[ Piše: Esther Carvalhaes | Analitičarka, Uprava za Edukaciju i Vještine | OECD ]  …educiranih građana sposobnih oblikovati vlastitu budućnost? Ali, odabir pravih kandidata za tu profesiju – učitelja i učiteljica koji imaju potencijala da postanu odlični učitelji – često se može činiti nedostižnim zadatkom. Komplikacije počinju već s definicijom onoga što bi dobar učitelj trebao biti.

U brzo promjenjivom svijetu snažna baza znanja o svom predmetnom području, dobre vještine upravljanja učionicom i predanost pomaganju učenicima da uče možda više nisu dovoljni da bi se zadovoljila sve šira uloga nastavnika.

U današnje vrijeme od učitelja se traži da poučavaju raznolike grupe učenika, usvajaju nove tehnologije i promjene u nastavnom planu te da budu usklađeni s vještinama, vrijednostima i stavovima koje će njihovi učenici trebati u bliskoj budućnosti.

U stvarnosti, većina učitelja razvija te vještine na poslu, zbog čega je još teže predvidjeti od samog početka tko ima potencijala da postane uspješan učitelj.

Ali, to ne obeshrabruje neke od visokorangiranih zemalja uključenih u PISA-u da pod budnim okom drže kandidate koji ulaze u učiteljsku profesiju.

Kako pokazuju ovomjesečni podaci PISA in Focus, u Finskoj, Hong Kongu (Kina), Makau (Kina) i kineskom Taipeiu, na primjer, oni koji žele ući u program obuke za učitelja moraju proći kompetitivni prijamni ispit.

U Japanu nije dovoljno proći obuku u takvim programima: diplomci moraju proći zahtjevan strukovni ispit prije nego počnu poučavati.

U Singapuru regrutiranje počinje traženjem najboljih učenika iz srednjih škola. Uz to, kandidati za učitelje moraju završiti probni period da bi mogli poučavati. Ipak, neki od tih zahtjeva također se mogu naći i kod zemalja koje postižu loše rezultate na PISA-inim testiranjima, što pokazuje da mehanizmi selekcije nisu dovoljni da bi osigurali kvalificirane učitelje.

Zahtjevi za certifikatima dodaju još jednu točku postupku kontrole kvalitete za tu profesiju. Istraživanja pokazuju da učenici mogu naučiti više od učitelja certificiranih u predmetu koji poučavaju u usporedbi s onima koje poučavaju necertificirani učitelji.

Na PISA-inim testiranjima 2015. zemlje koje su postigle rezultate iznad OECD-ova prosjeka u znanosti imaju viši postotak potpuno certificiranih učitelja (92 %) u usporedbi s drugim zemljama (76 %), u prosjeku.

U zemljama OECD-a, iako su gotovo svi učitelji certificirani, primijećena je umjerena, ali pozitivna povezanost između proporcije potpuno kvalificiranih učitelja i uspješnosti učenika.

Visokouspješne zemlje također znaju da do odličnog poučavanja može doći samo nakon puno prakse, što učiteljima omogućuje da prodube svoja znanja i vještine.

To je razlog zbog kojeg je profesionalni razvoj ključan, pogotovo u na školi temeljenim aktivnostima.

U visokouspješnim zemljama, barem 80 posto učenika je u školama koje pozivaju specijaliste da provedu obuku njihovih učitelja, organiziraju radionice za učitelje, dok je samo 40 do 60 posto učenika u Alžiru, Brazilu, Kosovu i Turskoj u takvim školama.

Unutar zemalja, suradnja učitelja se očito isplati: učenici u školama u kojima učitelji surađuju razmjenjivanjem ideja ili materijala postižu više rezultate u znanosti.

TO IMA SMISLA: umjesto da prosjede sate i sate obaveznih predavanja koja su samo slabašno povezana s njihovim svakodnevnim praksama, učitelji imaju više koristi od toga da uče jedni od drugih i od dijeljenja „iskušanih i testiranih“ tehnika koje funkcioniraju i u njihovim kontekstima.

Ovo su neki od načina na koje zemlje povećavaju kvalitetu svojih učitelja: teže privući najbolje kandidate u učiteljsku profesiju, ali njeguju i kulturu stalnog učenja angažiranjem učitelja u profesionalnom razvoju i u mrežama nastavnika da bi ojačale njihovo znanje i održale visoke standarde poučavanja.

Zajedno sa sposobnošću za donošenjem odluka vezanih za posao, ova nastojanja oblikuju osnovicu profesionalne učiteljske radne snage.

………………..

NAPOMENA:

• Blog OECD Education & Skills Today raspravlja o postojećim i novim problemima u edukaciji, koji uključuju uspješnost učenika na međunarodnim testovima (PISA), vještine 21. stoljeća, kretanja u višoj edukaciji, učenje u ranom djetinjstvu i dr.
• Izvor: oecdeducationtoday.blogspot.hr