Ovisno o ozbiljnosti poremećaja raspoloženja, vježbanje bi moglo biti vrlo korisno kod problema poput negativnosti i depresije.

Znanstvenici sada istražuju bi li se iste koristi mogle primijetiti i kod djece, dobne skupine sa sve češćim slučajevima depresije. U izvještaju objavljenom u časopisu Pediatrics, istraživači s Norwegian University of Science and Technology iskoristili su podatke dobivene od gotovo 800 šestogodišnjaka kojima su bila postavljena pitanja o njihovim navikama vježbanja i depresivnim simptomima, i zatim ponovljena u dobi od 8 i 10 godina.

Sveukupno, djeca koja su više vježbala, umjerenim do energičnim intenzitetom, pokazala su manje depresivnih simptoma u kasnijim godinama.

„Mislim da bi liječnici, roditelji i političari trebali poticati tjelesnu aktivnost djece“, kaže Tonje Zahl, vodeća autorica studije. „Fokus bi trebao biti na tjelesnoj aktivnosti ne samo zbog kratkoročnih koristi, poput poboljšanja krvnog tlaka, otkucaja srca i drugih fizičkih koristi, nego i zbog dugoročnih koristi kojima tjelesna aktivnost utječe na mentalno zdravlje. Zbog toga smatram da sva djeca moraju biti angažirana”, objašnjava Tonje Zahl.

Ona i suradnici također su se pitali o vezi vježbanja i poremećaja raspoloženja poput depresije. Je li depresija poticala djecu na više sjedilački i manje aktivan način života, ili je manjak aktivnosti potaknuo depresivne simptome? Da bi to ustanovili, analizirali su podatke koji su pokazivali koliko su djeca bila podložna sjedilačkom načinu života. Podaci su dobiveni iz uređaja zvanih “lokatorima aktivnosti”, koje su djeca nosila. Pokazalo se da količina vremena koju su djeca provela sjedilački nije nagovijestila depresiju – niti je prisutnost depresije predvidjela koliko je neko dijete vježbalo.

To sugerira da čak i ako dijete provede većinu dana sjedeći – bilo to u školi ili ispred računala ili TV ekrana – količina aktivnog vremena tog djeteta mogla bi biti važnija. „Možda biti zabrinut zbog vremena koje dijete provede u sjedilačkom načinu života nije pravi način za hvatanje ukoštac tim problemom“, kaže Tonje Zahl. „Puno je korisnije biti aktivan, stoga bi fokus trebao biti na poticanju umjerene do energičnije tjelesne aktivnosti tijekom dana“.

Ta otkrića podržavaju prethodne studije koje su pokazale slične koristi vježbanja u olakšavanju depresije kod odraslih i adolescenata, ali budući da je to prva studija usmjerena na tako mladu djecu, Tonje Zahl se nada da će drugi potvrditi njihova otkrića. Dotad, s obzirom na to da tjelesna  aktivnost donosi velike koristi za srce, mozak i metabolizam, Tonje Zahl kaže da bi liječnici trebali savjetovati djeci koja pate od depresije i njihovim roditeljima da budu aktivnija. Aktivnost bi mogla biti važan dodatak postojećim tretmanima, a koristi bi mogle biti posebno važne djeci s visokim rizikom od depresije.

……………………..

NAPOMENA:

• Time je američki tjedni časopis koji pokriva svjetske teme u politici, znanosti i društvu te značajne događaje iz povijesti. Smatra se jednim od najutjecajnijih časopisa današnjice, a poznat je i po tome što svake godine odabire osobu godine koja se obično nađe na njegovoj naslovnoj stranici. Prvo izdanje časopisa Time bilo je 1923. godine.
• Izvor: time.com
• Fotografija je ilustracija za tekst