Pitali smo naše lektore – kaže Ivana – može li ih se uopće toliko nabrojati i svi su bili jednoglasni: bez ikakva problema! Pa, krenimo onda na posao!
Pogreška br. 1: sljedeći vs. slijedeći
Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim oblikom, a da značenje ostane isto, primjerice: Kad smo slijedili taj trag, došli smo do kuće u šumi.
Pogreška br. 2: prijedlozi sa vs. s
Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl. i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska fizika 🙂 ) npr. sa mnom. Inače se upotrebljava prijedlog s (s tehnologijom, s predsjednikom i sl.) I to je to! Stvarno nije teško, zar ne? 🙂