Otkako se u hrvatskoj javnosti posljednjih nekoliko godina počeo ozbiljnije potencirati i osvješćivati problem negativnih demografskih trendova, početak školske godine postao je doba deprimirajuće i bolne inventure. Iz godine u godinu, što zbog prirodnog izumiranja, a što zbog pojačanoga i sve masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske, u prve razrede upisujemo na desetke manje razreda nego godinu prije.

Službene statistike Državnog zavoda za statistiku kažu da smo u posljednjih deset godina ostali bez čak 2 521 razreda s po 25 učenika.

Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1 375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja.

Službenih podataka još nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja na temelju kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje te da smo izgubili dodatnih 2 139 prvašića.

No istraživanje portala gradonačelnik.hr, u kojem smo podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola, govore da katastrofa ipak nije dosegla te razmjere. I dalje smo, naravno, u minusu i prevladavajućim negativnim trendovima, ali taj minus nije ipak tako dramatično porastao kao što govore privremeni opći podatci.

On je, pokazuju naši brojevi dobiveni izravno iz gradova, čak nešto manji nego prošle godine.

• U prve je razrede, naime, ovih dana krenulo 1 173 djece manje nego lani.

Nažalost, taj podatak ne znači da se trendovi počinju preokretati niti da će iduće godine minus biti još manji jer je većina gradova – njih 78 – i dalje u minusu i to je prevladavajući i konstantan trend. No, iako je ukupni plus (+631) i dalje za trećinu manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kada je demografija posrijedi, ugodno je iznenadio broj od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

 NAJVEĆI PORAST BROJA PRVAŠIĆA U APSOLUTNIM BROJEVIMA OVE GODINE IMA DUBROVNIK

 Gledajući tako u apsolutnim brojevima, 16 gradova ima dvoznamenkasto povećanje broja prvašića ove godine, počevši od Supetra, Malog Lošinja i Oroslavja, koji imaju po deset prvašića više, do Vukovara i Dubrovnika, koji imaju povećanje od čak 42 odnosno 46 prvašića.

Više od jednog razreda prvašića više u odnosu na prošlu godinu ove su godine upisali i u Koprivnici (+33), Zaboku (+35), Solinu (+37), Samoboru (+37), te Kaštelima (+39), a u vrhu deset gradova s najvećim porastom u apsolutnim brojevima još su Senj (+24), Karlovac (+22), Poreč (+20) te Daruvar i Krk (+17).

I dok se neki od gradova u plusu zadovoljno hvale kako imaju kontinuiran rast broja upisane djece, u dosta njih komentiraju kako nemaju jasan trend, nego osciliraju, a posljednjih godina povećane brojeve zahvaljuju i pojačanom doseljavanju. Jedan od zanimljivijih primjera osciliranja zasigurno je grad Obrovac, koji ove godine bilježi čak stopostotno povećanje broja upisanih prvašića. Ove su godine, naime, upisali njih 28, a lani 14.

Golem skok u broju upisanih prvašića, u postotcima više od 60 posto, ove godine bilježe i u Senju. Gradonačelnik Sanjin RUKAVINA priznaje da je ova godina specifična i da zasad još nemaju projekcije broja prvašića za iduću godinu, no nada se da će se pozitivan trend nastaviti i dalje. Grad će učiniti sve što može da bi tako i bilo, pa tako u sljedećoj proračunskoj godini planiraju donijeti nove pronatalitetne mjere koje će, nada se gradonačelnik, pozitivno utjecati na demografsku sliku Grada.

Osim Obrovca i Senja, među gradovima s najvećim skokom još su Zabok (+43,8 posto), potom Stari Grad na Hvaru (38,5 posto), Komiža (33,3 posto), Orahovica (31,9 posto), dok su više od 20 posto skočili još Prelog, Krk, Novalja i Grubišno Polje.

