se traži puno više od prezentacije sadržaja, a to zahtijeva novi niz strategija i suosjećajan pristup poslu. Često edukatori traže vodstvo u tome kako pomoći djeci da poboljšaju svoju samokontrolu i ponašanje te kako da uzmu u obzir njihove društvene i emocionalne potrebe.

Upravljanje ponašanjem 30 djece u zatvorenom prostoru jedan je od najtežih zadataka poučavanja, stoga ne iznenađuje to da ni jedan učitelj ne zna točno kako odgovoriti na svaku situaciju. Ipak, “ispadi” su oblik komunikacije koji vrlo lako može biti pogrješno interpretiran kao namjerna neposlušnost ili zlonamjernost. To je razlog zbog kojeg su savjeti za deeskalaciju situacija s tjeskobnom ili neposlušnom djecom predstavljeni od iskusnog bihevioralnog stručnjaka velika pomoć edukatorima.

Na sličan način sve više edukatora počinje shvaćati kakve traume njihovi učenici proživljavaju te da je njihovo ponašanje često simptom tih iskustava. Edukatori su sve skloniji radionicama o tome kako poučavati i imati na umu traumu te se informiraju o tome kako raditi s djecom koja intenzivno pate.

Jedna škola okrenula se programu koji kombinira “usredotočenu svjesnost” i edukaciju o mozgu da bi se nosila s traumama s kojima se učenici suočavaju. Program je pomogao promijeniti kulturu škole u pozitivnije mjesto za učenike i osoblje, a “usredotočena svjesnost” postala je dio većine školskih procesa.

Rana istraživanja “usredotočene svjesnosti” pokazala su da prakse poput fokusiranja na svoj dah ili namjerno pokazivanje zahvalnosti može pozitivno utjecati na vještine izvršnog funkcioniranja koje su također ključne za fokusiranje na satu, organiziranje rada i mnoge druge kognitivne funkcije. Važnost samokontrole za životne ishode dobro su dokumentirali psiholozi – riječ je o istraživanjima koje edukatori sad uzimaju u obzir u svojim učionicama.

■ PRODUBLJIVANJE UČITELJSKIH PRAKSI

Uz rasprave o tome kako usaditi karakter, poboljšati školsku klimu i motivirati učenike da daju sve od sebe, edukatori neprestano pokušavaju usavršiti svoj zanat, učeći iz istraživanja o najuspješnijim načinima za izvlačenje najboljeg razmišljanja iz svakog djeteta. Često se članci koji potiču najviše uzbuđenja i rasprave ne svode na specifičan kurikulum ili alate, nego u svoj fokus stavljaju pitanje kako poboljšati metakogniciju učenika. Istraživači na Sveučilištu Harvard proučavali su edukatore koji su se nekoliko godina fokusirali na „poučavanje za razumijevanje“ te izvukli neke prakse koje pomažu poboljšati dubinu razmišljanja učenika. 

U matematičkim učionicama traje slična rasprava, a mnogi učitelji matematike tragaju za strategijama koje će pružiti višestruke ulaze u osnovne konceptualne točke kurikuluma. U isto vrijeme većina matematičkih kurikuluma prenatrpana je standardima, a učitelji se muče da ih sve obrade. Učitelji matematike pokušavaju naći ravnotežu između pripreme učenika za testove i pružanja prostora i vremena za istraživanje temelja matematike, što je ključna praksa za budući uspjeh u matematici.

■ MOGU LI RODITELJI BITI PREVIŠE UKLJUČENI?

Roditelji su ključni partneri učiteljima u akademskom i društvenom razvoju djece. Mnogi odgovornost shvaćaju ozbiljno i puno čitaju o tome kako djecu pripremiti za akademski uspjeh uz bezbroj malih svakodnevnih interakcija.

 Ali, opsesija time da sve bude učinjeno na pravilan način uzima danak od roditelja, a možda nije najbolja ni za djecu.

Učitelji na osnovnoškolskoj i sveučilišnoj razini počinju primjećivati zabrinjavajući trend pretjerane uključenosti roditelja – iako dobronamjerna, ona zapravo djecu lišava ključnih iskustva učenja. Roditelji također primjećuju tu tendenciju u samima sebi te pokušavaju napraviti korak natrag s različitim razinama uspjeha.

Izvještavanje o edukaciji često se svodi na istraživanje kako ljudi međusobno komuniciraju. Mnoge teme koje su zaokupljale pozornost čitatelja portala Mindshift u 2016. godini bave se pitanjem kako birokratski sustav ispunjen dobronamjernim ljudima može odgajati cijelo dijete, te istovremeno imati na umu njegov akademski um, ali i prepoznati da uspjeh u životu ovisi o mnogo više faktora. Putanja života je komplicirana međupovezanost prilike, psihologije, mentora i vještina. Roditelji i učitelji koji mladim ljudima pomažu na tom putu imaju vrlo težak posao, ali naposljetku taj posao može biti i jedan od najzahvalnijih.

…………………..

Napomena:

• Portal Mindshift istražuje budućnost učenja u svim njegovim dimenzijama – pokriva kulturne i tehnološke trendove, inovativna istraživanja i inovacije u obrazovanju.
• Izvor: ww2.kqed.org