[ IZ DRUGIH MEDIJA | citajknjigu.com | piše:  Tatjana BARAT, kreatorica inicijative Hrvatske škole koje mijenjaju lice lektire | Izvor fotografija: OŠ Mursko Središće ] …a takva mišljenja redovito eskaliraju tijekom održavanja ispita državne mature iz hrvatskog jezika.

No, lektira je puno više od pukog čitanja djela s popisa Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj čitanja školske lektire nije samo upoznavanje s reprezentativnim djelima hrvatske i svjetske književnosti, nego i razvijanje čitateljskih interesa i kulture, bogaćenje rječnika učenika, suzbijanje straha od jezika, uvježbavanje usmenog i pisanog izražavanja na temelju zadataka koji će proizlaziti iz lektire, osvješćivanje razlika između standardnog jezika i zavičajnih idioma. Sve to u konačnici dovodi do razvijanja jezično-komunikacijskih sposobnosti koje su učenicima potrebne ne samo na svim nastavnim predmetima u školi, nego i u svim kasnijim razdobljima života.

Iako bi se mnogi možda začudili, postoje učenici koji uživaju u književnosti i lektiri. Nije tajna da sam i ja bila jedna od njih u danima koje sam provela u školskim klupama, a nedavno sam se susrela s jednom svojom bivšom učenicom koja mi je potvrdila da ljubav prema lektiri postoji i među današnjom mladeži. Tijekom našeg susreta i priprema za spomenutu maturu, sada već bivša gimnazijalka, koja je nekada sjedila u klupama meni najdražeg bivšeg 8.c, iznijela mi je svoje nevjerojatno zrelo razmišljanje o lektiri, a svega toga ne bi bilo da je tijekom školovanja nisu pratili kvalitetni učitelji i profesori koji su našli pravi način za približavanje lektire svim učenicima.

NAJSJEVERNIJI HRVATSKI GRAD ŽELI ČITATI PO SVOM

Upravo su takvi učitelji u Osnovnoj školi Mursko Središće, koju je pohađala i spomenuta učenica. Riječ je o školi u najsjevernijem hrvatskom gradu koja s petstotinjak učenika i nadasve talentiranim učiteljima ostvaruje vrsne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Gotovo svaki učitelj i profesor pronašao je svoje načine kako nastavu učiniti što zanimljivijom svim učenicima, a u nastavi hrvatskog jezika u tome prednjače profesorice Sonja Vršić i Srebrenka Puklavec Trstenjak.

Dvije profesorice pokrenule su PROJEKT “ŽELIM ČITATI PO SVOM”, čiji su ciljevi bili naći, isprobavati i prikupiti učinkovite strategije poticanja čitanja za pojedini razred ili učenika, dati podršku učenicima sa svim razinama čitateljske pismenosti, poučiti učenike različitim strategijama čitanja kako bi što bolje razumjeli tekst, poticati čitanje temeljeno na komunikacijsko-humanističkom pristupu, staviti učenika u aktivan odnos prema sadržaju, unaprijediti jezični izraz učenika, izazvati zanimanje za čitanje te, u konačnici, poticati pozitivan odnos prema čitanju i oblikovanju neovisnog mišljenja.

Iako zahtjevan projekt, profesorice Vršić i Puklavec Trstenjak odlučile su se na taj potez jer su, kako kažu, u svojim razredima primijetile da se roditelji sve više uključuju u čitanje lektire, učenici nisu pokazivali zanimanje za čitanje i ponuđene naslove, a nerijetko se događalo i da su jedni od drugih prepisivali zadatke koji nisu tražili subjektivnost i iznošenje vlastitog mišljenja. S druge strane, pokazivali su zanimanje za knjige koje su dobivali za rođendane, one prema kojima su snimljeni filmovi ili onima koje su im bile vizualno privlačne.

Potaknute stručnim usavršavanjima i potrebom da u željenim promjenama krenu od sebe, u suradnji s ostalim članicama aktiva učitelja hrvatskog jezika, knjižničarkom Leonom Jug i ostalim stručnim suradnicima škole, unijele su toliko potrebne promjene u pristupu lektiri, a sve to uz bezrezervnu podršku profesora Elvisa Šarića, ravnatelja škole.

Jedna od promjena koju s oduševljenjem dočekali ne samo učenici OŠ Mursko Središće, nego i svi ostali građani jest postavljanje Male besplatne knjižnice na nekoliko otvorenih mjesta u gradu. U svojevrsne žute ormariće bilo tko može staviti svoju knjigu i posuditi neki od naslova koji su već tamo. Uvijek se mogu naći zanimljivi naslovi, a i sama često dopunim njihov korpus.

