Savjeti stručnjaka
VIŠEJEZIČNI MOZAK
Zašto je učenje jezika dobro za naš mozak
objavljeno: 24. siječnja 2017.

Osim boljeg pamćenja, pomaže i u sprječavanju Alzheimerove bolesti. Ali ne samo to.

Naš mozak se sastoji od brojnih živčanih stanica, tzv. neurona, koji su povezani nizom veza. Djelovanjem podražaja na naša osjetila stvara se signal koji se zatim pretvara u električno strujanje i putem živčanih stanica prosljeđuje se u mozak, gdje se obrađuje.

Kad učimo, događa se isto: očima i ušima primamo informacije koje se kao električni impuls najprije pohranjuju u kratkoročnu memoriju, a zatim se prosljeđuju u dugoročno pamćenje. Kako se to pohranjivanje točno odvija, još nije poznato. Znanstvenici širom svijeta i dalje rade na razotkrivanju tog misterija.

Informacije koje se pohranjuju u mozgu mogu biti različite: od prepoznavanja glasa ili kategoriziranja mirisa do značenja riječi. Da biste naučili ovo posljednje, potrebna su vam dva osnovna uvjeta. Kao prvo, anatomski uvjeti i, drugo, okruženje bogato komunikacijom. Prvi je određen genetski. Najmanje jednako važno kao i anatomski uvjet je okruženje bogato komunikacijom. Djeca mogu naučiti bilo koji jezik sve dok su njime okružena. To nažalost znamo iz tragičnih slučajeva izolirane djece koja su odrasla s niskom razinom komunikacije i nisu nikad ili su vrlo teško naučila govoriti.

ZAŠTO VIŠEJEZIČNOST IMA BROJNE PREDNOSTI

U početku se vjerovalo da je višejezičnost djeci prepreka te da ometa njihov mentalni razvoju ili mu čak šteti. Aktualna istraživanja su, međutim, pokazala da su u višejezičnom mozgu svi jezici aktivni, čak i kad se govori samo jedan jezik.

Višejezičnost je prednost jer prisiljava mozak na rješavanje unutarnjih sukoba i potiskivanje drugih jezika po potrebi, što rezultira boljim pamćenjem. Dijelovi mozga odgovorni za planiranje, rješavanje problema i teških mentalnih zadataka rade znatno bolje kod višejezičnih osoba nego kod osoba koje govore samo jedan jezik. Ti procesi jačaju i sposobnost koncentriranja na više stvari i zanemarivanja nevažnog i smetnji.

Što se tiče obrazovanja, trebali bismo se prema njemu odnositi kao sportaši. Kao što nogometaši treniraju svoje tijelo za iduću sezonu, tako i mi trebamo redovito trenirati svoj mozak. [ IZ STRANIH MEDIJA | blog.bildungsdoc.de ]