Tako je, u protekle tri godine, čak 11 županija izdvojilo više od 30 posto, tri iznad 40, a uvjerljivi rekorder je VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, koja je za obrazovanje u prosjeku izdvajala više od polovice proračuna – 52,26 posto.

Uoči lokalnih izbora portal gradonačelnik.hr objavio je niz velikih mandatnih analiza, među kojima i onu izdvajanja za obrazovanje. Ustanovili smo tada da je najviše gradova – njih 59 – za vrtiće i škole te udžbenike, stipendije i prijevoz učenicima i studentima u razdoblju od 2013. do 2015. godine izdvojilo između 10 i 20 posto godišnjeg proračuna, da ih je čak 40 izdvojilo manje od deset posto proračuna, a samo četiri više od 30 posto.

• Prvak po izdvajanju u te tri godine bila je Velika Gorica, s  prosječnim izdvajanjem od 31,81 posto godišnjeg proračuna za obrazovanje.

Nakon što je Ministarstvo financija objavilo službene podatke o izvršenjima lokalnih proračuna i za 2016. godinu, napravili smo novu analizu u kojoj smo, osim gradova, istražili i koliko su za obrazovanje izdvojile županije.

Što se gradova tiče, podatci govore da je 2016. godina, u usporedbi s proteklima, bila prilično sušna za obrazovanje. Većina gradova znatno je smanjila ulaganja i izdvajanja za taj resor, o čemu najbolje govori brojka od čak 100 gradova koji su za obrazovanje u 2016. izdvojili manje od deset posto proračuna. Više od 30 posto izdvojila su samo dva grada –

VRBOVEC i  PAG, s tim da je Pag izdvojio čak 44,01 posto proračuna i tako se nametnuo kao apsolutni rekorder za prošlu godinu.

Županije, pak, imaju znatno veći prosjek izdvajanja za obrazovanje, što je i logično jer su decentralizacijom preuzele funkciju obrazovanja. Tako je u protekle tri godine čak 11 županija izdvojilo više od 30 posto, tri iznad 40, a uvjerljivi rekorder je Varaždinska županija koja je za obrazovanje u prosjeku izdvajala više od polovice proračuna – 52,26 posto.

Iz Županije navode kako je reforma obrazovanja započela 2006. godine s dolaskom starog/novog župana Radimira Čačića, koji je osmislio i proveo niz projekata, programa i mjera u cilju poboljšanja obrazovne strukture Varaždinske županije.

Kao najvažnije mjere navode gradnju i obnovu 34 škole i sportske dvorane u tri godine, što je omogućilo organizaciju nastave u jednoj smjeni, razvoj mreže srednjoškolskih programa i Centre izvrsnosti.

Druga mjera je besplatan prijevoz srednjoškolaca, a treća studentski krediti.

Radimir ČAČIĆ: Varaždinska županija je predvodnik reforme obrazovanja

“To su bile prve jedinstvene mjere tada u Republici Hrvatskoj, a rezultirale su stopostotnim upisom u srednje škole, udvostručenjem broja brucoša, odnosno srednjoškolaca koji nastavljaju obrazovanje na fakultetima i drugim školama, udio gimnazijskih programa povećan je 80 posto, pokrenute su strukovne i tehničke gimnazije, po modelu Centara izvrsnosti pokrenuti su centri i u drugim županijama… Ponovnim dolaskom Čačića na mjesto župana pokreće se drugi dio obrazovne reforme Varaždinske županije u kojem naša županija ponovno postaje predvodnik. Program STEAM kompetencija uvodimo kao prva županija u Republici Hrvatskoj, a programe poput asistenata u nastavi, prehrane u školi, uvođenja informatike od prvog razreda osnovne škole i mnoge druge pratimo kao programe čiji je nositelj država”, navode iz Županije. Dodatno ističu kako su svi projekti u prvom mandatu župana Čačića realizirani bez pomoći i nažalost često uz opstruiranje državne vlasti, a “dosadašnji rad ove Vlade samom činjenicom da odbija isplatiti dugove po osnovi JPP projekta govori u prilog tome da ćemo ponovno morati realizirati sve sami, što ćemo kao i u prvom mandatu uspješno odraditi.”

Na drugom je mjestu Koprivničko-križevačka županija – 44,27 posto, treća je Osječko-baranjska s izdvajanjem od 40,55 posto, a u top pet su još Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija.

