Savjeti stručnjaka
I PONOVNO O 'TAJNOM SASTOJKU'
10 razloga zašto Finska ima najbolji školski sustav na svijetu
objavljeno: 1. lipnja 2017.

Navodimo deset razloga zašto finski školski sustav proizvodi tako sjajne rezultate.

1) DJECA IMAJU SNAŽAN POČETAK

Jedan od razloga zbog kojih su finske škole u stanju postići uspješne rezultate je činjenica da djeca upisuju školu s jakim osnovama. Finska vlada provodi brojne mjere kako bi pomogla obiteljima, počevši od slavnog „baby boxa“ s odjećom, knjigama, potrepštinama za dijete za prvu godinu života koji se dijeli besplatno. Majke imaju četiri mjeseca plaćenog porodiljnog, a tu je i još šest mjeseci plaćenog porodiljnog koji mogu iskoristiti majka ili otac. Cjelodnevno predškolsko obrazovanje je besplatno i visoke je kvalitete. Koristi ga većina roditelja, a djeca kreću u školu sa sedam godina.

2) NAJUSPJEŠNIJI UČITELJI S DODATNOM OBUKOM

U Finskoj je posao učitelja vrlo poželjna karijera. Učitelji se vide kao jednaki ostalim profesionalcima poput odvjetnika i liječnika. Magisterij temeljen na istraživanju uvjet je za učiteljsku poziciju, financira ga potpuno vlada, a konkurencija za najbolje programe za obuku učitelja zna biti žestoka. Finski učitelji imaju između 5 i 7,5 godina pripreme za ulogu učitelja prije nego preuzmu upravljanje vlastitom učionicom. Zato što su prošli opširnu edukaciju za svoj posao, a finsko društvo se prema učiteljima odnosi s poštovanjem, oni obavljaju svoj posao još učinkovitije.

3) VISOKA RAZINA AUTONOMIJE UČITELJA

Nakon što su dobili nastavnu snagu sastavljenu od najboljih, najbistrijih i najobrazovanijih nastavnika, finskoj vladi i društvu je lako dopustiti učiteljima veliku autonomiju u učionici. Učiteljima je dano puno prostora za testiranje inovativnih pristupa instrukcijama, kao što je na primjer razvoj „matematike izvan učionice“ ili udruživanje s drugim nastavnicima kako bi pokrenuli timsko učenje.

U usporedbi s učiteljima iz ostalih zemalja, finski učitelji provode manje vremena u učionici. Dok učitelji viših razreda osnovne škole u SAD-u provode 1080 sati u 180 dana školske godine, finski učitelji u učionici provedu 600 sati u istom vremenskom periodu. Tako finski učitelji imaju dodatno vrijeme za razvoj novih strategija poučavanja i individualnih zadataka te za odgovaranje na potrebe svojih učenika.

Finska ima nacionalnu strategiju obrazovanja, ali je vrlo kratka. Većina odluka vezanih za nastavni plan se donosi lokalno – škole i ravnatelji, a učitelji i učenici se ocjenjuju holistički, to čine kolege i ravnatelji.

4) DODATNA SREDSTVA ZA POMOĆ SLABIJIM UČENICIMA KAKO BI MOGLI UHVATITI KORAK

Jedan od faktora koji pridonose uspjehu finskog školskog sustava je usredotočenost na postizanje jednakosti – među školama i među učiteljima. Kada se učenici bore da uhvate korak, država je spremna brzo priteći u pomoć i izdvojiti dodatna sredstva.

Gotovo 30 posto finske djece primi neku vrstu dodatne pomoći prije srednje škole. Škole koje poučavaju veću „potrebitu“ populaciju imaju pravo na dodatne fondove za „pozitivnu diskriminaciju“ za dodatne učitelje i savjetnike. Cilj je obrazovati svu djecu, čak i onu s posebnim potrebama (neki učenici, imigranti, mogu privremeno biti poučavani u razredima za usvajanje jezika, djeca s posebnim potrebama mogu primati dodatno obrazovanje izvan glavne učionice).

Razredi nisu sastavljeni prema razini sposobnosti, visoka očekivanja su jednako raspoređena i učitelji moraju biti spremni pomoći učenicima s poteškoćama u učenju da sustignu svoje kolege. Naglasak na jednakosti se isplatio. Nedavna istraživanja su pokazala da Finska ima najmanju razliku između najjačih i najslabijih učenika.

5) TESTOVI NISU DIO FINSKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA

Iako finski učenici redovito postižu najbolje rezultate na međunarodnim testovima iz matematike i čitanja, standardizirani testovi nisu dio finskog obrazovnog sustava. Jedini obavezni standardizirani test dolazi na kraju završnog razreda srednje škole. Prije toga postoje izborni testovi na razini okruga, ali njihovi rezultati nisu javni i ne naglašavaju ih ni učitelji ni škole, roditelji ni mediji.