U škole je uveden sličan princip u razredne knjižnice u kojima su rječnici, enciklopedije, pravopisi i gramatike, knjige, časopisi i stripovi, a koje učenici mogu prelistati, čitati, koristiti i vratiti, te također dodati svoje knjige.

Presudna važnost uvodnih sati lektire

Svi su ti vanjski elementi povećali učeničku pozornost i zanimanje za knjige, no da bi se zaista i odlučili na čitanje, bilo je ipak potrebno nešto više. U tome su presudnu ulogu imali uvodni motivacijski sati lektire koji se organiziraju na početku nove nastavne godine. Ujedno određuju ton cijele nastavne godine, ali i omogućuju učenicima da sami odaberu knjigu koja će se naći na lektirnom popisu.

Zato su učitelji hrvatskog jezika i školska knjižničarka pripremili igre kojima su učenicima predstavili nove naslove za tekuću školsku godinu, a takav pristup lektiri oni su prihvatili s oduševljenjem.

Na radionici naziva “Izlog knjiga” učenici su prema naslovu knjige, naslovnici i pročitanoj uvodnoj rečenici birali koju knjigu žele vidjeti u svojoj nastavi. Knjige s najviše glasova i različitih žanrova odabrane su kao pobjedničke te kao one koje će biti predstavljene na satima hrvatskog jezika.

Druga radionica koja je privukla veliku pozornost učenika bila je “Igra s naslovnicama”. Učenicima su podijeljene fotokopije naslovnica knjiga, ali tako da je bio prekriven njihov naslov, što je iziskivalo učeničko osmišljavanje naslova na temelju naslovnice, a potom i usporedbu sa stvarnim naslovima. Dječjem oduševljenju i mašti nije bilo kraja, pa se ta radionica pokazala vrlo uspješnom, a ujedno je učenicima nagovijestila lektirne naslove s kojima će se susresti u nastavnoj godini pred njima.

Samostalna izrada knjiga

Dok prozna djela učenici ipak lakše prihvaćaju, poezija im je često u drugom planu. Da bi povećala učeničko zanimanje za poeziju, škola je za svoje petaše osmislila projekt izrade knjiga prema predlošku pjesama Grigora Viteza. Sadržavala je sve dijelove te knjige koje možemo naći u knjižnicama, no bila je obogaćena učeničkim mislima i likovnim radovima.

Slično je bilo i s izradom knjige viceva koje su učenici prodavali na božićnom sajmu te si tako osigurali džeparac za dvodnevni izlet u Istru i na otok Krk.

Kreativno predstavljanje pročitanog

Nakon provedenih uspješnih aktivnosti za motiviranje na čitanje, Osnovna škola Mursko Središće ni analize pročitanih djela ne prepušta šablonama. U toj školi nema pisanja bilježaka o mjestu i vremenu radnje, biografiji pisca i svega ostaloga po čemu brojne starije generacije pamte svoje sate lektire.

Svaku pročitanu lektiru slijede kreativni zadatci kao što su izrada stripa, pisanje pisma likovima, osmišljavanje društvene igre s elementima iz određenog djela, osmišljavanje novih korica knjige, reklama za knjige, izrada hodajućeg panoa na jednostavnim bijelim majicama, izrada umnih mapa, pisanje dnevnika iz perspektive jednog od likova knjige, izrada straničnika s omiljenim citatima i slično.

No, ono što se pokazalo jednom od najboljih aktivnosti u već nekoliko generacija učenika javni su govori o pročitanoj lektiri. Prema dobivenim uputama, učenici moraju na zanimljiv način svojim kolegama iz razreda predstaviti određenu knjigu, a na temelju snimljenih zapisa i uz pomoć polaznika školske Radijske grupe bit će dostupni kao zvučni zapisi na računalima školske i novoobnovljene gradske knjižnice. Tako će svaki učenik prije posudbe knjige moći čuti iskrenu preporuku svojih vršnjaka. Osim što tom aktivnošću kreativno predstavljaju knjige, uvježbavaju i vještine javnih nastupa koje će im trebati tijekom cijeloga života.

Pred Osnovnom školom Mursko Središće još su brojne neostvarene ideje koje učiteljice jedva čekaju podijeliti s učenicima i tako utjecati na generacije koje neće bježati od lektire, nego će u njoj naći utočiste, zabavu, edukaciju i inspiraciju. [ IZ DRUGIH MEDIJA | citajknjigu.com | piše:  Tatjana BARAT, kreatorica inicijative Hrvatske škole koje mijenjaju lice lektire | Izvor fotografija: OŠ Mursko Središće ]