Darko KOREN: Obrazovanje kao glavni prioritet Županije

Koprivničko-križevački župan Darko KOREN ističe da je obrazovanje oduvijek u fokusu prioriteta, aktivnosti i planova Županije, što je vidljivo i u završenom četverogodišnjem ciklusu velikih kapitalnih ulaganja u osnovno školstvo.

“Koprivničko-križevačka županije nositelj je prava nad 18 osnovnih i osam srednjih škola te učeničkim domom, a od 2009. do kraja 2016. godine utrošeno je 155 milijuna kuna u kapitalni razvoj škola, u sklopu čega je obnovljeno, sagrađeno ili dorađeno 16 objekata. Zanimljivo je da je najveći dio ostvaren upravo vlastitim proračunskim sredstvima, i to 45 posto, dok na državni proračun otpada 34 posto, na lokalne proračune 17 posto, a preostalih 4 posto financirano je iz ostalih izvora. Ulaganje u obrazovanje je jedan od doprinosa opstanku života u ruralnim sredinama, alat za unaprjeđenje društvenog života, ali i najbolje oružje u borbi za bolje demografske pokazatelje u našoj Županiji.

Prijašnji školski objekti bili su dotrajali i neadekvatni, što je narušavalo kvalitetnu nastave, a sad će učenici moći postizati još bolje rezultate. Uz gradnju sportskih dvorana koje omogućuju uvjete za održavanje brojnih sportskih i društvenih aktivnosti, važno je naglasiti i uvođenje jednosmjenske nastave, što je danas omogućeno u više od pola županijskih škola. Iako takve investicije iziskuju visoke troškove, svjesni smo da jedino ulaganjem u obrazovanje možemo dugoročno prosperirati”, ističe Koren i najavljuje osam velikih investicija u gradnju i dogradnju škola i sportskih dvorana u Županiji.

Koren navodi i važnost podizanja energetske učinkovitost postojećih školskih objekata, u što je Županija uložila oko 9,6 milijuna kuna, te niz manjih projekata, poput koprivničkog Centra izvrsnosti, Škole plivanja i razmjene učenika, opremanja škola te sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, za što se u protekle četiri godine izdvojilo oko 25 milijuna kuna. “Nakon sustava kreditiranja studenata odlučili smo se vratiti stipendijama, kojima ćemo poticati uspješnost, obrazovanje za deficitarne struke i socijalnu jednakost. U sklopu projekta ‘Prilika za sve 2’, vrijednog dva milijuna kuna, prošle je školske godine osigurano zapošljavanje 37 pomoćnika u nastavi za 50 učenika s teškoćama, dok projektom ‘Svi u školu, svi pri stolu’ Županija nastoji ublažiti najgore oblike dječjeg siromaštva podjelom besplatnih obroka u školi učenicima slabijeg imovinskog stanja.

Cilj nam je osigurati da realizacijom nabrojenih projekata i aktivnosti u obrazovanju svoj djeci omogućimo jednake uvjete za pohađanje nastave, da steknu odgovarajuće obrazovanje te da svojim radom doprinesu razvoju naše Županije”, zaključio je župan.

Ivan Anušić: Povećat ćemo ulaganja u obrazovanje

Gledajući, pak, samo prošlu godinu, uvjerljivi je prvak Osječko-baranjska županija s izdvajanjem od 40,56 posto. Komentirajući te podatke, novi osječko-baranjski župan Ivan ANUŠIĆ najavljuje dodatno povećanje izdvajanja za obrazovanje.

“Osječko-baranjska županija i do sada je pridavala veliki značaj školstvu, sustavno ulažući u obnavljanje postojećih i gradnju novih škola te modernizaciju opreme kako bi učenicima osigurala što suvremeniju nastavu. Budući da u županiji imamo 52 osnovne i 28 srednjih škola te dva učenička doma, sredstva koja su se izdvajala iz proračuna bila su znatna, no ipak nedovoljna da se zadovolje sve potrebe u školstvu. U idućem razdoblju povećat ćemo intenzitet gradnje, obnove i opremanja škola koristeći sredstva europskih fondova koja su nam na raspolaganju za tu namjenu. Stoga su u tijeku su pripreme za gradnju 1. Gimnazije u Osijeku, Ekonomske škole u Đakovu i Srednje škole u Donjem Miholjcu”, navodi župan.

Kao jedan od važnijih projekata, čija provedba počinje početkom iduće godine, navodi projekt „Besplatna prehrana za sve osnovnoškolce“. Riječ je o projektu koji će Županiju stajati oko 11 milijuna kuna, a imat će višestruke benefite. Školski će obrok dolaziti sa slavonskih i baranjskih polja, čime će se potaknuti i osnažiti ekološku proizvodnju na području županije, djeci će se ponuditi zdrav i kvalitetan obrok, a njihove roditelje osloboditi plaćanja školske kuhinje cijele godine.

Anušić kao značajne navodi i projekte “Učimo zajedno 3“ i „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva“, sufinancirane iz europskih fondova, a osigurat će, kaže, i dodatna sredstva kako bi povećali broj pomoćnika u nastavi. Isto tako, priprema se maksimalno provođenje mjere „Školska shema“ koja obuhvaća besplatnu podjelu voća i povrća učenicima osnovnih i srednjih škola te podjelu mlijeka i mliječnih proizvoda učenicima osnovnih škola. Anušić navodi da je u 2017. godini za Program javnih potreba u području školstva u proračunu osigurano 41.032.894,98 kuna. Između ostalog, riječ je o financiranju i organizaciji aktivnosti koje se odnose na natjecanja učenika te druge sadržaje koji upotpunjuju njihovo školovanje poput sufinanciranja opremanja knjižnice, dodjele potpora za deficitarna zanimanja, stipendija, poticanja izvrsnosti i drugo.

Damir JELIĆ: Neće biti smanjivanja izdvajanja

Na drugom je mjestu Varaždinska županija – 35,95 posto, a potom idu Karlovačka – 35,68 posto, Koprivničko-križevačka – 34,51 posto i Sisačko-moslavačka – 31,15 posto proračuna.

Damir JELIĆ, novi župan Karlovačke županije, ističe da se razina izdvajanja i ulaganja u obrazovanje sigurno neće smanjivati, a tek treba vidjeti hoće li biti mogućnosti za povećanja.

“Briga o obrazovanju jedna je od temeljnih zadaća Karlovačke županije i ulaganja koja Županija provodi spram obrazovanja na tragu su osiguranja optimalnih uvjeta za rad u našim obrazovnim ustanovama, i učenicima i djelatnicima u školstvu. Dosadašnja razina izdvajanja pokazuje ispravnost politike koju je Karlovačka županija vodila spram obrazovanja, s obzirom na natprosječni standard koji ima većina naših obrazovnih ustanova. U ovom trenutku u Županiji se raspravlja o rebalansu proračuna za tekuću godinu te je još prerano govoriti o proračunskim sredstvima i mogućnostima za 2018. godinu”, kazao nam je župan Jelić.

Ivo ŽINIĆ: Najveće investicije u dvije škole

Sisačko-moslavački župan Ivo ŽINIĆ navodi da su najveće lanjske investicije u obrazovanje bile gradnja nove škole u Popovači, koja bi u rujnu trebala i otvoriti svoja vrata, te gradnja nove Strukovne škole Sisak, koju financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U 2016. godini dovršen je i projekt uvođenja e-dnevnika u sve osnovne i srednje škole, sve su škole kablirane, a svim su nastavnicima kupljena računala. Žinić ističe i kako je pripremljeno i prijavljeno na natječaj 7 projekata energetske učinkovitosti, a provodio se i projekt „Kuhani obrok – obrok zdravlja“ kojim se u sve osnovne škole adaptiraju kuhinje s ciljem postizanja minimalnog standarda od 3 kuhana obroka tjedno. Sisačko-moslavačka županija sada osigurava besplatne obroke za više od 1200 učenika, a za njih još 1200 uz mjere pronatalitetne politike plaća 50 posto školske kuhinje, navodi župan. Kao jedan od važnijih projekata navodi i zapošljavanje i financiranje više od 80 pomoćnika u nastavi.

“Sisačko-moslavačka županija vrlo aktivno sudjeluje u stipendiranju učenika i studenata, ali i uz učeničke i studentske stipendije te subvencije za učeničke domove još plaća studentima 50 posto mjesečne cijene vlaka. Kao županija koja je u prošloj godini bila prva po povlačenju sredstava iz europskih fondova, sudjelujemo i u subvencioniranju EU projekata u školama s više od pola milijuna kuna godišnje”, kaže Žinić i navodi da su ukupna izdvajanja za obrazovanje (vlastita i decentralizirana sredstva) Sisačko-moslavačke županije za 2016. godinu bila viša od 88 milijuna kuna. [ IZ DRUGIH MEDIJA | gradonačelnik.hr ]