Nedostatak standardiziranih testova znači da finski učitelji imaju veliku fleksibilnost u strukturiranju svojih lekcija (na primjer, u osnovnoj školi učitelji se mogu usredotočiti na prirodne predmete cijeli tjedan ako učenici pokazuju poseban interes za temu) i slobodu ocjenjivanja napretka učenika koristeći individualizirano mjerenje.

6) DJECA UPISUJU ŠKOLU KASNIJE

Ovo vam se može činiti kontradiktorno – kako manje škole može proizvesti bolje rezultate? Finska je dokaz da je to moguće, tu djeca ne upisuju školu prije sedme godine. Jasno je da visokokvalitetno i subvencionirano predškolsko obrazovanje znači da, iako započinju školu kasno, neformalno započinju s učenjem i pripremom za školu puno prije. Ipak, prije sedme godine naglasak je na eksperimentalnom učenju, uz igru i pokret. Ako ne pokazuju zanimanje, od njih se ne očekuje da obavezno nauče čitati u vrtiću.

Jedan finski ravnatelj tvrdi da je taj opušteni pristup učenju najbolji izbor za njegove najmlađe učenike: „Nama se ne žuri. Djeca uče bolje kada su na to spremna. Zašto im nametati stres?“ Djeca su sretnija, a s obzirom na to da sve škole dijele tu filozofiju, roditelji nisu zabrinuti da će njihovo dijete zaostajati za vršnjacima.

7) RADOST I IGRA SU DIO KURIKULUMA

Arja-Sisko HOLAPPA, savjetnica u Finskom nacionalnom odboru za obrazovanje, ističe važnost uživanja u učenju: „Postoji stara finska izreka – Ono što naučiš bez radosti, lako ćeš zaboraviti“. Slijedeći tu filozofiju, svaka finska škola ima „tim za dobrobit“ koji je posvećen unaprjeđivanju sreće učenika u školi. Osim osnovnih predmeta, učenici pohađaju nastavu iz širokog spektra dodatnih predmeta poput drugog jezika, umjetnosti, tehničkog, tjelesnog, glazbenog. U pauzi između dvaju predmeta djecu se šalje van na 15 minuta da se slobodno poigraju, čak i do četiri puta tokom dana, neovisno o vremenu. Učitelji i roditelji na to gledaju kao na nužan dio procesa učenja. Fokus na sreći se proteže i izvan učionice. Djeca u Finskoj imaju manje domaće zadaće od svojih vršnjaka u razvijenim zemljama, što im omogućuje više vremena za igru i donosi radost kada dođu kući.

8) SVI IDU U JAVNU ŠKOLU

Postoji samo nekoliko nezavisnih škola u Finskoj, a čak se i one financiraju iz javnih sredstava i oslobođene su plaćanja školarine. Pasi SAHLBERG, službenik finskog ministarstva obrazovanja, ističe finsku kulturnu tendenciju vrjednovanja suradnje umjesto konkurencije kao jedan od razloga zašto su finske škole tako važne.

9) FINSKA DJECA IMAJU SVIJETLU BUDUĆNOST KROJENU PREMA NJIHOVIM JAČIM STRANAMA I INTERESIMA

Čak 93 posto djece u Finskoj završi srednju strukovnu ili opću školu. To je stopa puno veća nego u mnogim razvijenim zemljama. U dobi od 16 godina finska djeca biraju hoće li nastaviti školovanje u strukovnim obrazovnim programima koji će ih pripremiti za posao u građevini, zdravstvu, restoranima, uredima, pristupiti politehničkim institutima ili slijediti akademski program koji će ih pripremiti za fakultet. Oko 43 posto učenika bira struku. Učenici koji završe srednju znaju da će država platiti njihovo stručno usavršavanje. Čak 66 posto Finaca nastavlja s visokom obrazovanjem na fakultetima, što je jedna od najviših stopa u EU.

10) JEDNAKOST MEĐU ŠKOLAMA

Koncepcija jednakosti ne znači samo minimiziranje jednakosti među učenicima, nego i među školama, vodeći računa o tome da su sve škole u Finskoj jednako jake.

U SAD-u su škole na tržištu, roditelji mogu kupiti što žele. U Finskoj roditelji također mogu birati, ali su sve opcije iste. Čak i u socioekonomski najsiromašnijim područjima gdje su svugdje na svijetu škole slabije u Finskoj poučavaju jednako dobro kao i u najbogatijim područjima. [ IZ STRANIH MEDIJA | toptenz.net ]