…u posljednje su vrijeme hit-teme u hrvatskoj javnosti, o njima bruje i mediji. No kako to obično biva u nas, o njima se govori i piše prilično senzacionalistički, s nerealnim očekivanjima i ne uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih nastavnih disciplina.

Čak se ne poštuju ni svjetski trendovi, a nameću se vrlo visoki standardi u opremanju škola kakve ne provode ni bogatije države.

Pritom bi neki odmah na odlagališta bacili i knjige i bilježnice i školske ploče iako nas povijest razvoja medija (za obrazovni sustav) podučava da novi medij nikada nije ukinio već postojeće.

Dobro se podsjetiti da je i prije bilo najava tehnoloških revolucija u obrazovnom sustavu i da se sjajna budućnost proricala magnetofonskoj vrpci i video rekorderima. No u konačnici ta pomagala nisu bila osobito prihvaćena u školi i s vremenom su zastarjela, a da gotovo nisu ni uporabljena.

Što nam donosi budućnost?

Ono što nam već danas nude razni računalni uređaji i svjetska mreža velik je izazov za obrazovni sustav i zasigurno će utjecati na znatne promjene u podučavanju, pa tako i u podučavanju učenika matematici!

Možda ćete pomisliti da je matematika posljednji nastavni predmet u kojem je potrebno računalo, eventualno samo džepno računalo ili neke od aplikacija za pametne telefone u koje ne treba ni upisivati ono što je potrebno izračunati.

Danas su matematički udžbenici toliko izmijenjeni da ne postoji osobita potreba za rješavanjem računskih algoritama kakvi su u nastavi matematike bili zastupljeni prije nekoliko desetljeća. Tijekom tih desetljeća razvijeni su specijalizirani računalni programi za nastavu matematike. Počelo je pokretanjem programa znanih pod pojmom interaktivne ili dinamične geometrije.

Ti su programi omogućili to da matematički apstraktni pojmovi postanu zorni na zaslonu računala i da učenik s njima može uspostaviti interakciju, odnosno da može matematičke objekte dovesti u interaktivan odnos u dinamičnu okružju.

• Jedan od takvih programa je GeoGebra.

Riječ GeoGebra nastala je spajanjem riječi geometrija i algebra. Ideja je bila jednostavna – valjalo je povezati geometrijski prikaz matematičkog pojma (pravac, točka, kružnica, graf…) s njegovim algebarskim prikazom (jednadžba, koordinate, brojčana vrijednost…).

Taj je program 2001. godine za svoj diplomski rad izradio Markus Hohenwarter na Sveučilištu u Salzburgu.

Već 2004. godine na hrvatski smo ga jezik preveli pokojna Ela Rac-Marinić-Kragić i ja.

Danas je to program na kojem radi desetak razvojnih programera, više desetaka stručnjaka koji se bave njegovom implementacijom u nastavni proces i nekoliko stotina ljudi koji ga prevode na više od 60 svjetskih jezika.

Desetci tisuća učitelja rabe ga u nastavi i međusobno dijele materijale preko mrežnog servisa. Ako želite vidjeti što u nastavi matematike, ali i fizike, geografije, elektrotehnike…, čine praktičati – učitelji i nastavnici, svakako posjetite mrežni servis za razmjenu materijala https://www.geogebra.org/materials  ili  otvorite jedan od e-udžbenika matematike u izdanju Školske knjige.

……………………………

Šime ŠULJIĆ, prof. | Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin