… zbog sve veće depopulacije i iseljavanja – samo je dio problema s kojima hrvatski učitelj i nastavnik počinje novu 2017./2018. školsku godinu.
Vertikala sindikata obrazovanja na te je probleme podsjetila u ponedjeljak, na dan početka nove školske godine, a predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir MIHALINEC naglašava da dodatni problem predstavlja i zakonsko okruženje.
– U posljednje tri godine izmijenila su se četiri ministra obrazovanja, a još jednu školsku godinu počinjemo bez ijedne zakonske promjene. Tako i dalje imamo status quo u obrazovanju, tri godine hrvatski obrazovni sustav stoji, a od svakog ministra povijest počinje – upozorava Mihalinec. Posebno je kritizirao predrasude prema kojima naši nastavnici navodno najmanje rade u Europi, demantirajući ih podacima iz izvješća Education at Glance 2016. – OECD Indicators.

• RADE KOLIKO I KOLEGE U EU-U

Prema njima, primjerice, hrvatski učitelj U OSNOVNOJ ŠKOLI ima tjednu normu od 22 do 24 sata, ukupno 35 tjedana, što predstavlja 770 do 840 sati godišnje. U SREDNJOJ ŠKOLI norma je od 20 do 22 sata, 35 tjedana godišnje ili ukupno od 700 do 770 sati.

To znatno ne odudara od prosjeka zemalja OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), gdje je u osnovnim školama prosječna tjedna norma 20,42 sata, godišnje 38 tjedana ili ukupno 776 sati, a u (višim) srednjim školama 17,40 sati tjedno, 37 tjedana godišnje ili ukupno 644 sata.
Brojke po zemljama pokazuju da se norma kreće od 15,50 sati tjedno, koliko imaju nastavnici viših srednjih škola u Austriji (ukupno 589 sati godišnje) do 24,72 sata tjedne norme koju imaju učitelji osnovnih škola u Irskoj (ukupno 915 sati godišnje), pa u neposrednom radu s učenicima, kao i onome izvan učionica, hrvatski prosvjetari ni u čemu ne zaostaju za svojim kolegama u ostatku Europe i svijeta.

Razredi u hrvatskim osnovnim školama optimalno imaju 20, a u srednjim školama 24 učenika, dok je OECD prosjek 21 učenik u osnovnim i 23 učenika u srednjim školama, a među zemljama EU-a 22 u osnovnim školama te u srednjima 21 učenik.

Primjerice, prosječan razred u austrijskim osnovnim školama ima 18 učenika, a Velikoj Britaniji 26, dok u srednjoškolskim razredima Estonija i Latvija imaju prosječno 15 učenika, a Turska čak 28. Prema omjeru nastavnika i učenika koji u Hrvatskoj i u osnovnim i srednjim školama iznosi 1:11, izjednačeni smo s omjerom koji imaju Mađarska, Latvija i Poljska u osnovnim školama, kao i s prosjekom za srednje škole u EU 22.
U Grčkoj na jednog nastavnika u osnovnoj školi dolazi devet učenika, jednako kao i u austrijskoj srednjoj školi, dok je u francuskoj osnovnoj školi, primjerice, taj omjer 1:19.

• PRITISAK NA VLADU

No, ono po čemu se slabo možemo uspoređivati s prosvjetarima u svijetu su – plaće.
– Nastavnik u svijetu na kraju karijere ima 65 posto veću plaću nego što je imao na početku radnog vijeka, a u nas svega 20 posto. Vlada Zorana Milanovića ukinula je apsolutno sve dodatke na plaće prosvjetara, a osobito su stradali stariji zaposlenici – upozorava Mihalinec.
Primjerice, nastavnik početnik u zemljama OECD-a u osnovnoj školi ima mjesečnu plaću 2068,53 eura bruto, a onaj na kraju radnog vijeka 3416,93 eura bruto, dok u (višim) srednjim školama ona za početnika iznosi 2279,07 eura a na kraju radnog vijeka 3743,47 eura. U Njemačkoj nastavnik na kraju karijere u višoj srednjoj školi može računati na plaću od četiri tisuće pa čak do 5607,73 eura mjesečno (bruto), a najmanje u Češkoj, do 1390,20 eura. O takvim plaćama naši prosvjetari (prosjek plaće u osnovnoj školi u lipnju ove godine 7715 kuna bruto, a u srednjima 8211 kuna bruto) mogu samo sanjati. [ IZ DRUGIH MEDIJA | slobodnadalmacija.hr ] CIJELI tekst pročitajte OVDJE.