Kao što smo već naveli, od 128 gradova u minusu ih je 78. No, ovisno o veličini grada, različiti su i razmjeri i težina tog minusa. Tako, primjerice, u Osijeku komentiraju kako im 48 prvašića manje, s obzirom na trendove u cijeloj državi, a i na to da imaju 20 škola i više od 800 prvašića, i nije tako strašno, dok, recimo, Belome Manastiru minus od 30 prvašića znači čak trećinu djece manje nego lani.

Bjelovar, primjerice, ove godine bilježi prilično veliki minus – čak 87 prvašića manje nego lani, no napominju da su tada imali golem skok u odnosu prema 2015. godini, oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend „uobičajenog“ minusa od oko 30 – 40 prvašića na godinu.

Slična je situacija i u Čazmi, u kojoj ove godine bilježe, za svoje razmjere, jako velik minus – 26 prvašića manje nego lani. No u Gradu nam kažu kako su prošle godine imali najjaču generaciju – čak 90 upisane djece u prve razrede – pa je zato ovogodišnjih 74 golem pad, no zapravo je to prosjek jer im brojevi variraju od 68 do 81 prvašića na godinu. Ivanec također ima sličnu priču, minus od 14 prvašića pripisuju prošlogodišnjemu drastičnom skoku – imali su 121 upisanog prvašića, najviše u posljednjih 15 godina.

U Hvaru, primjerice, ističu kako i u njih situacija oscilira iz godine u godinu, i to prilično dramatično s obzirom na mali broj stanovnika i učenika. Ove su godine, tako, u minusu – imaju devet prvašića manje nego lani, njih 39. Lani su, pak, imali 48, pet više nego 2015., a tada čak 14 više nego 2014., kada je upisano tek 29 prvašića. Ova godina bila je i potpuni podbačaj i u odnosu na 2013. (45 prvašića), pa čak i na 2012. (33 prvašića).

S druge strane, imamo, primjerice, Dugo Selo, koje ove godine ima 221 prvašića, samo jednog manje nego lani i u kojem ističu kako su zadovoljni situacijom jer imaju dosta mladu populaciju i dobar vitalni indeks, a uglavnom zahvaljujući poslijeratnom doseljavanju.

RAST KAO KONTINUIRANI TREND, A NE OSCILACIJA

 DUBROVNIK >

Gradonačelnik Mato FRANKOVIĆ: Posebnim POS programom riješit ćemo i stambeno pitanje mladih

Dubrovnik je ovogodišnji rekorder kada se u apsolutnim brojevima gleda porast broja prvašića, a novi gradonačelnik Mato Frankovićističe da pozitivne trendove bilježe već nekoliko godina. Razlog su mnogobrojni faktori, a prije svega činjenica kako u Dubrovniku vlada pozitivan gospodarski rast i znatan pad nezaposlenosti, ističe Franković.

„Ujedno, zbog povećane potražnje tržišta za radnom snagom bilježimo i dolazak radne snage sa šireg područja RH te se velik broj tih ljudi odluči u konačnici i na život u našem Gradu. Osim toga, Grad Dubrovnik posljednje tri godine osigurava svim osnovnoškolcima besplatne udžbenike, a prvi put ove godine svim srednjoškolcima osiguravamo i jednokratno sufinanciranje kupnje udžbenika u iznosu od tisuću kuna“, kaže Franković.

Ističe da su u Gradu svjesni kako je jedan od najvećih problema u Dubrovniku pitanje stanovanja, zbog čega planiraju poseban dubrovački model POS-a. Trenutačno su u procesu rješavanja kupnje zemljišta na kojem bi izgradili 100 stanova površine 60 m², čiji bi vlasnik bio Grad, a koje bi mladim obiteljima iznajmio po fiksnoj mjesečnoj cijeni od 1 500 kuna na razdoblje od deset godina. Nakon isteka navedenog razdoblja korisnik stana bi mogao otkupiti stan po unaprijed definiranoj cijeni od 1 300 eura po četvornome metru, a u cijenu stana bi ušla i cjelokupna plaćena najamnina. Na taj način korisnici POS-a, mlade obitelji, izbjeći će deset godina kreditnog zaduženja, imat će sigurnost stanovanja, a izbjeći će se i manipulacija POS-ovim stanovima koji se poslije pretvaraju u apartmane“, ističe Franković.

