Dakako, laptopi mogu pojačati fakultetsko iskustvo jer olakšavaju rad na materijalima za učenje, pružaju pristup online istraživanju, pa čak i poboljšavaju komunikaciju s prijateljima i roditeljima. Mnogi studenti nose laptope na predavanja da bi mogli zapisivati bilješke i pretraživati internet u potrazi za materijalima povezanima s kolegijima koje slušaju. No, ta je praksa možda sasvim pogrešna.

NOVO ISTRAŽIVANJE koje su proveli znanstvenici na Sveučilištu Michigan State sugerira da laptopi ne pojačavaju učenje i da bi studentima zapravo bilo bolje kad ne bi nosili laptope na predavanja.

Iako korištenje računala tijekom predavanja može stvoriti iluziju pojačanog angažmana oko sadržaja kolegija, češće se događa da studenti to vrijeme zapravo provode na društvenim medijima, Youtubeu i drugim neakademskim sadržajima. Ta samonametnuta distrakcija dolazi uz cijenu, zato što studenti provode gotovo trećinu vremena na predavanju neangažirani oko sadržaja predavanja, a to negativno utječe na njihov akademski uspjeh.

Da bi razumjeli kako učenici koriste računala tijekom predavanja i utjecaj na učenje Susan RAVIZZA i njezini kolege zamolili su studente da se dobrovoljno logiraju na proxy servere na početku svakog predavanja, s razumijevanjem da će se njihova upotreba interneta pratiti (uključujući i stranice koje posjećuju).

Od sudionika se zahtijevalo da se logiraju barem na polovici kolegija koje slušaju, ali se od njih nije očekivalo da koriste internet na bilo koji način nakon što su se logirali na server. Istraživači su pratili korištenje interneta i akademsku uspješnost 84 studenta tijekom semestra.

Susan RAVIZZA i njezini kolege evaluirali su vrijeme koje su studenti proveli online, specifične stranice koje su posjećivali i broj različitih zahtjeva poslanih serveru tijekom svakog logiranja. Također su zamolili studente da procijene vlastito online vrijeme tijekom predavanja te da procijene kako je vrijeme provedeno online utjecalo na njihovo učenje. Naposljetku, istraživači su prikupili podatke o inteligenciji, rezultate uspješnosti na završnom ispitu i izvještaje samih studenata o njihovoj motivaciji i interesu.

Zajedno, to je dovelo do mnogo važnih uvida u korištenje računala u učionici. Kao prvo, studenti su proveli gotovo 40 minuta od svakih 100 minuta predavanja koristeći internet u neakademske svrhe, uključujući društvene medije, provjeravanje e-mailova, kupovinu, čitanje vijesti, pričanje s kolegama, gledanje videosadržaja i igranje igrica.

Ta neakademska upotreba bila je negativno povezana s rezultatima završnih testova tako da su studenti koji su više koristili računala postizali lošije rezultate. Stranice društvenih medija bile su najposjećenije stranice tijekom predavanja, a uz to se pokazalo da te stranice, uz online videosadržaj, najviše remete pozornost i koncentraciju studenata s obzirom na njihove akademske ishode.

Za razliku od neakademskog korištenja interneta, studenti su prosječno proveli manje od 5 minuta koristeći internet u sadržajno povezane svrhe. S obzirom na relativno malo vremena koje su učenici proveli na akademsko korištenje interneta, ne iznenađuje da ono nije bilo povezano s uspješnošću na kolegiju.

Stoga, studenti koji su donijeli laptope na predavanje da bi pretraživali online sadržaj povezan s kolegijem koji slušaju zapravo nisu proveli puno vremena na tu aktivnost, i stoga se nije pokazala neka koristi od toga što imaju pristup tim materijalima na satu.

• Zašto studenti provode toliko vremena online tijekom predavanja?

Otkriće da surfanje po webu i smanjeno učenje idu ruku pod ruku prilično je logično, stoga su istraživači željeli razumjeti zašto studenti to rade.

