Školstvo u medijima
ZNANJE JE SVE MANJE VAŽNO, POSTAJE LI ŠKOLA TRŽNICA?
Fetiš na kompetencije
objavljeno: 24. ožujka 2017.

Hannes ROTH je pripravnik njemačkog i engleskog jezika u gimnaziji u Sjevernoj Rajni i Vesfaliji. Zapanjen je onim što se od njega očekivalo kad je ispitna komisija najavila posjet nastavi. Višestruka promjena metode, grupni rad, rasprave, slike na ploči, videosnimanje – i maksimalna suzdržanost. „Učitelj ne smije otkriti previše unaprijed“, kaže Roth. 45 minuta nastave zahtijeva pripremu dugu cijeli tjedan i 25 stranica pisanog koncepta. Tu mora stajati, što je češće moguće, riječ kompetencija. Govori se o kompetencijama za akciju, rukovanje, prosuđivanje, odlučivanje…

„Najgore što možete učiniti je frontalna nastava“, kaže Hannes Roth, koji se zapravo zove drugačije. Edukacija učitelja se jako promijenila nakon tzv. PISA šoka prije 15 godina, kad su njemački učenici dobili loše ocjene. Sad je „orijentiranost na kompetencije“ ili „učenje koje se temelji na produktu“ dio nastavnog plana. Dakle, nije ključno što učenici znaju, nego što mogu.

UČITELJ POSTAJE PRATILAC NA PUTU RAZVOJA KOMPETENCIJA

Moći učiti samostalno – kompetencija za učenje – može biti korisna kasnije u životu, za razliku od znanja o punskim ratovima. Sad je predmet ocjenjivanja napredak, a ne znanje. Novi moto glasi „Van s mrtvim znanjem, hoćemo korisne vještine“.

Novi je zahtjev, u skladu s tim, da nastavnik budućnosti postaje trener ili mentor. Pratilac na dugom putu razvoja kompetencija i samorefleksije.

Karl LIESMANN govori o kompetencijama za fetišizam.

Impresivnih 4500 kompetencija je donio švicarski „Nastavni plan 21“ (reforma obrazovanja) – i to samo za osnovnu školu.

Kako bi jedan trener trebao sve to upamtiti? I još k tome pratiti stupanj kompetencija svakog od 30 učenika? Kako može učenik ili roditelj raspravljati s pedagogom o ocjenjivanju kad je za to potrebno poznavanje 4500 kompetencija?

HOĆE LI ŠKOLA POSTATI TRŽNICA?

Kritičari kompetencija strahuju od samovolje, obezvrjeđivanja sadržaja i govore o komercijalizaciji obrazovanja. Usklađivanje znanja i obrazovanja s onim što autori nastavnog plana vide kao korisnu vještinu otvara vrata despotizmu i ideologiji.

Samovolja je također središnja točka na kojoj svoju kritiku temelji Peter EULER, profesor pedagogije na Tehničkom sveučilištu u Darmstadtu. On govori o podređivanju svih područja života ekonomskoj upotrebljivosti. Šali se da bi glavna kompetencija budućnosti trebala biti „kompetentno kompenzirati inkompetenciju“ i pronalaženje pojma za „fasadne kompetencije“, nešto što bi koristilo političarima. Njima je potreban kompetentan savjetnik za kompenziranje inkompetencija. Hoće li škola postati tržnica? Mjesto za učenje učenja, tj. za učenje kojemu je sadržaj samo učenje?

On koncept orijentiranosti na kompetencije vidi kao proizvod pedagoške profesije nastao u stalnom pokušaju iznalaženja novog.

ODJEDNOM SE KAFKA I GOETHE VRTE OKO UČENIKA

Ralf WIECHMANN, nastavnik matematike, fizike i filozofije, kaže da kompetencije služe za rješavanje realnih problema, ne samo za vlastitu korist. Da smo se fokusirali na intrinzičnu vrijednost tekstova, tada bi oni danas bili gotovo zloupotrebljavani. Tako se na kraju Goethe, Kafka ili periodični sustav elemenata odjednom vrte oko učenika, umjesto učenik oko njih. Kritičari se također pribojavaju da iz škola neće izlaziti zrele osobe koliko se očekuje.

Pedagozi Karlheinz GEIßLER i Michael ORTHEY pišu: „Uz znatnu podršku obrazovne politike i obrazovnih institucijama, uči se samostalnom postizanju produktivnosti. To ne vodi razvoju individualnosti i posebnosti pojedinca, nego njihovom brisanju.“

………………

NAPOMENA: 

  • Frankfurter allgemeine Zeitung (FAZ) – ugledne i utjecajne dnevne njemačke novine. Osnovane su 1949. godine. Dnevna im je naklada viša od 380 tisuća primjeraka.
  • Izvor: faz.net