SAMOBOR >

Gradonačelnik Krešo BELJAK: Doseljavanje u Samobor dokaz je da idemo u dobrom smjeru

Dobra kvaliteta i uvjeti stanovanja magnet su koji posljednjih godina mnoge mlade obitelji privlače u Grad Samobor, o čemu najbolje govore i ovogodišnji brojevi upisanih prvašića – plus 37, ali i ukupnog broja učenika, kojih je u Samoboru ove godine 51 više nego prošle školske godine.

„Dok hrvatske škole nažalost bilježe drastičan pad broja prvašića, u Samoboru nemamo tih problema, u nas ih je svake godine sve više. Kao gradonačelnik mogu doista biti ponosan, jer povećanje broja djece u gradu najbolji je dokaz kako Grad ide u dobrom smjeru“, kaže gradonačelnik Krešo Beljak. Navodi kako je Grad za sve učenike osnovnih škola osigurao besplatne udžbenike, a ove su godine prvi put uvedeni i besplatni udžbenici za izborne predmete, za što je iz proračuna izdvojeno više od 1,6 milijuna kuna. Još jedna pomoć učenicima i roditeljima jest financiranje pomoćnika u nastavi, za što su Samoboru odobrena bespovratna sredstva iz Europskoga socijalnog fonda za provedbu projekta pomoćnika u nastavi. Ukupna vrijednost projekta u četverogodišnjem razdoblju iznosi više od pet i pol milijuna kuna, a uz intenzitet potpore od 85 posto, udio Grada Samobora iznosit će više od 842 tisuće kuna. Za ljetnih praznika uložena su znatna sredstva u obnovu i uređenje zgrada škola i vrtića, a Grad Samobor pobrinuo se i za veću sigurnost djece u prometu, postavljanjem radarskih svjetlosnih uređaja u blizini škola i obnovom vertikalne i horizontalne signalizacije, dodaje Beljak.

KOPRIVNICA >

Gradonačelnik Mišel JAKŠIĆ: Porast broja stanovnika najbolji motiv za nastavak dobre politike

Pozitivne trendove u posljednjih nekoliko godina bilježe i u Koprivnici, a gradonačelnik Mišel Jakšićističe kako bilježe i porast broja stanovnika, što im daje dodatan motiv da nastave s provođenjem politika koje će mladima omogućiti bolji i kvalitetniji život u gradu.

„Svake godine nastojimo pronatalitetnom politikom poboljšavati uvjete za mlade obitelji. Početkom ove godine tako smo pomoć za opremu novorođenog djeteta s tisuću povećali na tisuću i pol kuna. Također, cijena vrtića u gradu Koprivnici jedna je od najnižih u Republici Hrvatskoj, a sufinanciramo i smještaj djece u obrtima za čuvanje, jednako kao i djece u vrtićima. Želim istaknuti kako Grad mnogo ulaže u obrazovanje – svi naši osnovci početkom školske godine dobivaju paket besplatnih bilježnica te ostvaruju pravo na (su)financiranje udžbenika, bez obzira na primanja, ali u skladu s cenzusom. Od studenoga ove godine učenici će moći polaziti i robotiku kao izvannastavni predmet, i to besplatno. Svi naši studenti primaju gradsku stipendiju te Grad onima koji putuju, sufinancira kartu za željeznički prijevoz. Pokretanjem Sveučilišta Sjever obrazovna politika u Koprivnici postigla je još višu razinu koja omogućuje ne samo da mladi ostaju u Koprivnici nego da i doseljavaju“, ističe Jakšić. [ IZ DRUGIH IZVORA | gradonacelnik.hr ]