EVO JEDNOG OD MOGUĆIH ODGOVORA: iako je korištenje interneta povezano s lošim akademskim uspjehom, ono je simptom, a ne uzrok, na isti način na koji je manjak energije simptom pretilosti, a ne uzročni faktor srčanih bolesti.

Ako se studenti “isključe” tijekom predavanja kad nisu zainteresirani ili im je dosadno, i umjesto toga provjeravaju svoje društvene medije, tada bi dosada i korištenje interneta mogli biti izvor nižih rezultata na ispitima.

U ovom slučaju, dosada nije bila odgovor – barem ne samo ona.

Studenti koji nisu bili previše zainteresirani za određeni kolegij postizali su i lošije rezultate na testovima, ali tu nije uzet u obzir odnos između korištenja interneta i uspješnosti na ispitima.

Slično je i u pogledu motivacije i inteligencije.

Iako interes, motivacija i inteligencija pridonose akademskoj uspješnosti, analize pokazuju da je korištenje interneta negativno utjecalo na uspješnost na ispitima usprkos tim faktorima.

Možda su studenti nesvjesni svojeg korištenja interneta. Druga istraživanja pokazuju da ljudi percipiraju zabavne zadatke kao one koji zahtijevaju manje vremena od dosadnih zadataka, i stoga je moguće da je vrijeme provedeno na uživanje u društvenim medijima ili videostranicama pogrešno doživljeno kao kratko. Iznenađuje da su istraživači otkrili kako su njihovi sudionici prilično točno procijenili svoje vrijeme provedeno na internetu. Također su otkrili da sudionici mogu prilično dobro procijeniti utječe li njihovo korištenje interneta disruptivno na njihov akademski uspjeh. Studenti koji su ocijenili svoje korištenje interneta kao „bez efekta“ na njihovo učenje obično su koristili internet manje i kod tih studenata nije postojala veza između korištenja interneta i uspješnosti na testovima.

S druge strane, oni koji su svoje korištenje interneta ocijenili kao „disruptivno“ obično su koristili internet više, postizali su lošije rezultate na ispitima i pokazali su negativan odnos između interneta i uspješnosti na ispitima.

Korištenje društvenih medija može biti adiktivno za neke, a količina vremena koje su studenti proveli online u studiji sugerira da je njihova privrženost tehnologiji također bila značajna. Uz gotovo 40 minuta koje su studenti proveli online, oni su koristili i mobitele za slanje poruka tijekom dodatnih 27 minuta. Čudo je da su uopće bilo što naučili!

Bez obzira na razlog korištenja interneta tijekom predavanja, jasno je da kod tih studenata ne možemo ukazati na često spominjane koristi od korištenja laptopa na satu. Oni su proveli minimalnu količinu vremena pristupajući dodatnim materijalima povezanima sa sadržajem kolegija, a te aktivnosti nisu ni na koji način pojačale njihovu akademsku uspješnost.

Istraživanja također pokazuju da je zapisivanje bilježaka rukom bolje od bilježenja na laptopu.

Stoga, čini se da postoji malo pozitivnih strana u vezi s korištenjem laptopa na satu, dok je s druge strane jasno da postoji više negativnih faktora.

Studenti su ometani tijekom većih dijela predavanja zbog korištenja laptopa za surfanje po internetu i posjećivanje društvenih medija, gledanje videomaterijala, igranje igrica i drugo, a te aktivnosti štete učenju.

Štoviše, povezana istraživanja sugeriraju da korisnici laptopa ometaju i kolege na satu. Možda je vrijeme da razmislimo o tome da se vratimo u prošlost i dodamo još jednu stvar na popis želja za kupovinu: dobru staru bilježnicu.  [ IZ STRANIH MEDIJA | scientificamerican.com ]

…………..

Autorica teksta je Cindi MAY, profesorica psihologije koja se bavi istraživanjem načina na koje možemo poboljšati kognitivne funkcije studenata, odraslih i pojedinaca s intelektualnim poteškoćama.